Zbrka oko zimskih guma - koja oprema je dozvoljena u Njemačkoj?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 17.10.2024. 19:56 Min.. Verfügbar bis 17.10.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Zbrka oko zimskih guma - koja oprema je dozvoljena u Njemačkoj?
Stand: 17.10.2024, 18:18 Uhr
Nenad Kreizer, Saša Bojić, Nada Pester
Što novi njemački zakon o auto-gumama zabranjuje a što ne? Što morate znati ako kolima krenete u Njemačku ili ste profesionalni vozač kamiona? Početkom zime vozači se nađu u nedoumici oko zimske opreme. Kako je riječ o troškovima mnogi posežu za gumama za cijelu godinu. Novim zakonom postoje ograničenja za tzv. "M+S" gume! Nenad Kreizer u razgovoru s Juricom Pechom iz Hrvatskog automobilskog kluba i Sašom Bojićem rasvjetljava vječitu zavrzlamu oko vožnje u zimskim uvjetima i novu regulativu.
Početkom hladnijih godišnjih doba vlasnicima automobila se nameće vječita dilema: treba li mijenjati gume na automobilu? Pitanje koje je naravno povezano s mnogim faktorima: troškovima, vremenom i na kraju i sigurnošću.
Nedoumicu je dodatno uveo u Njemačkoj nedavno uveden zakon koji ograničava upotrebu popularnih tzv. "MS" guma, dakle guma za blato i snijeg. One ubuduće bez dodatne oznake više neće biti dozvoljene. To vrijedi za sve gume ovog tipa sa zaključnom godinom proizvodnje 2017. Za sve one proizvedene kasnije vrijedi pravilo obaveznog Alpine simbola.
Odnos prema zimskoj opreme je naravno tijesno povezano s mjestom u kojem živite. Za one koji žive u podalpskom području pitanje zimskih guma ima naravno drugačiju težinu nego za one koji žive u toplijim dijelovima, recimo u Porajnju.
Od kolege Saše Bojića saznajemo kakve su to zakonske promjene u Njemačkoj uzbudile vozače.
Saša, kako izgledaju nova pravila o auto-gumama?
Od 1. 10.2024 u Nemačkoj u zimskim uslovima više ne smeju da se koriste M+S gume. M+S znači na engleskom Mud and Snow, blato i sneg. I ta oznaka je baš tako i ispisana na gumama. Kažem ne smeju da se koriste „u zimskim uslovima“ a ne „zimi“ – jer zima može da protiče i bez snega i leda. Znači, M+S gume su i dalje dozvoljene, ali ne kada se na putevima pojave sneg i led, kad god to bilo, usred zime ili usred leta. Zato se kaže da u Nemačkoj važi situativno korišćenje zimskih guma.
To sada znači da po snegu i ledu smeju da se koriste samo gume sa simbolom koji se zvanično zove Alpin (Alpine, francuska reč za „alpski“) a on se lepo vidi na gumama i izgleda kao Triglav - to je najviši vrh Slovenije - u koji je ucrtana snežna pahuljica. Evropska unija ga zvanično zove 3PMSF, a to su, opet, početna slova engleskog izraza Three Peak Mountain Flake, a on zapravo znači „Pahuljica sa troglave planine“, eto tako da ne kažem baš Triglav, jer jedan je Triglav.
Da li to znači da su sada zabranjene takozvane gume za svako vreme – one koje se još zovu i „gume za celu godinu“ – Allwetterreifen ili Ganzjahresreifen?
Ne – jer i te „celogodišnje“ gume mogu imati Alpin-simbol i takve gume smeju da se koriste u zimskim uslovima. A one koje nemaju taj simbol ne važe kao „celogodišnje“ već samo kao – letnje gume. Znači sve vrste guma su i dalje u opticaju, osim što u zimskim uslovima važe samo gume s Alpin-simbolom a ne one na kojima piše samo M+S. Može da piše i jedno i drugo, ali se gleda samo da li je tu Triglav.
Pretpostavljam da je razlog za izbacivanje M+S guma iz „zimskog režima“ – bezbednost?
Da, svakako, ali uz to i jedan detalj pravne prirode: oznaka M+S se tokom godina jednostavno uvrežila kao nešto što poriče od samih proizvođača. To znači da smo zapravo te gume koristili „na poverenje“, jer M+S za „blato i sneg“ znači samo da to proizvođač tako tvrdi. To što mi vidimo da takva guma izgleda kao „prava zimska“, to je lepo, a imamo mi poverenje i u proizvođače, moš misliti, ali bez pravog žiga nema više zimske gume i tačka. Jer kada se radi o oznaci Alpin, na nivou Evropske unije je odlučeno da se ona dodeljuje samo proizvođaču koji je svoj model gume podvrgao specijalnim testovima.
Zanimljivo je i da Alpin-oznaku proizvođačima zimskih guma ipak ne dodeljuje EU, već praktično vlada Sjedinjenih Američkih Država, tačnije, državna administracija SAD za bezbednost na autoputevima NHTSA (National Highway Traffic Safety Administration). Tako je bilo i ranije: Evropska unija se u potpunosti oslanja na iskustvo i znanje američkih partnera jer pomenuta vladina kancelarija postoji od 1970. godine.
Čim prijeđete granicu Njemačke, a mnogi od nas to sezonski u pravilu rade, pravila se mijenjaju. Na jugoistoku Europe je pravilo o tome kada je zimska oprema obvezna drugačije nego u Njemačkoj. Isto vrijedi i za nedoumicu o tome što se uopće smatra zimskom opremom. Kako bi razjasnili ova pitanja u pomoć smo pozvali Juricu Pecha iz Hrvatskog automobilskog kluba.
Gospodine Pech, da pojasnimo, zimska oprema je obvezna samo na onim prometnicama koje su zapravo označene od strane zakonodavca. Na primjer netko iz Njemačke ide prema jugu do Srbije, što je s autocestom koja vodi od od slovensko-hrvatske granice do hrvatsko-srpske granice?
Možemo reći da zimske dionice cesta u Hrvatskoj uglavnom prate linije autocesta u Hrvatskoj, ali ima i nekih iznimki. Znači, ako vozači dolaze sa sjevera, iz Mađarske ili iz Slovenije, onda praktički velikim dijelom autocesta, sve do Zagreba, moraju koristiti zimsku opremu, dakle ona je obavezna. Ljudi koji dolaze u Hrvatsku iz Slovenije, a putuju sve do Srbije, autocesta od Zagreba do Lipovca podliježe odluci da se mora koristiti zimska oprema. Dakle, to je jedan, recimo to tako, jedan vrlo važan dodatak, odnosno vrlo važna činjenica za vozače. Međutim, prije svakog polaska na put preporučio bih vozačima da obavezno provjere koje su to zimske dionice u Hrvatskoj, da prate vremensku prognozu i da se pripreme dobro za put. Sama provjera zimskih dionica nije problem i nije teška. To se može učiniti i na stranicama Hrvatskog autokluba, odnosno na našoj karti ili pregledom službenih dokumenata Ministarstva prometa.
Saša, da se vratimo novim pravilima u Nemačkoj: kako stoje stvari sa dubinom šare, koja je takođe faktor bezbednosti?
Pa da, što je šara dublja, guma bolje prianja za sneg i led. Doduše, što se toga tiče, zakon se nije promenio, što znači: minimalna dozvoljena dubina šare i dalje iznosi 1,6 milimetara. Moram reći da meni onako odokativno i bez saginjanja izgleda da ogroman broj guma koje vidim ima šaru dublju od tih 1.6. Ali – ali, stvar je i u drugim faktorima kao što je širina šare, koja je na zimskim gumama veća, a tu su i lamele.
One su zapravo jedna od glavnih odlika zimskih guma. To su najčešće popreko postavljeni mali useci u bloku gume koji obezbeđuju bolji kontakt sa snegom ili ledom. Njih nema na letnjim gumama.
Ali, da se vratim šari – najveći nemački automobilski klub ADAC tvrdi da je 1,6 milimetara premalo, odnosno, da šara mora biti mnogo dublja i za zimske uslove preporučuje dubinu šare od najmanje 4 milimetra.
I naravno ne možemo izbeći pitanje o kaznama za nepoštovanje novih pravila.
Kazne izgledaju ovako: ako policija uhvati nekoga na snegu bez "Triglava", taj će morati da plati kaznu od 60 evra i dobiće jedan negativan poen u svom svedočanstvu o ponašanju u saobraćaju koje čuva ogranaka Saveznog ureda za saobraćaj u Flensburgu.
Ako neko, uz činjenicu da je vozio na nedozvoljenim gumama, uspe da omete nekog drugog vozača u normalnoj vožnji, na primer, da ga spreči da skrene u sporednu ulicu jer je proklizao i blokirao ulaz u ulicu, kazna je veća i iznosi 80 evra + 1 poen u Flensburgu.
Ako je omeo nekog drugog vozača ali ga pritom i ugrozio, na primer, primorao na naglo kočenje ili menjanje saobraćajne trake i slično, kazna je 100 evra plus 1 poen u Flensburgu.
I naposletku, ako je napravio udes a nema zimske gume, kazna će iznositi 120 evra + 1 poen u Flensburgu.
Naravno, u pitanju je samo kazna koja se tiče guma, i ona je odvojena od kazne za sam udes. Naravno, najgora je situacija u kojoj je do udesa došlo baš zato što neko nije imao zimske gume, tu više ne vredi gledati u tabele, u zavisnosti od težine udesa ne daj bože, kazna može biti i mnogo veća.
Ogroman broj ljudi koji žive u gradovima poput Kelna, recimo, sa malo ili nimalo snega zimi, ali uz mnogo kiše i vlažnog vremena, i vozi se na posao u neki od susednih gradova, koristi gume za svako vreme – Allwetterreifen. Pretpostavljam da će ti ljudi i dalje hteti da voze na takvim gumama, ali naravno, sada sa Alpin-znakom. Možeš li da nam kažeš nešto i o cenama takvih guma, jer one rešavaju sve probleme u takvim sredinama.
Mogu, evo da uzmem za primer neki manji ili kompaktni automobil koji koristi pneumatike širine 185 milimetara, visine 55 milimetara i prečnika od 16 cola. Dakle vrlo standardna i rasprostranjena kombinacija. Takve gume kod premijum-proizvođača mogu da se kupe po ceni od 80 do 100 evra po komadu. Onaj ko hoće vrhunski kvalitet a nije mu važno da gume pripadaju nekom megapoznatom brendu, naći će ih po ceni od 60 do 80 evra po komadu, a oni koje zanima samo povoljna cena mogu da kupe takve gume već po ceni od 45 evra po komadu. Znači cene su, da kažemo, podnošljive. Odnosno takve gume sada nisu postale skuplje samo zato što će biti vrlo tražene.
