Popis u Crnoj Gori: Politika ili statistika?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 18.10.2023. 22:51 Min.. Verfügbar bis 17.10.2024. COSMO. Von Maja Maric.
Popis u Crnoj Gori: Politika ili statistika?
Stand: 18.10.2023, 18:15 Uhr
Maja Marić, Vesna Rajković Nenadić, Amir Kamber
Popis stanovništva u Crnoj Gori trebalo bi da se održi od 1. do 15. novembra i to nakon 12 godina. Posljednji je održan 2011. i trebalo je da se održi nakon deset godina ali je zbog pandemije koronavirusa odložen.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su na današnjem zasjedanju, 18.10.2023. Rezoluciju o Crnoj Gori, a usvojeni su i amandmani kojima se predlaže odlaganje popisa. U amandmanima koji se odnose na popis između ostalog se navodi da će Crna Gora da odavno zakašnjeli popis obavi u skladu sa međunarodnim i EU standardima i čim se završi politički zastoj u zemlji, te da se ovo važno pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva.
Iako je popis statistika koja treba da pomogne definisanju javnih politika, on je u Crnoj Gori političko pitanje, u čijem fokusu je nacionalno i vjersko izjašnjavanje.
Zašto je to tako razgovaramo sa našom saradnicom iz Podgorice Vesnom Rajković Nenadić.
Vesna, o čemu će se gradjani Crne Gore izjašnjavati na popisu?
Vlada je odlučila da popis stanovništva bude održan ove godine, iako su preporuke međunarodnih organizacija da popis ne treba sprovoditi u izbornim godinama. U Crnoj Gori u martu i aprilu održana su dva kruga predsjedničkih izbora, kao i vanredni parlamentarni u junu.
Vladi Dritana Abazovića je još u avgustu prošle godine izglasano nepovjerenje, nova još nije izabrana, a dio javnosti smatra da Vlada nema legitimitet da sprovodi popis gradjana.
Podaci koji će biti prikupljani odnosiće se na pol, bračno stanje, socijalni, obrazovni i materijalni status, zaposlenje, kao i podaci o državljanstvu, nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, vjerskom opredeljenju i maternjem jeziku.
Ipak, u nacionalnom, vjerskom i jezičkom prebrojavanju građana je suština tenzija koje izaziva popis stanovništva. Zakonom je predviđeno da ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, bude upisan odgovor 'Ne želi da se izjasni'. Dakle, te kategorije nijesu obavezne, ali pitanje koje dijeli crnogorsku javnost je koliko ima Srba a koliko Crnogoraca, kojim jezikom najviše stanovnika govori i koje su vjere, odnosno da li su vjernici Srpske pravoslavne crkve.
Ko sprovodi kampanju i ko će sve biti popisan?
Zvanično popis organizuje državni Zavod za statistiku, a Vlada je opredijelila 4, 7 miliona eura za sprovodjenje tog postupka. Biće popisani crnogorski državljani, ali i stranci koji imaju privremeni ili stalni boravak. Podatke o odsutnim članovima domaćinstva daje punoljetni član domaćinstva kome su podaci o odsutnim članovima najviše poznati. Za djecu mladu od 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Ako se neko nalazi van Crne Gore, podatke će dati punoljetni član domaćinstva koji živi u Crnoj Gori.
Zašto opozicija traži da se popis odloži?
Demokratska partija socijalista, koja je u opoziciji posljednje tri godine, tražila je odlaganje popisa i najavila mogući bojkot. I nacionalni savjeti-vijeća manje brojnih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori apelovali su da se popis odgodi na određeno vreme. Oni traže da popis bude praćen od strane medjunarodne zajednice. Tvrde da se popis ne može organizovati u vremenu ovako duboke političke nestabilnosti kada nema vlade u punom kapacitetu a Skupština nije konstituisana. Osim toga, tvrde I da će nova vlast da zloupotrijebi podatke, da ih falsifikuje, i zato traže da popis prate medjunarodne organizacije.
Pomenuli ste da je ključno pitanje koliko će biti Srba a koliko Crnogoraca? Je li kampanja u tom smislu počela? Ko je sprovodi?
Mjesecima prosrpske i proruske snage i mediji vode kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi, o čemu svjedoče i brojni bilbordi kojima se građanima sugeriše nacionalna pripadnost. To je izazvalo reakciju hrvatske vlade koja je uputila protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova. Hrvatska traži da se uklone bilbordi kojima se promoviše, kako su naveli, srpski identitet "hrvatskih velikana i poznatih ličnosti iz hrvatske istorije", između ostalih Valtazara Bogišića i Ruđera Boškovića. Vlada Crne Gore medjutim još nije odgovorila hrvatskim kolegama.
U kampanju su se uključili i neki političari. Tako je funkcioner nedavno rasformiranog prosrpskog Demokratskog fronta Milan Lekić pozivao gradjane da se izjasne kao Srbi. Ipak, najviše reakcija je izazvala izjava patrijaha Srpske pravoslavne crkve Porfirija u Podgorici.
Šta je on tačno poručio?
Patrijah je iskoristio dolazak u Crnu Goru i proslavu godišnjice izgradnje Hrama u Podgorici da pozove gradjane da se izjasne kao Srbi, da govore srpskim jezikom i da se izjasne kao vjernici Srpske pravoslavne crkve. Podgoricu je nazvao duhovnim mjestom svih Srba. To je izazvalo oštre reakcije dijela javnosti – opozicije i pojedinih javnih ličnosti koji poruke ocjenjuju kao pokušaj etničkog inženjeringa.
Reagovali su i premijer Abazović i predsjednik Jakov Milatović koji su pozvali vjerske poglavare da poštuju slobodu gradjana da se izjasne kako hoće.
Vlada ipak ne planira da odloži popis?
Da, predstavnici Vlade tvrde da postoje svi uslovi da se popis održi. Kažu i da je bojkot koji najavljuje opozicija nezakonit i da će gradjani morati da plate kaznu. U Zakonu medjutim nigdje ne piše da je bojkot kažnjiv već da će se novčanom kaznom u iznosu od 100 eura do 500 eura kazniti onaj građanin ili građanka koji "ne da podatke koji se od njega traže popisom i ako na svako pitanje ne da tačan i potpun odgovor". Predstavnici vlasti tvrde i da se DPS plaši popisa jer znaju da su oni sami radili razne zloupotrebe kako bi povećavali broj Crnogoraca.
Moj gost danas je Ivana Vujovic, direktorica NVO Juventas, magistrica statistike i osoba koja se već dugo bavi pitanjem popisa.
Ivana, jedna od kampanja vezanih za popis u Crnoj Gori je kampanja na koju je reagirala i Vlada Republike Hrvatske koja traži da se uklone billboardi kojima se promovira, kako su naveli, srpski identitet hrvatskih velikana i poznatih ličnosti, između ostalih i Baltazara Bogišića i Ruđera Boškovića. Kako to komentirate?
"To je igra koja je sasvim moguće i na nivou provokacije ili možda namještena da bi se izazvao efekt da ljudi o tome razgovaraju i da možda na neke i utječe. Ono što mislim gdje leži mnogo veća opasnost za kvalitet podataka, nisu to billboardi, posteri. Mnogo veći problem su izjave autoriteta kao što je izjava Porfirija ili povećana frekvencija izjava Aleksandra Vučića o popisu. A najveći pretpostavljam da će biti kroz organizovani pritisak na ljude, posebno u manjim sredinama, kroz moguće strategije povećanja broja ljudi koji će dolaziti sa strane i navoditi da žive u Crnoj Gori."
Zašto je važno koliko će biti Srba a koliko Crnogoraca? I šta je sa ostalima? Već smo izvještavali da u Crnoj Gori ima veliki broj Ukrajinaca, Rusa?
Pojedini prosrpski političari ne kriju da bi u slučaju da bude veći broj Srba radili na promjeni Ustava koji sada propisuje da je Crna Gora gradjanska i sekularna država. Osim toga, pojedini analitičari ukazuju na mogućnost falsifikovanja podataka kojima bi se u određenim opštinama povećao broj Srba što bi moglo da dovede do političkih zahtjeva da se a se formira nešto slično Zajednici srpskih opština na Kosovu. Prema poslednjem popisu iz 2011. godine u Crnoj Gori živi 45 odsto Crnogoraca, 29 odsto Srba, devet odsto Bošnjaka, pet odsto Albanaca, tri odsto Muslimana, i po jedan odsto Hrvata i Roma.
Broj Srba i Crnogoraca se mijenja od popisa do popisa – 1948. godine je bilo 1, 8 odsto Srba i 90, 7 odsto Crnogoraca. Prije tridesetak godina – 1991. godine je bilo 9, 2 odsto Srba i 61, 9 odsto Crnogoraca. Najviše Srba je bilo na popisu 2003. godine - 32 odsto a Crnogoraca 43, 2 odsto.
Posljednja tri popisa održana su u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), suverenističke, procrnogorske stranke koja je sa manjinama vladala tri decenije.
U Crnu Goru u poslednjih godinu dana je došao veliki broj Ukrajinaca i Rusa. Nema zvaničnih podataka, ali se procjenjuje da ih ima više od 100.000 što je oko 15 odsto od ukupnog broja gradjana sa posljednjeg popisa. Popis bi trebalo da da odgovori i na pitanje koliko stranaca danas živi u Crnoj Gori.
