Ranjena Una i odbrana bisera prirode. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 05.08.2024. 24:23 Min.. Verfügbar bis 05.08.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Ranjena Una i odbrana bisera prirode
Stand: 05.08.2024, 18:08 Uhr
Nenad Kreizer, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
Devastacija prirode na području jugoistočne Europe je gotovo svakodnevni problem. I to unatoč činjenici da mnogi žive od turizma koji se velikim dijelom oslanja upravo na netaknutu prirodu. Najnoviji slučaj je pokušaj gradnje hidrocentrale na Vrelu Une, jedinstvenom spomeniku prirode. Građani su se u međuvremenu pobunili, radovi su stali, a Nenad Kreizer u razgovoru s Draganom Maksimovićem i ekologom Vladimirom Topićem pokušava saznati kako je došlo do ovog najnovijeg ekološkog skandala.
Mnoge zemlje jugoistoka Europe, prije svega Hrvatska i Crna Gora žive od turizma, turizam opet živi od netaknute prirode kojima obiluju ovi krajevi. No usprkos toj spoznaji, redovito smo svjedoci da netko zbog privatnog interesa zabetonira neki dio prirodne plaže ili posiječe dio šuma koja je neizostavni dio ekološkog sustava.
No slučaj koji zaokuplja dio javnosti već neko vrijeme, slučaj pokušaja izgradnje mini hidrocentrale na izvoru rijeke Une, ima posebnu dimenziju. S jedne strane što se u slučaju izvora radi o hidrološkom spomeniku prirode te jednom od najdubljih izvora na svijetu, a s druge zato što Una četiri kilometara nakon izviranja u pograničnom mjestu Donja Svilaja u blizini mjesta Srb, u Hrvatskoj, prelazi u Bosnu i Hercegovinu gdje se nakon 212 kilometara ulijeva u Savu kod Jasenovca. Gornjim tokom Una je u potpunosti zaštićeni park prirode.
Pogled na Unu iz vazduha
Zato je i svaki pokušaj vanjskog utjecaja na ovaj jedinstveni ekološki sustav teško zamisliv.
No upravo se to ovih dana događa u blizini izvora Une gdje je jedan investitor započeo s pripremom zemljišta za izgradnju mini hidrocentrale. Mnogi su se nakon prvobitnog šoka upitali kako je to uopće moguće.
Nakon što su se oporavili od šoka, građani su počeli prosvjedovati: prvo lokalno stanovništvo koje je zbog radova ostalo bez vode, a kasnije su se, nakon što se ova nevjerojatna vijest proširila društvenim mrežama, uključile i šire mase, a kulminacija prosvjeda je bio koncert Darka Rundeka pored samog izvora prošlog petka. U isto vrijeme je i ispred veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu održan prosvjed zbog ove devastacije prirodnih vrijednosti.
Kako je uopće moguće da netko dobije građevinsku dozvolu za ovakav pothvat. Vlasti se sada brane izjavama kako u vrijeme izdavanja prve dozvole za projekt nisu bile potrebne dozvole koje su potrebne danas nakon što su se zakoni promijenili.
O ovoj temi razgovaramo sa Draganom Maksimovićem, koji prati narodni ustanak u odbrani ovog bisera prirode. Posljednih mjesec dana održavaju se protesti, ali je pitanje do kada i sa kakvim efektom.
Protesti imaju efekta dok traju, nakon kojih investitor nastavlja sa radovima. Riječ je onim pripremnim radovima za izgradnju hidrocentrale poput pristupnih puteva, izgradnje nasipa, dakle sve ono što podrazumijeva pripremu terena, u ovo slučaju i djelimično zaustavljanje ili promjenu riječnog toka, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju infrastrukture. Stanovništvo protestuje već gotovo mjesec dana, odmah nakon što su mještani Srba na granici Hrvatske i BiH, samo 200 metara od vrela Une, počeli sa radovima. Od tada do danas traju pritisci na investitora da odustane - na inspektorat, te vladu Hrvatske, da zaustave devastaciju ovog bisera prirode, koji u BiH ima status nacionalnog parka. Privatna kompanija počela je izgradnju kod samog izvora, što je na noge podiglo cijelu zajednicu. Mještani nisu bili obaviješteni o izgradnji, a saznanje je došlo na najgori mogući način. Ostali su bez pitke vode.
„Ostalo je cijelo selo bez vode kada su počeli radovi, ne znam tačno koji je to bio dan, ima nekoliko dana. Tako smo i saznali. Jer gospoda su na o-ruk dovezli buldožere, bagere i počeli kopati i rušiti“, kaže mještanin Srba.
Dozvole za gradnju
Po svim dostupnim informacijama, investitor posjeduje građevinsku dozvolu ali ne i tzv. „Ocjenu prihvatljivosti zahvata u Ekološkoj mreži“, za izgradnju mini hidroelektrane na izvoru rijeke Une u Gračcu u Hrvatskoj. Riječ je o dokumentu koji se odnosi na procjenu negativnog uticaja izgradnje mini hidroelektrane u prirodi, odnosno Ekološkoj mreži, u koju je Hrvatska pristupila ulaskom u Evropsku uniju. Zamjenik načelnika opštine Gračac Nebojša Rađenović, pita kako je investitor uopšte došao do dozvole.
„Kako sada stvari stoje, investitor ima svu potrebnu dokumentaciju, samo je pitanje kako je do nje došao. Tada su bila jedna pravila a kada je počeo izgradnju, sada su druga pravila. Mještani Srba su protiv toga jer to nama ništa ne bi donijelo“, kaže Rađenović.
O prekograničnim implikacijama ovog ekološkog skandala razgovarali smo s ekologom Vladimirom Topićem iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
Vladimire, kolika je zapravo opasnost od izgradnje ove hidroelektrane na izvoru rijeke Une? Što bi to donijelo mještanima, ali i stanovništvu u Bosni i Hercegovini u slivu Une?
Opasnost je velika, Centar za životnu sredinu kao organizacija, mi napominjemo stalno da rijeke ne znaju za granice. Kao prvo, a kao drugo ovaj projekat koji se dešava na izvorištu Une je stvarno jako blizu Nacionalnom parku Una. Svega četiri kilometra je udaljen i uticaj koji već sada se dešava prilikom građevinskih radova jesu onečišćenje vode i čitavog vodotoka nizvodno od tog mjesta gradilišta se već sada osjeti. Za neku blisku budućnost možemo vidjeti posljedice na sam riječni tok rijeke Une, ali i na bio-diverzitet, ali i na stanovništvo. Posebno što se stvara jedan presedan za ovakvu rijeku da se ovo nešto dešava na izvorištu, tako da uticaj definitivno postoji ne samo na tom izvorišnom dijelu, nego i za Bosnu i Hercegovinu i stanovništvo i Nacionalni park i samu rijeku Unu nizvodno.
Kako je uopće moguće da nekome padne na pamet bagerima doći na jedno mjesto za koje ne mora čovjek biti nekakav stručnjak, odmah mu mora biti jasno da je to jedinstveni spomenik prirode. Kako je uopće neko uspio dobiti dozvolu? Na kraju se ispostavilo da nije dobio sve dozvole, ali samo zato jer su se zakoni u međuvremenu promijenili. Kako je uopće moguće da nekome padne na pamet i izdati dozvolu, a onda na kraju i izvršavati radove?
Vjerujte mi, to je i dalje pitanje na koje pokušavamo da odgovorimo zadnje tri-četiri sedmice koliko je ova situacija aktualna i otkako su građevinski radovi. I dalje postavljamo pitanje znači upravo to: kako je moguće da se ovako nešto dešava na takvom jednom mjestu i kako je moguće da je netko odlučio se na takav jedan zahvat, na takve jedne građevinske radove na rijeci. Od 1968. to izvorište je zaštićeno kao hidrološki spomenik prirode. Sada je i dio evropske mreže Natura 2000. Da ne govorimo o kvalitetu vode i o značaju ove rijeke. I da netko odluči da na takvom jednom mjestu krene s radovima je stvarno nešto što stvarno govorimo da je van svake pameti. Naša iskustva kao organizacije koja se u Bosni i Hercegovini bavi ovom tematikom, tj. problematikom jeste da ovakve stvari više ne mogu i ne smiju da se dešavaju kod nas. I ubijeđen sam da ne bi smjela. Sada imamo i zemlju koja je članica Evropske unije. Stvarno nam nije jasno da uz takvu regulativu do toga može da dođe.
2022. godine investitor je upozoren od strane službe koja upravlja tim područjem, nakon što je postavljena tabla za izvođenje građevinskih radova, da dostave svu potrebnu dokumentaciju, što su i učinili. Međutim, tada je utvrđeno da ne postoji Ocjena prihvatljivosti, koja ironično, nije bila potrebna 2016. godine kada je resorno Ministarstvo u Hrvatskoj izdavalo dozvolu, jer nisu bili dio Ekološke mreže EU.
Uslov za dobijanje te dozvole je izrada Studije uticaja na životnu sredinu, koja bi kažu organizatori pokazala štetni uticaj tog zahvata na rijeci Uni, tako da bi na kraju i građevinska dozvola bila poništena. Investitor se odlučio da krene u radove na osnovu građevinske dozvole iz 2016. godine, što je izazvalo ogroman bunt građana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koji traže da se gradnja odmah zaustavi.
Iako je Državni inspektorat utvrdio da investitor nema sve potrebne dozvole, mjesecima je nesmetano trajalo uništavanje prirode na ovom lokalitetu, kaže Tanja Rastović iz udruženja „Una“ Srb, čiji su članovi prije nekoliko dana tijelima stali u odbranu izgradnje hidrocentrale.
„Mislim da je 8.7. ovdje stigao državni inspektorat koji sa svim svojim ovlaštenjima nije privremeno zaustavio te radove nego su radovi i dalje nastavljeni kao i devastacija. Napravljeno je puno toga, mislim da je rijeka Una ranjena, da ne može za 50 godina da se oporavi ovaj dio ovdje jer to su sedrane barijere koje je voda stvarala hiljadama godina“, kaže Rastović.
Traume zbog Trgovske gore
Upravo zbog pitanja Trgovske gore, građani BiH strahuju da bi se isti scenario mogao ponoviti i u ovom slučaju, odnosno, da iako je u donjem toku kroz BiH Una nacionalni park, da će se vlast ponašati tromo kao i u slučaju Trgovske gore i odlaganja nuklearnog otpada. Podsjetiću da je vlastima BiH trebalo 20 godina da reaguje na izbor lokacije Trgovske gore koja je svega nekoliko stotina metara udaljena od rijeke Une i nacionalnog parka. Naime, hrvatski Sabor je još 1999. godine utvrdio ovu lokaciju, ali su se vlasti tek 2018. godine uključili u odbranu, kada je praktično sve bilo završeno. Sada su vlasti BiH uputili neku vrsta pitanja komšijama.
Prije nekoliko dana iz Ministarstva ekologije i turizma Federacije BiH, na čijoj teritoriji rijeka Una uživa zaštitu u kategoriji nacionalnog parka, saopštili su kako je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine proslijedilo dokumentaciju vlastima u Zagrebu zbog izgradnje mini hidroelektrane u blizini izvora rijeke Une u Hrvatskoj. Ali nije navedeno o kakvoj je dokumentaciji riječ.
Naveli su samo da je Hrvatska namjerno ili ne, propustila sprovesti postupak procjene uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, što je bila obaveza u ovom slučaju. Sada su kako kažu u fazi čekanja odgovora, što bi ako uzmemo u obzir upravo spor oko Trgovske gore, moglo potrajati godinama.
Slapovi na Uni
Vlasti Republike Srpske, na čijoj teritoriji je rijeka Una proglašena Parkom prirode, navode da će bez odlaganja obavijestiti Sekretarijat Organizacije evropskih morskih luka (ESPO) i Implementacioni komitet Protokola o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu o najnovijem kršenju prava BiH kao potencijalno pogođene zemlje.
Rundek na Uni
Proteklog vikenda je održan još jedan protest na vrelu Une u okviru kojeg je koncert održao i hrvatski pjevač Darko Rundek i njegov bend, poslavši poruku da devastacija Une mora hitno biti zaustavljena. Od kraja prošle sedmice do sutra, na snazi je neka vrsta primirja, što znači da su radovi obustavljeni nakon što su uz udruženja Una iz Srba tijelima blokirali bagere. Mještani i predstavnici ekoloških udruženja očekuju da će ove sedmice institucije reagovati, da inspektorat konačno izađe sa mišljenjem a nakon toga i Ministarstvo za životnu sredinu Hrvatske, s obzirom da je cijeli projekat neodrživ bez Studije uticaja na životnu sredinu.
Darko Rundek na koncertu, arhivski snimak
Inače, vrelo rijeke Une zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode još 1968. godine, što je i navedeno u planu upravljanja područjem ekološke mreže doline Une Ministarstva održivog razvoja. A za kraj, da bi se shvatila ozbiljnost i situacije i investitora, pokazuje podatak da je kompanija koja gradi hidrocentralu registrovana na adresi jedne privatne kuće u okolini vrela Une, čiji vlasnik živi u Novom Sadu, a koji je sve to saznao od medija. Takođe, investitor se do sada nije oglašavao o optužbama, već samo poručuju da se sve radi po zakonu.
