Hrvatska - teško do održivog turizma. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 17.09.2024. 29:09 Min.. Verfügbar bis 17.09.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Hrvatska - teško do održivog turizma
Stand: 17.09.2024, 16:13 Uhr
Nenad Kreizer, Ivana Zrilić, Boris Rabrenović
I ova turistička sezona je u glavnim središtima pokazala do kojih granica ide turizam koji je prihvatljiv za sve. Sve više turističkih središta uvode posebne mjere kako bi regulirala dotok turista i učinila ga podnošljivijim za domaće stanovništvo. Nenad Kreizer u razgovoru s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem i Ivanom Zrilić koja ovogodišnju turističku sezonu prati iz Zadra, razgovara o mjerama kojima bi bili zadovoljni i turisti i domaći koji od turizma i žive.
Mediji su ovog ljeta bili puni izvještaja o protestima lokalnog stanovništva diljem Europe protiv posljedica masovnog turizma. Prosvjedi su se uglavnom koncentrirali na španjolska turistička središta poput Mallorce, Barcelone ili Kanarskih otoka.
U Hrvatskoj za sada nitko nije protestirao iako se Dubrovnik nalazi na prvom mjestu ljestvice po broju turista po glavi stanovnika. U Dubrovniku ih je prošle godine bilo 27 što je više i od same Venecije ili Rodosa.
No nezadovoljstvo masovnim bujanjem turizma itekako ima pogotovo u mjestima gdje se život odvija i izvan turističke sezone, u gradovima poput Splita, Zadra i već spomenutog Dubrovnika gdje se svi oni koji ne posjeduju nekretnine, recimo sezonski radnici ili studenti bore s turistima za krov nad glavom i naravno gube bitku jer jednostavno ne mogu konkurirati podivljalim cijenama smještaja.
Turisti na ulazu u ribarsku luku u Dubrovniku
Turistička sezona sa sobom redovito donosi i porast cijena robe široke potrošnje što je direktan udar na budžet onih koji ne zarađuju direktno od turizma i te cijene moraju plaćati i ostatak godine.
Kakva je bila sezona ove godine kada govorimo o Hrvatskoj, zemlji u regiji koja uz Crnu Goru najviše živi od turizma. Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 11,6 milijuna dolazaka i 55,3 milijuna noćenja turista, što je četiri posto dolazaka i jedan posto noćenja više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo u sedmom mjesecu je ostvareno 4,3 milijuna turističkih dolazaka i 27 milijuna noćenja.
Najviše noćenja stranih turista ide na račun gostiju iz Njemačke, slijede noćenja turista iz Slovenije i Poljske.
Od kolegice Ivane Zrilić saznajemo kakvo je stanje u Zadru čiji stanovnici se bore s negativnim pojavama masovnog turizma.
Ivana, o kojim to problemima masovnog turizma prije svega za ljude koji žive u popularnim turističkim zonama, govorimo konkretno?
Evo uzmimo za primjer Zadar. Građani negoduju zbog toga što je u ljetnim mjesecima teško ili nemoguće pronaći parkirno mjesto. Dolazak na Poluotok u središte grada gotovo je nemoguća misija osim pješice. Neki će sada reći, neka se vozači parkiraju malo dalje ali parking sve više postaje problem i van strogog centra grada. U Zadru tako imamo primjer hotela koji se nalazi u širem centru grada a radi bez parkinga dok ne dobije dozvolu za uređenje javne garaže. Privremeno rješenje koje sada traje već nekoliko godina znači da su mjesta na kojima su do sada parkirali stanari obližnjih zgrada pretvorena u zajednički parking turista i stanara...
Problem su i stanovi koji se iznajmljuju u stambenim zgradama. Neki turisti su pristojni ali neki zaista nisu, tulumarenje, buka, nered i stalne izmjene gostiju sigurno nisu nešto s čim su stanari u zgradama računali kada su kupovali ili unajmljivali stan u mirnoj zgradi ili četvrti.
Taj problem posebno je izražen u Splitu -gradu koji se često spominje kao party destinacija, što postaje ozbiljan problem.
Na mukama su i studenti u Zadru, Splitu ili Dubrovniku, općenito u turističkim zonama. Studenti s prvim ozbiljnijim dolaskom turista budu izbačeni iz stanova jer dolaze turisti koji plaćaju bolje i više. Tu treba reći da sezona počinje sve ranije, nekada su to bili šesti i sedmi mjesec/je to bio lipanj i srpanj, sada turista ima osjetno više već od petog mjeseca/svibnja koji sve više podsjeća na turističku špicu. Ima toga još, mogli bismo dalje nabrajati… Uništavanje prostora, infrastruktura koja ne prati rast, iseljavanje ljudi iz središta gradova u kojima je sve teže o(p)stati..
Primjer turizma koji je eksplodirao je svakako i otok Vir s oko 4000 stanovnika koji ima čak 56.000 prijavljenih kreveta u sezoni.
Što je s cijenama u Hrvatskoj, odražava li se masovni turizam na cijene?
Svako ljeto cijene rastu zbog turizma, turisti odu, cijene ostanu, a dogodine dolazi novi rast. Tako su ovoga ljeta na tržnici u Zadru primjerice mahune umjesto ionako skupih 6 eura koštale čak 12 eura. Narasle su i cijene usluga, jela u restoranima za barem nekoliko eura su skuplja nego lani…
Rastu i cijene nekretnina koje si domaći stanovnici sve teže mogu priuštiti.
Zanimljivo je da se ovoga ljeta jako puno komentara moglo čuti primjerice od gostiju iz Austrije koji se nisu mogli načuditi cijenama u Hrvatskoj. Mnogi su se pitali kako prosječan stanovnik Hrvatske uopće preživljava s ovakvim cijenama a s primanjima daleko manjim nego su u Austriji. Činjenica je da je hrana jako poskupjela i i dalje poskupljuje.
Turisti u Dubrovniku
Kako stati na kraj ovim problemima, što kažu oni koji vode hrvatski turizam?
Hrvatska ne treba biti destinacija masovnog turizma, nego održiva destinacija dodane vrijednosti u kojoj će stanovnici osjećati koristi, a ne štetu od turizma, izjavio je ovih dana ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Zanimljivo je da je ministar također rekao da ne bi trebalo težiti nikakvom dodatnom rastu u glavnom dijelu sezone, za razliku od pred i postsezone.
Dapače, kaže da bi bilo dobro da brojke u glavnom dijelu sezone, posebno u sedmom i osmom mjesecu/srpnju i kolovozu, budu nešto niže ili otprilike na razini sadašnjih, "zato što", rekao je "objektivno, prostora za rast mi više nemamo".
Zaključak imamo i više – manje je jasan i općepoznat, turista je dovoljno, ponekad i previše, što je s rješenjima problema?
Ministar rješenje vidi u sljedećem; treba povećati dolaske i noćenje u pred i post sezoni, a nikako u glavnom dijelu sezone, te raditi na dizanju atraktivnosti kontinenta i manje razvijenih turističkih područja.
To zvuči jednostavno ali posla je puno, praksa pokazuje da sve skupa treba bolje urediti i organizirati.
Ministarstvo turizma donijelo je Zakon u kojem sve odluke o ograničenju broja apartmana i broja gostiju ovise o volji lokalne samouprave. To možemo gledati kao prijedlog rješenja ali i kao prebacivanje loptice.
Jasno je kako prave političke volje za borbu s prekomjernim turizmom za sada nema. Vrijeme prolazi, resursi se troše, šteta je već učinjena, pitanje je kako će ovaj silni rast u turizmu završiti.
Brela, plaža
Što je s kadrom, tko će mijenjati stvari u turizmu i usmjeravati ih u odgovarajućem ili recimo nekom ispravnom pravcu?
Pa evo jednog primjera.. S početkom nove akademske godine, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru započinje s izvođenjem novog diplomskog sveučilišnog studija Održivi razvoj turizma čiji je cilj odgovoriti na suvremene izazove i zahtjeve koji stoje pred turizmom.
Cilj je, kažu na Sveučilištu, stvarati kadrove koji će biti sposobni predložiti rješenja za smanjenje negativnih utjecaja turizma na društvo i okoliš, ali i intenziviranjeu onih pozitivnih, najčešće povezanih s ekonomskim aktivnostima.
Dubrovnik je bio i ostao primjer masovnog turizma ali baš u tom gradu su se pojavili i prvi pokušaji rješavanja problema: kontrolirati broj posjetitelja koji u grad stižu na kruzerima, ograničiti razinu buke i cijena. Koliko je to pošlo za rukom razgovarali smo s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem.
Problem Dubrovnika prethodnih godina, odnosno 2017. i prije, nije bio zapravo u brojci posjetitelja, već je bio u načinu rasporeda te brojke kroz dan, kroz tjedan, kroz mjesec i kroz godinu. Jer ako se ta brojka dobro i kvalitetno rasporedi i ako se osigura svima posjet Dubrovniku, ali pod određenim uvjetima, tada zapravo Dubrovnik onda plovi u potpuno održivom sustavu brojke dnevnih posjetitelja u povijesnoj jezgri.
Spomenuli ste broj noćenja ove godine da je porastao. S tim u svezi je burno odjeknula vaša najava kako bi Dubrovnik mogao ići u smjeru zabrane novih apartmana, što je jedan, spominje se često u medijima, od problema hrvatskog turizma, ali i ukidanja 30% onih koji su postojeći. Što je s tom mjerom?
Ja se snažno zalažem za potpunu zabranu daljnjih apartmana u višestambenim zgradama. Naime Dubrovnik, ne u povijesnoj jezgri samo, nego sad govorim općenito, o cijelom gradu, će izgubiti svoj identitet. Na ovaj način izgubit će kvartove jer svakim danom imamo sve više i više stanova koji se pretvaraju u apartmane za kratkoročni najam. Samim tim i stanovnici samog grada, posebno tu mislim na mlade ljude, gube bitku pred kapitalom, nemaju mogućnost dugoročnog najma. Dakle, cijeli niz negativnih efekata imamo u tom trenutku. Iz tog razloga smatram da je brojka apartmana koju sada imamo u Dubrovniku dosegla svoj maksimum i da moramo aktivno raditi na smanjenju te brojke. Vrlo skoro u Hrvatskom saboru imat ćemo i nove zakone koji će ići u smjeru da se mladim ljudima osigura priuštivo stanovanje, a s druge strane ići će se u smjeru na maksimalno moguće oporezivanje kratkoročnog najma kako bi zapravo potakli ljude da idu u drugom smjeru. Dakle, one koji su vlasnici nekretnina i podupirati će se dugoročni najam nekretnina porezno, dakle rasterećivati.
Ivana stanovništvo Zadra je već pomalo iznervirano masovnim turizmom. Nisu u potpunosti zadovoljni ni oni koji zarađuju a još manje oni koji ne zarađuju. Kuda sve to ide i do kada?
Lokalno stanovništvo svakako trpi negativne učinke turizma i u svom svakodnevnom životu. Gužva, buka, bazeni u sklopu privatnih kuća u stambenim inače mirnim četvrtima svakako negativno utječu na svakodnevnicu lokalnog stanovništva. Istovremeno, turizam negativno utječe i na kulturu u turističkim destinacijama. Ima svega, neprofesionalnih turističkih vodiča, polugolih a ponekad i golih turista, turista koji šetaju po gradu u kupaćim kostimima, restoranski stolovi prekrili su gotovo sve ulice pa kada se tome pridoda gužva, otežano se prolazi...
Puno je problema, rješenja se za sada baš ne naziru. Lijepih riječi i najava i pokušaja je puno, što će od toga zaista zaživjeti i hoće li kvaliteta života u turističkim destinacijama početi rasti umjesto nadalje padati preostaje vidjeti. Do tada, u Dalmaciji i Hrvatskoj odmara velik broj gostiju i uživa u Hrvatskoj koja je očito vrlo popularna za odmor, posebno za goste iz Njemačke kojih je – ponovimo, ove godine bilo najviše.
