Njemačka vraća migrante u Hrvatsku. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 27.01.2025. 22:12 Min.. Verfügbar bis 27.01.2026. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Njemačka vraća migrante u Hrvatsku
Stand: 27.01.2025, 17:28 Uhr
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Boris Rabrenović
Već nekoliko mjeseci Njemačka vraća migrante i u Hrvatsku i to one koji su na putu do Njemačke već registrirani u Hrvatskoj ili su tamo čak i dobili azil. Proces protjerivanja bi se mogao intenzivirati nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj, jer su gotovo sve stranke najavile pojačane deportacije. Nenad Kreizer razgovara s Tonyjem Toumehom iz Isusovačke službe za izbjeglice iz Zagreba, a kolega Siniša Bogdanić govori o tome kako je tema deportacija zabilježena u hrvatskoj javnosti.
Kao malo kada do sada, migracije, točnije njihovo ograničavanje s konačnim ciljem smanjenja broja izbjeglica je politička tema u Njemačkoj. To sada, manje od mjesec dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora igra posebnu ulogu.
Nakon smrtonosnog napada u Aschaffenburgu, za koji je osumnjičen jedan afganistanski izbjeglica koji nije po zakonu smio boraviti u Njemačkoj, rasprava se dodatno usijala. Unija CDU/CSU, koja prema ispitivanjima javnog mnijenja ima najviše izgleda za pobjedu na predstojećim izborima, najavila je strogi paket mjera za smanjenje migracija a jedan od najvažnijih aspekata ovog paketa je i pojačano protjerivanje onih koji nemaju pravnu osnovu ostanka u Njemačkoj. U to spadaju one osobe koje su prekršile zakon ili predstavljaju opasnost po njemačko društvo, ali i one osobe za koje je dokazano da su u jednoj drugoj zemlji-članici ušli u Europsku uniju. Prema tzv. Dublinskom pravilu, za izbjeglice je odgovorna ona zemlja koja se nađe prva na putu ulaska u Uniju ili ona zemlja u kojoj su izbjeglice prvo registrirane.
To se najčešće odnosi na zemlje na vanjskim granicama poput Italije, Grčke, Bugarske ali i Hrvatske. Prošlog ljeta ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Bavarske, Davor Božinović i Joachim Herrmann, potpisali su dogovor o slanju čartera s izbjeglicama koje su već jednom bile registrirane u Hrvatskoj ali su ponovno postavili zahtjev za azilom u Njemačkoj na što, prema EU pravilima, nemaju pravo. Do sada je nekoliko čarter letova s izbjeglicama iz Bavarske stiglo u Hrvatsku i njihov dolazak je, barem na kratko, zaokupio veliku pažnju tamošnje javnosti i medija.
Od našeg suradnika Siniše Bogdanića iz Zagreba saznajemo koliko je zapravo izbjeglica deportirano u Hrvatsku i očekuje li se da će se taj broj povećati.
Siniša, hrvatska javnost prvi je put krajem prošle godine pokazala interes za takozvani Dublin III, uredbu Europske unije. Koliko su građani informirani o čemu se točno radi?
Površno su informirani i to uglavnom kroz kampanju za predsjedničke izbore s obzirom da su temu migracija, očekivano, koristile krajnje desne i populističke opcije. Informiraniji građani znaju da je riječ o uredbi koja je dio regulative zajedničkog sustava azila Europske unije i određuje koja je država članica odgovorna za obradu zahtjeva za azil. Naime, Uredba propisuje da samo jedna država članica treba biti odgovorna za obradu svakog zahtjeva. To se čini da bi se izbjeglo dupliciranje zahtjeva i situacije u kojima zapravo tražitelj azila bira državu Unije koja mu pruža najpovoljnije uvjete.
Ono što je uzbunilo hrvatske suvereniste jest ta odredba prema kojoj je država koja je prva omogućila ulazak, izdavanje vize ili boravišne dozvole tražitelju azila, odgovorna za obradu zahtjeva. Dakle, ako je Hrvatska registrirala tražitelja azila prva u zajedničkom sustavu EU, tada joj se on može vratiti iz bilo koje članice. ko znamo koliko je migranata tražitelja azila prošlo takozvanom balkanskom rutom kroz Hrvatsku, jasno je da je osvještavanje tog propisa proizvelo nekakvu paniku među manjim dijelom građana.
Izbjeglice na željezničkoj stanici u Rijeci
Sve je zapravo počelo s pisanjem njemačkih medija?
Da, Deutsche Welle je u 11 mjesecu objavio tekst koji kaže da je 13.11.2024. s minhenskog aerodroma „Franz Josef Strauß" u smjeru jugoistoka poletio jedan charter-avion. Odredište je bio Zagreb. Na listi putnika je bilo 15 osoba. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je bila i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog „višestrukog ilegalnog ulaska" u Saveznu Republiku Njemačku.
No to nije bio prvi takav let koji je krenuo prema Hrvatskoj?
Isti izvor je izvijestio i o zrakoplovu koji je sredinom šestog mjeseca poletio iz Stuttgarta navodeći da je let bio krcat. U Zagreb je njime, između ostaloga, prebačena i jedna osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Taj strani državljanin je izravno iz istražnog zatvora prebačen na aerodrom u Stuttgartu, odnosno vraćen u Republiku Hrvatsku, objavio je Deutsche Welle, a prenijeli su to i hrvatski mediji. Javnost je stekla dojam da je riječ o tajnim operacijama, no njemačke vlasti su prije toga priopćenjima izvijestile javnost, samo to nije došlo do hrvatskih medija. Građane je posebno neugodno iznenadila činjenica da je Njemačka Hrvatskoj poslala nešto manje od 17.000 zahtjeva za preuzimanjima tražitelja azila.
No da naglasimo, riječ je o ljudima koji, zapravo, nikada nisu željeli živjeti u Hrvatskoj?
Rijetki su migranti, politički ili ekonomski, a koji su se kretali balkanskom rutom izrazili želju za životom u Hrvatsku. Pratio sam onaj veliki val 2015. godine kada je SDP-ova vlada organizirala transport migranata prema Njemačkoj, a njihov broj se procjenjivao u stotinama tisuća. Mnogi od njih su tada prvi puta registrirani baš u Hrvatskoj i postoji bojazan da će se oni vratiti natrag, iako je posve jasno da im Hrvatska nije bila cilj. U međuvremenu sam upoznao i neke migrante, recimo iz Iraka, koji su u tom valu završili u Austriji, no Austrija ih je po istom principu vratila natrag u Hrvatsku, što je kod njih izazvalo veliko razočaranje.
Rekao si da je Dublin III bio dio izbora u Hrvatskoj, je li utjecao na izborne rezultate?
Nije, pobijedio je Zoran Milanović, a ne Miro Bulj iz desne stranke Most, populist koji migracije koristi za širenje straha među svojim potencijalnim biračima. Podsjetimo, radi se o saborskom zastupniku i gradonačelniku Sinja koji zaziva slanje vojske na granice pa je čak i najavljivao osnivanje paramilicije koja bi hrvatsku granicu trebala čuvati od nelegalnih prelazaka, iako taj posao radi policija. Dapače, upravo je hrvatska policija već godinama predmet optužbi za rigorozno i okrutno odbijanje migranata natrag u Bosnu i Hercegovinu iz koje iregularno dolaze preko takozvane zelene granice.
Što je Bulj točno govorio u kampanji?
Samo kroz program javne televizije uspio je plasirati navode da je Dublinskim sporazumom Hrvatska pristala da se, citiram, „sve što prođe kroz Hrvatsku, vraća u RH i Hrvatska je dužna plaćati“. Osim toga Bulj je odaslao poruku da je Hrvatska postala migrantski hot spot i da je riječ o ljudima koji dolaze s područja ISIL-a. Dakle, nije ih označio izravno kao ISIL-ovce, ali je vrlo vješto kod nekih birača posijao sjeme straha. ISIL je, kažimo to, kratica za Islamsku državu, a označava i terorističku organizaciju i državnu tvorevinu na području Iraka i Sirije, koja je 2014. proglasila kalifat. Ali nije Bulj bio jedini u tome. I predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić, nekad bliska Mostu, je u svojoj kampanji slala pitanja prema Vladi RH o tome postaje li Hrvatska migrantski hot spot.
Što se događa s deportovanim izbjeglicama nakon povratka u Hrvatsku? Kakve su uopće njihove perspektive i pokušavaju li oni ponovno preko Slovenije i Austrije domoći se Njemačke?
O tome razgovaramo danas s Tonyjem Toumehom socijalnim asistentom i medijatorom za arapski jezik u Isusovačkoj službi za izbjeglice iz Zagreba koji je i sam prije desetak godina došao u Hrvatsku kao izbjeglica iz Sirije.
Tony, vi radite svakodnevno s izbjeglicama koje dolaze u Hrvatsku. Dosad se govorilo o izbjeglicama koje dolaze preko granice Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore u Hrvatsku. Sada se u posljednje vrijeme govori i o izbjeglicama koje Njemačka vraća u Hrvatsku. Je li na terenu primjetan porast tih izbjeglica koji su zapravo već jednom prošli kroz Hrvatsku?
Ima ih više vrsta, možemo reći, kada pričamo o izbjeglicama. Ja radim svakodnevno s njima, oni dolaze kod nas. S obzirom da mi imamo ured i u Bosni i u Srbiji, tako da onda njima je poznato da ima i JRS u Hrvatskoj. Prema tome, oni čim ulaze u Hrvatsku dolaze tu i isto i izbjeglice koji su prošli Hrvatsku do Europe. Ili su tražili azil pa nastavili ili su dobili azil pa su nastavili. Tako da onda na taj način smo mi njima poznati i oni dolaze kod nas. Na primjer tražitelji azila, ima onih koji dolaze u Prihvatni centar Porin, u Dugavama u Zagrebu, tamo budu neki tjedan dana, mjesec dana ili možda tri, četiri mjeseca i kad vide da to dugo traje i ne sviđa im se Hrvatska, oni nastave dalje. I onda mi nemamo kontakt s njima. A onda nakon nekog vrijemena, to sad vidimo možemo reći od prošle godine, deportirane ljude iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Švedske, Nizozemske... svi dolaze od prošle godine. Čak i prije prošle godine su počeli vratit više ljudi, ali od prošle godine je pojačan broj, posebno Njemačka. Najviše ljudi dolazi iz Njemačke, a to su i tražitelji azila koji su bili ovdje i izbjeglice zapravo koji imaju status azila koji su dobili u Hrvatskoj, pa su išli opet tražiti azil u Njemačkoj.
Da li oni pokušavaju, imate li vi kakvih podataka, nakon što ih se vrati u Hrvatsku ponovo doći do Njemačke?
Ima pokušaja, ali oni budu deportirani uz pomoć policije, a onda im je zabranjen ulaz. Neki od njih, kako čujem od ljudi, pokušavaju otići u druge europske zemlje, npr. Belgiju ili Francusku. To ovisi, oni čuju vijesti da Belgija prima izbjeglice pa onda idu tamo, ali ipak ne uspiju.
Zna li se onda koliko je tražitelja azila vraćeno Hrvatskoj u prošloj godini?
Ministarstvo unutarnjih poslova je reagiralo na navode predsjedničkih kandidata priopćenjem u kojem navodi da je do 30.9. 2024., sukladno Dublin III Uredbi, Hrvatskoj vraćeno ukupno 1.157 osoba, a od toga je charter letovima vraćeno oko 70 posto njih. Charter letovi kojima se prevoze tražitelji azila ni na koji način nisu tajni, nego unaprijed najavljeni i odobreni od Odjela za dublinski postupak Ministarstva unutarnjih poslova, poruka je Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo je navelo da u Hrvatskoj nikada u jednom danu nije boravilo više od tisuću osoba s različitim statusima prema Dublinskoj uredbi jer se, naprosto, vraćaju u zemlje koje su ih otpravile. Da to prevedemo, nakon što ih Njemačka vrati Hrvatskoj, gotovo je sigurno da će se oni svojom voljom vratiti u Njemačku gdje vjerojatno imaju i članove obitelji.
Odakle je najveći broj vraćanja tražitelja azila u Hrvatsku?
Ministarstvo unutarnjih poslova nije javno stratificiralo te podatke, no objavilo je da ih najviše dolazi iz Njemačke, Švicarske, Francuske, Austrije, Belgije i Nizozemske.
Dosta izbjeglica radi u Hrvatskoj u dostavnim službama
Što se dogodilo sa osobom koja je osumnjičena za ekstremizam i što se uopće događa s ljudima koje je, recimo, Njemačka vratila?
Oni koji su u statusu tražitelja azila, imaju slobodu kretanja po cijeloj Hrvatskoj kao i bilo koji drugi hrvatski građani. Što se osoba koje su pod spomenutim optužbama tiče, njima je kretanje onemogućeno. Do završetka postupka azila smještaju se u centar Ježevo gdje su praktički zatvoreni i pod kontrolom suda. Takvih je godišnje 25 do 30 i oni se po završetku postupka, a naravno da im se azil ne odobrava, prisilno deportiraju prema zemljama iz kojih su krenuli.
Vratimo se na zahtjeve Njemačke za povratom tražitelja azila. Hrvatske vlasti su priopćile da je Njemačka postavila nešto manje od 17 tisuća takvih zahtjeva, no do sada realizirane brojke su zapravo znatno manje.
Prema izvješću ministra vanjskih poslova Božinovića iz 11. mjeseca prošle godine, Njemačka je za 2024. najavila 1.519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401. Postignut je dogovor o vraćanju još 182 osoba do kraja prošle godine, dok bi se ove godine do šestog mjeseca komercijalnim ili charter letovima trebalo vratiti njih 344. Ali u Hrvatskoj je to prestala biti tema nakon prvog kruga predsjedničkih izbora.
