Mogu li lokalni izbori utjecati na stanje u BiH?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 30.09.2024. 22:16 Min.. Verfügbar bis 30.09.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Mogu li lokalni izbori utjecati na stanje u BiH?
Stand: 30.09.2024, 17:26 Uhr
Nenad Kreizer, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
U Bosni i Hercegovini se 6.10. održavaju lokalni izbori na kojima će građani ove zemlje odlučivati, između ostalog, i o gradonačelnicima svojih gradova i mjesta. No teme, kako Nenad Kreizer saznaje iz razgovora sa savjetnicom za komunikacije Marijom Milić i našim banjalučkim dopisnikom Draganom Maksimović, više priliče izborima na državnoj razini nego lokalnim. Saznajemo i kakve promjene donosi novi izmijenjeni izborni zakon koji je nedavno nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt.
Počeo je posljednji tjedan izborne kampanje u Bosni i Hercegovini, posljednji dani političke borbe za lokalne izbore koji će se održati ove nedjelje, 6. oktobra/listopada. Gotovo tri i po milijuna birača pred sobom će imati čak 26 tisuća kandidata koje biraju za lokalne skupštine, načelnike i gradonačelnike, od kojih najveći broj njih stoji ispred 168 političkih stranaka.
Po onom što je do sada viđeno u kampanji koja traje gotovo mjesec dana, nikakve ozbiljne trke nije bilo, a sudeći po stavovima građana, oni su već izabrali. U fokusu su ponovo teme iz tzv. visoke politike, iako se radi o lokalnim izborima.
Do sljedećih općih izbora u zemlji je još, ako se nešto u međuvremenu ne promijeni, još dvije godine tako da su ovo prvi izbori na koje se primjenjuje novi izbori zakon kojeg je nametnuo visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt.
Oko ovog zakona su se, iako on za sada donosi samo male promjene, vodile velike političke bitke, do samog Ustavnog suda. Inače novi zakon povećava ovlasti Središnjeg izbornog povjerenstva koje sada može sankcionirati one koji se ne budu držali pravila.
S novinarom i kolegom iz Banja Luke Draganom Maksimovićem analiziramo dosadašnji tijek predizborne kampanje i okolnosti koje prate ove izbore.
Dragane, može li se već dati neka opća ocjena dosadašnjeg tijeka kampanje i uopće raspoloženja birača nekoliko dana pred izbore?
I dalje nema fundamentalnih razlika ako pogledamo prethodne izborne cikluse u BiH- bilo da je riječ o opštim ili lokalnim izborima. Ono što je specifično za BiH je što ćete i od kandidata za neku lokalnu skupštinu u mjestu od par hiljada stanovnika, slušati ista predizborna obećanja kao da se radi o kandidatu za predsjednika jednog od entiteta ili Predsjedništvo BiH. Od spoljne politike, pristupa Evropskoj uniji i NATO savezu, preko odbrane zemlje od secesionista, pa do onih koji hoće secesiju da učine sprovodivom. Problem je što se ništa od ovih tema koje dominiraju u političkom vokabularu, ne odnose na lokalne izbore, a taj narativ se ponavlja na svakim izborima. Osim praznih obećanja i oštre nacionalne retorike, malo šta da se konkretno uradi. Tome u prilog idu i rezultati istraživanja javnog mnenja, koje u ogromnom procentu nema povjerenje u izborni proces. Evo šta oni kažu na izborni proces, glasanje i očekivanja od ovih izbora.
Međutim, prema istim istraživanjima, bez obzira na ovakvo stanje, oko polovine stanovnika sa pravom glasa iskoristiće svoje biračko pravo i izaći na izbore. Generalni stav analitičara je da su građani i prije izborne kampanje već donijeli odluku za koga će glasati.
Ovi izbori su specifični jer se održavaju po novim pravilima koje je izmjenama Izbornog zakona BiH nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit. Šta se konkretno mijenja i kako su se te promjene odrazile na kampanju ali i cijeli izborni proces?
Da, izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je bio velika tema posljednjih mjeseci, čak izazvao predstavnike Republike Srpske da kao odgovor donesu svoj izborni zakon koji je u međuvremenu poništio Ustavni sud BiH, donijele su neke promjene. Ali po onom što sada gledamo, riječ je samo o kozmetičkim promjenama. Tako je novim zakonom predviđeno uvođenje skenera na biračka mjesta, ali će na kraju od pet hiljada biračkih mjesta, oni biti postavljeni na nešto više od 400 kroz tri pilot projekta. To se odnosi na biometrijsku identifikaciju, zatim autentifikaciju birača, te optičke skenere i automatsko prebrojavanje glasačkih listića, kao i video-nadzor.
Takođe, novina je i izbor predsjednika biračkih odbora koje bira Centralna izborna komisija kako bi se spriječila trgovina biračkim mjestima. Bitna novina na ovim izborima je i sam način glasanja jer birači mogu označiti najviše tri kandidata na jednoj listi koju odaberu. Ako su označena više od tri kandidata, smatra se da je lista dobila važeći glas a ne kandidati, tako da je to možda i uvod u neku vrstu zatvorenih listi.
Visoki predstavnik Christian Schmidt
Da li se nešto mijenja prema političkim subjektima, kakva je situacija sa sankcijama prema strankama i kandidatima kada je riječ o kršenju Izbornog zakona?
CIK je ovim izmjenama prvi put dobio mogućnost da sankcioniše političke subjekte zbog dezinformacija, a u zakonu je definisana zloupotreba korištenja javnih sredstva u kampanji, odnosno funkcionerska kampanja. Tako je u ovoj kampanji kroz ovaj mehanizam podijeljeno penzionerima i drugim kategorijama stanovništva preko 60 miliona maraka, nešto više od 30 miliona evra, a obećano infrastrukturnih projekata u iznosu od nevjerovatnih 600 miliona maraka. Zanimljivo je da je Centralna izborna komisija, iako sada ima zakonski okvir da djeluje po osnovu zloupotrebe funkcija, izrekla tek nekoliko kazni čija visina nije ni blizu iznosima koje bi bile ekvivalent počinjenom djelu. CIK je zapravo izricao kazne ali ih je podvodio pod neki drugi član zakona kao što je preuranjena kampanja. Na samom početku izborne kampanje CIK je zapravo najavio da bi se zakon mogao na ovaj način primjenjivati, a ilustracije radi poslušajmo izjavu člana komisije Vlade Rogića.
„Ako je opštinsko ili gradsko vijeće dalo donacije za maturska putovanja, udruženja penzionera i iako je to prvi put, ne mora značiti da je to zloupotreba resursa. Život ne može stati. I mi nemamo pravo na osnovu naših ovlaštenja iz Izbornog zakona kažnjavati samo zato jer je neko od načelnika promovisao novu ideju“, rekao je Rogić na početku kampanje.
Dodajmo ovom da je najviše novčanih sankcija CIK izrekao SNSD-u a slijede ga SDA, SDP BiH, HDZ ali i ostale partije.
Biračka mesta sa zaklonima
Uvijek se u ovom razdoblju pred izbore govori o sudjelovanju mladih na izborima bez obzira radi li se o aktivnom ili pasivnom izbornom pravu. Kakvo je stanje u BiH, koliko su mladi aktivni kada je riječ o izbornom procesu?
Tek nešto više od 16 odsto mladih mlađih od 30 godina iskoristilo je svoje biračko pravo na prošlim lokalnim izborima. Kako sada stvari stoje, teško da će se ove brojke značajnije mijenjati a razlozi su višestruki. Od nepovjerenja u politički sistem o kojem smo govorili na početku pa do apatije mladih i njihove želje da što prije odu iz BiH. Nezainteresovani su jer smatraju da ne mogu ništa promijeniti i da je cijeli politički proces namješten. Sa druge strane, poražavajuće je što mladi ljudi ne barataju ni osnovnim informacijama o izbornom procesu. Institut za razvoj mladih Kult iz Sarajeva predstavio je rezultate istraživanja koji su pokazali da mladi politiku najčešće povezuju s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom. Veliki procenat njih ne zna razliku između izvršne i zakonodavne vlasti. Poslušajmo šta kaže Aziz Đipa iz ovog instituta, o tome sa kakom izbornom osnovom raspolažu mladi.
„Skoro dvije trećine mladih ne zna da je na čelu Savjeta ministara Borjana Krišto. 62 odsto mladih nije znalo ko je premijer Republike Srpske, a svaka četvrta osoba smatra da je Milorad Dodik premijer. Preko 50 odsto nije znalo ko je premijer Federacije Bosne i Hercegovine“, kaže Đipa.
Milorad Dodik
Dragane, kakva je uključenost žena na izborima. Da li su prisutne na listama ravnopravno zastupljeni muškarci i žene?
Ako gledamo liste pa izvlačimo statistiku, razlika nije velika. Zakon propisuje 40 odsto žena na izbornoj listi. Međutim, jedno je teorija a drugo praksa jer se obično dešava da su svi kandidati a posebno žene, politički taoci lidera stranaka. Naravno da ima izuzetaka ali iako su od 26 hiljada kandidata 11 hiljada žene, one su uglavnom nisko pozicionirane na listama. Među kandidatima za 385 načelnika i gradonačelnika tek je 29 žena, a žene su nosioci oko 220 stranačkih lista za vijeća za 146 opština i gradova.
Kolikog utjecaja će ishod ovih izbora imati na daljnji razvoj države na čije stanje mnogi u Europi gledaju sa zabrinutošću i to samo nekoliko dana uoči desetog samita Berlinskog procesa za zapadni Balkan na kojem će jedna od tema biti i budućnost Bosne i Hercegovine, o tome u razgovaramo s medijskom savjetnicom i analitičarkom iz Banja Luke Marijom Milić.
Marija, kako gledate na dosadašnji tijek izborne kampanje u Bosni i Hercegovini. Ima li razlike u odnosu na prethodne izborne cikluse kojih je bilo podosta?
Otkako sam ja počela da se bavim novinarstvom prije dvije i po decenije, kada sam upisala fakultet, bila je uvek priča "nikad prljava izborna kampanja" i nekako svaki put se desi da mi prevaziđemo sami sebe, tako da u suštini nema tu nešto puno razlike u odnosu na dosadašnje izborne cikluse. Sve je već viđeno s tim što smo mi za protekle opšte izbore, dakle prije dvije godine, imali jednu poprilično dosadnu, neuobičajeno dosadnu kampanju, ali smo za to imali šok i cirkus koji je uslijedio u izbornoj noći, pa onda i sa brojanjem glasova. Mislim konkretno na brojanje glasova u Republici Srpskoj, odnosno za predsjednika Republike Srpske. Tako da nama praktično šok i cirkus negdje su postali uobičajena stvar kad je riječ o kampanjama i uopšte kad je riječ o političkoj komunikaciji, tako da i ovaj put imamo iznošenje prljavog veša. Praktično imamo sve ono što smo već i vidjeli s tim što su ljudi pomalo i oguglali, imajući u vidu i broj informacija koji im se servira dnevno, broj medija, njihovo prisustvo na društvenim mrežama i tako dalje. Dakle, sve već viđeno i sad samo čekamo ishod koji se, čini mi se, već unaprijed zna.
A kakve su političke poruke kada se makne taj prljavi veš? Koje političke poruke nekako dominiraju u kampanji?
Ja nisam sigurna da mi imamo prave političke poruke. Meni se čini da je ovo samo zbir političkih izjava. Jer da bi neka politička stranka i neki kandidat došao do političke poruke znači da ima stratešku komunikaciju, znači da je uradio istraživanje prije toga, pa da je određena i tema kampanje i na osnovu nje izborna poruka i slogan, pa se tek onda ide prema javnosti sa komunikacijom i javnim nastupom. Mi praktično sad imamo samo komunikaciju i javni nastup prema vani, a čini mi se da čak ni političke partije nisu u okviru svojih redova usaglašene potpuno s političkim porukama koje šalju. Donekle je tu doprinijela i moda personalizovanih kampanja, odnosno personalizovane politike gdje pojedinci paralelno sa kampanjom političke partije rade i svoje lične kampanje. Tome su doprinijele društvene mreže, odnosno razvoj društvenih mreža i razvoj online medija, tako da mi praktično sad imamo čitavu zbrku izjava i mi više nismo sigurni šta je tu poruka. Konkretno, ono što SNSD, recimo, radi u Republici Srpskoj, čini mi se da oni imaju jedini poruku koja je negdje povezana sa sudskim procesom koji se vodi protiv Milorada Dodika. A to svakako nije lokalna kampanja. Dakle pomjerena je na nivo opštih izbora i izbora i na nivo opšte politike. Oni smatraju i lokalne izbore pobjedom, odnosno "pobijediće Srpska, pobijediće opštine". Dakle, stalno je neki neki rat u kojem netko pobjeđuje, ali suštinski, kad se spustimo na lokalni nivo, kad se spustimo na lokalne zajednice, na gradove i na opštine, odnosno kantone u Federaciji BiH, mi suštinski i dalje opštih izbora nismo odmakli. Vrlo rijetko ćete čuti, to su pojedinačni slučajevi, ja ih čak nazivam incidentnim slučajevima, gdje zaista postoje poruke o boljem životu u lokalnoj zajednici i o svim onim problemima koji se tiču lokalnih zajednica. Poruke su iste kao i za opšte izbore.
Što se tiče tehničkih podataka, kako i kada građani mogu glasati u nedjelju 6. oktobra?
Kao što smo rekli u Centralni birački spisak upisano je nešto više od 3,4 miliona građana, što je veći broj od broja stanovnika u BiH, ali se to objašnjava činjenicom da mnogo ljudi živi u inostranstvu a da svaki stanovnik sa Bh. ličnom kartom ima pravo glasa. To nas dovodi do glasanja u inostranstvu, gdje su građani BiH mogli glasati putem pošte, a na dan izbora glasaju u 14 Diplomatsko-konzularnih predstavništava u osam država, gdje će svoje pravo moći da iskoristi oko 40 hiljada glasača, što je podsjetimo, duplo manje prijavljenih u odnosu na prošle izbore.
Za kraj možda jedan kuriozitet ovih izbora, čiji scenario potpisuje Centralna izborna komisija. Naime, za prevoz izbornog materijala u izborne jedinice angažovane su Oružane snage BiH, koje će svojim vozilima ove sedmice vršiti raspodjelu izbornog materijala. CIK je zbog previše žalbi na javne pozive u kojima se tražio najbolji ponuđač za prevoz ovog materijala, prekinuo konkurs i zatražio pomoć Oružanih snaga BiH, što je već izazvalo komentare da su u cijelom ovom političkom haosu, samo još nedostala vojna vozila na biračkim mjestima.
