Izbori u Hrvatskoj - udesno do nove vlade?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 18.04.2024. 23:59 Min.. Verfügbar bis 18.04.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Izbori u Hrvatskoj - udesno do nove vlade?
Stand: 18.04.2024, 18:06 Uhr
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Amir Kamber
Nakon izborne noći je HDZ izišao kao relativni pobjednik. To znači da će mu za sastavljanje vlade trebati koalicijski partner. Sve oči su uprte u Domovinski pokret kojeg vodi odmetnuti HDZ-ovac i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Skretanje Hrvatske udesno? Je li SDP izgubio na kredibilitetu? Koliko? Nenad Kreizer i Siniša Bogdanić seciraju rezultate parlamentarnih izbora. Kako je glasala hrvatska dijaspora? Višeslav Raos sa Sveučilišta u Beču analizira nove političke konstelacije u Hrvatskoj.
Izbori za 11. saziv Hrvatskog Sabora su iza nas, HDZ je osvojio najviše mandata, 61, koalicija Rijeke pravde iza koje se kriju socijaldemokrati i neslužbeni kandidat, predsjednik Zoran Milanović je osvojila gotovo 20 mandata, tj. zastupničkih mjesta manja što joj eventualno stvaranje vlade čini gotovo nemogućom misijom.
Inače, u dijaspori je HDZ odnio apsolutnu pobjedu s gotovo 80 posto osvojenih glasova, ostale stranke su osvojile toliko malo da to nije vrijedno ni spominjanja.
Aktualni premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković
No pravi pobjednik izbora je desno-populistički Domovinski pokret oko kontroverznog vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave. Ova stranka će sa svojih 14 zastupnika odlučivati tko će sljedećih četiri godine vladati Hrvatskom. Jer iako ideološki daleko od koalicije Rijeke pravde, ova stranka je tijekom predizborne kampanje signalizirala da bi mogla surađivati i s ovom političkom opcijom. Dakle na štetu relativne pobjede stranke HDZ?
Aktualni premijer i predsjednik Hrvatske demokratske stranke Andrej Plenković je odmah nakon ponoći doduše proglasio izbornu pobjedu i najavio da ide u sastavljanje vlade, no njegove pozicije su slabije nego na izborima prije četiri godine.
Koje su sve opcije pred Andrejom Plenkovićem ili možda Peđom Grbinom, predsjednikom SDP-a? Hoće li Hrvatska skrenuti udesno i hoće li možda Ustavni sud poništiti izbore kako je najavio zbog miješanja predsjednika Milanovića u predizbornu kampanju?
S Višeslavom Raosom, analitičarem i politologom sa Sveučilišta u Beču razgovarali smo o mogućim koalicijama i budućnosti političkog krajobraza u Hrvatskoj.
Gospodine Raos, kako gledate na potencijalnu suradnju HDZ-a i DP. Smiješi li nam se zaista vlada koja će biti duboko desna?
Plenkovićev HDZ je opreka Karamarkovom HDZ-u. Neki od ljudi koji su sada u Domovinskom pokretu ili oko njega su tada bili na vlasti oko Karamarka i on ih je doveo bio na vlast 2015. godine. Tako da i dalje je nekako dojam da će središnjica HDZ a pokušati izbjeći punu suradnju s DP-om, da će možda pokušati privući neke pojedinačne zastupnike i da će probati ići i u nekom alternativnom smjeru. A to bi bilo, bez obzira što su te stranke rezolutno u izbornoj noći ponovile da ne bi htjele s HDZ-om surađivat, da će ići prema liberalnim regionalističnim strankama poput IDS-a, poput Matije Posavca, poput Fokusa. S pričom "pa dajte nam podršku da bismo spriječili krajnju desnicu u Vladi". Na kraju Radimir Čačić je sam opravdavao svoju podršku svojedobno Plenkovićevoj Vladi upravo time da je on taj kao nekakav korektiv koji pomaže Plenkoviću da se zadrži više u političkom centru. Drugi scenarij je da se doista ide u takvu koaliciju, ali pod navodnicima s figom u džepu, odnosno da se ide s pretpostavkom da će to puknuti nakon godinu dana i da će na onda na ponovljenim izborima HDZ biti osnaženiji, a da će uspjeti svoje koalicijske partnere iz DP-a pokazati javnosti i pristašama kao ljude koji previše traže, koji su ih ucjenjivali i s kojim se ne da surađivati, dakle prezentirati ih na sličan način kao što je Plenković govorio o suradnji s Mostom.
Siniša Bogdanić iz Zagreba objasniće nam kako je protekla napeta postizborna večer.
Kako su protekli izbori? Kakva je bila atmosfera na biralištima?
Pomalo euforično zbog velikog izlaska birača. Naime, medijske kuće cijeli su dan pokazivale rijeke birača koje su se u Zagrebu slijevale prema biračkom mjestu u Varšavskoj ulici gdje glasuju ljudi koji nemaju prijavljeno prebivalište u Zagrebu, dakle mahom je bilo riječ o studentima. Dalo se prema tome zaključiti da su se lijeve stranke uspjele mobilizirati mlade ljude što se tumačilo i skorim krajem HDZ-a, a to se u konačnici nije dogodilo, jer koliko god su se mobilizirali lijevi birači, toliko su se mobilizirali i glasači HDZ-a pa je u vodu pala ona fraza da mala izlaznost ide na ruku HDZ-u. Konkretno u brojkama, na birališta je izašlo 62,3 posto birača što je najveća izlaznost u posljednjih dvadesetak godina pa je za razumjeti tu tihu euforiju koja je obuzela oporbene glasače u jučerašnje poslijepodne.
Kakvo je stanje sada s mandatima?
U trenutku dok razgovaramo nema dvojbe da je Hrvatska demokratska zajednica relativni pobjednik izbora budući da drži 61 mandat. SDP-ova koalicija Rijeke pravde ima 42, Domovinski pokret 14, Most 11, Možemo 10, IDS 2, Nezavisna platforma sjever 2 i Fokus 1 mandat. To su informacije na temelju obrađenih podataka s 99,77 posto biračkih mjesta no još uvijek su neslužbeni, sve dok Državno izborno povjerenstvo ne podvuče crtu, provjeri trebaju li se na nekim izbornim mjestima ponoviti izbori i objavi svoju odluku.
Članovi HDZ-a nakon prvih preliminarnih rezultata izbora
HDZ je relativni pobjednik, što znači da ne može sam sastaviti vladu. Koga će dovabiti u svoj tabor kako bi namaknuo minimum od za saborsku većinu?
Da, čini se da će HDZ morati, uz svoje tradicionalne partnere poput manjinskih zastupnika ponuditi suradnju Domovinskom pokretu kojega vodi odmetnuti HDZ-ovac i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Problem je tu što Penava ne želi u isto jato sa zastupnicima Samostalne demokratske srpske stranke, a na tome je i temeljio svoju kampanju koja se može svesti na odupiranje globalizaciji, ukidanju ratifikacije Istanbulske konvencije te otpor takozvanom srpskom svijetu. Uđe li u suradnju s HDZ-om, Domovinski pokret će vjerojatno tražiti i osnivanje Ministarstva useljeništva koje će se baviti povratkom iseljenih, a u kojem bi stolovao ministar baš iz Domovinskog pokreta.
Dosta se zanimljiva situacija dogodila s Domovinskim pokretom i stranim radnicima koji su ih posluživali u njihovom izbornom stožer.
Da, riječ je o stranci koja se zalaže za više suverenizma, zaustavljanje neregularnih migrantskih tokova, ali i strogo kontroliranje uvozne radne snage. Oni se protive liberaliziranom Zakonu o strancima koji je u potpunosti ukinuo kvote za strane radnike. Zalažu se za povratak Hrvata iz dijaspore i iseljeništva, ne samo iz Njemačke ili Irske, nego i iz Južne Amerike. E sad, sve je to u koliziji sa sinoćnjim snimkama iz stožera u kojima ih poslužuju konobari iz Nepala koji ne govore hrvatski jezik. U kampanji su se zalagali za to da strani radnici moraju govoriti hrvatski jezik.
Ivan Penava
Što može SDP-ova koalicija Rijeke pravde sa svoja 42 glasa?
Pa ako se njih pita, oni su relativno zadovoljni svojim rezultatom, budući da su projekcije, a prije no što je izbore hakirao predsjednik Republike Zoran Milanović, stajali znatno lošije i mnogi su predviđali dugu i bolnu smrt ovoj stranci. Milanović je svojim neustavnim djelovanjem i isticanjem sebe kao SDP-ovog kandidata za sastavljanje vlade pomogao SDP-u, no uz sve to je profitirao i Domovinski pokret pa ćemo kao posljedicu, ako dođe do suradnje HDZ-a i Domovinskog pokreta, a koja je najprirodnija od svih mogućih kombinacija, imati najdesniju vladu otkad Plenković upravlja zemljom.
Puno se govori o manjinskoj vladi? Što bi to bilo?
Pa to je nešto što zazivaju ponajviše Možemovci koji se, pokazalo se to dobrim za njih, nisu ubacili u SDP-ov vlak. Ideja je takva da ne dolazi do formalnog koaliranja ni desnih ni lijevih sa SDP-om, već da SDP sastavi Vladu na temeljima koji su deklarativno prihvatljivi svima. Recimo, na borbi protiv korupcije. Tu vladu bi trebali podržavati i desni i lijevi koji su se na izborima glasno zalagali za to da se HDZ skine s vlasti, ali isključivo iz Sabora. To je priča s puno nepoznanica i posve je nepredvidljiva. Jasno je da bi takvu vladu bilo vrlo lako srušiti već pri prvom neslaganju u Saboru.
Članovi SDP-a prate saopštavanje prvih izbornih rezultata
SDP-ovci nisu odustali od te ideje?
Čak i neki iz SDP-ove Koalicije, poput Dalije Orešković, pozivaju Domovinski pokret da da podršku SDP-u za tu manjinsku vladu. Zapravo, Možemo svojim apelima nudi ostatku oporbe svojevrstan test moralnosti pred biračima u smislu dokazivanja da su zaista bili ozbiljni kada su govorilo o rušenju HDZ-a i borbi protiv korupcije. No, ono što sam čuo od kolega koji su komunicirali sa SDP-ovim istaknutim članovima, malo je vjere u razvoj takve posve neprirodne, a možda i protuprirodne suradnje.
Zanimljivo je da u Saboru više neće sjediti predstavnica Radničke fronte, stranke koju su mnogi nazivali radikalnom ljevicom.
Da, iz igre je ispala Katarina Peović. Radnička fronta je nakon inicijalnih razgovora objavila da neće biti dijelom te SDP-ove koalicije nakon koje je Katarina Peović poručivala da tu nema socijaldemokracije. Kako je objasnila, pet liberalnih stranaka uvjetovalo je svoj ostanak izlaskom Radničke fronte. To su bili Centar, IDS, Fokus, Reformisti i PGS. A nakon toga je u izbornu arenu uletio predsjednik Zoran Milanović. „Mislim da izlazak Radničke fronte i dolazak Milanovića pod ucjenom pet liberalnih stranaka puno govori o toj koaliciji", rekla je tada Peović podsjećajući da je Milanović za premijerskog mandata donio najokrutniji Zakon o radu koji je promovirao nesigurne ugovore o radu. Jučer ova sveučilišna profesorica nije uspjela preći izborni prag. Evo, citirat ću dio njene reakcije na Facebooku: „Izbori za buržoaski parlament odvijali su se u 'neradnu' srijedu kada su SVE trgovine radile, prenosili su ih buržoaski mediji koji su na samom početku kampanje odredili koga će pratiti, a kapitalističke stranke su od prvog dana počele trošiti ogromne novce za kampanju“. Tako je sve komentirala Katarina Peović.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na izbornom mjestu
Možda još dvije tri riječi o Domovinskom pokretu prema kojem su okrenuti svi pogledi. Govori se o rasipanju te stranke oko potencijalnog koaliranja s HDZ-om?
Frakcioniranje Domovinskog pokreta, kažu analitičari, nije nešto što bi trebalo brinuti HDZ. Naime, već je nakon prvih rezultata Mislav Kolakušić, čelnik stranke Pravo i Pravda, kritizirao Domovinski pokret s kojim je išao na izbore i to zbog neprincipijelnosti. On je za raspisivanje novih izbora. On, kaže za sebe, sigurno neće koalirati s Plenkovićem, jer bi to, smatra, bila prevara birača. No teško je zamisliti da bi se Domovinski pokret mogao oduprijeti zovu ministarskih fotelja.
