U kojem smjeru ide Hrvatska?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 22.05.2024. 23:18 Min.. Verfügbar bis 22.05.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
U kojem smjeru ide Hrvatska?
Stand: 22.05.2024, 18:05 Uhr
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Amir Kamber
U novom kabinetu Andreja Plenkovića sjede i predstavnici Domovinskog pokreta, stranke koja je donedavno sipala drvlja i kamenje po Plenkoviću i vladajućem HDZ-u. Sada su razmirice uklonjene i Domovinski pokret je dobio tri ministarske fotelje. Hoće li ulazak ove desničarske stranke promijeniti unutarnji i vanjskopolitički kurs Hrvatske. Zašto ženske udruge strahuju od smanjivanja prava žena? Nenad Kreizer razgovara s analitičarem Ivanom Rimcem i zagrebačkim dopisnikom Sinišom Bogdanićem.
Predizborna kampanja za ovogodišnje parlamentarne izbore u Hrvatskoj je započela više nego burno: odmah po objavljivanju datuma izbora, koji su se održali, što je također neuobičajeno, usred tjedna, predsjednik Zoran Milanović je najavio da će se kandidirati kao kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), svoje bazne stranke.
To mu je nakon nekoliko dana zabranio Ustavni sud pa se cijela kampanja odvijala u skrivanju Zorana Milanovića i izbjegavanju spominjanja njegovog imena u kampanji iako je bilo jasno da će u slučaju pobjede socijaldemokrata aktualni predsjednik htjeti zasjesti na premijersko mjesto.
No to se na kraju ipak nije dogodilo. Iako su birači dali značajan broj glasova strankama lijeve orijentacije, na kraju je HDZ kao stranka s gubicima ali još uvijek najviše glasova krenula u pregovore s Domovinskim pokretom, strankom koja je zapravo nastala od od onih članova HDZ-a koji se nisu slagali s navodno prelijevom politikom Andreja Plenkovića. Zato mnogi nisu ni vjerovali da će ovi pregovori biti uspješni.
No nakon nekoliko tjedana pregovora, HDZ i Domovinski pokret su dogovorili novu vladu u kojoj će Domovinski pokret imati tri ministarske funkcije.
Najveći ustupak koji je Plenković, prema ocjeni analitičara, bio prisiljen učiniti je prekid suradnje s strankom srpske manjine SDSS.
Kako će se ulazak stranke koja za mnoge predstavlja ekstremnu desnicu u Hrvatskoj odraziti na unutarnju i vanjsku politiku države razgovaramo s analitičarem i profesorom pravnog fakulteta u Zagrebu Ivanom Rimcem.
Gospodine Rimac. spomenuli ste da stranka Milorada Pupovca više nije u koaliciji, kao što je to bila svih ovih posljednjih godina.Koliko će to, po vašem mišljenju, utjecati na svakodnevicu srpske manjine u Hrvatskoj?
Osnovni problem je da svaka netolerancija, pa bila ona samo verbalna, dovodi do opasnosti od stvarne, fizičke agresije u društvu. Taj element ostaje kao problematični aspekt uvođenja Domovinskog pokreta u vladajuću koaliciju. Teško je očekivati da će manjinska prava, pogotovo srpske manjine, ali i drugih nacionalnih manjina, isto kao i prava nekih drugih skupina u društvu kao što su osobe s drugačijim seksualnim orijentacijama ili na kraju krajeva, prava žena biti u jednakoj mjeri štićena kao u vrijeme kada je HDZ manje-više bio samostalni obnašatelj izvršne vlasti.
Od našeg zagrebačkog dopisnika Siniše Bogdanića saznajemo kako su tekli koalicijski pregovori HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Siniša, prije pet dana u Saboru su prisegnuli ministri treće vlade Andreja Plenkovića. Time su zapravo i završeni parlamentarni izbori. Siniša, Kako je izgledalo to sastavljanje te Vlade?
Da, time su suštinski okončani izbori, iako je bilo posve jasno da do ponavljanja izbora neće doći budući da su nakon objave rezultata krenuli intenzivni pregovori između HDZ-a i Domovinskog pokreta koji je osvojio čak 14 mandata. Domovinski pokret vodi nekadašnji HDZ-ovac Ivan Penava i ta stranka predstavlja nekadašnje desno krilo HDZ-a koje je Plenković praktički potjerao reformirajući vodeću hrvatsku stranku u stranku centra, a ako je slušati glasove s desna, HDZ je postao stranka ljevice. No, sve je manje jasno što je to desno, a što je lijevo pa neki politolozi tvrde da je to zastarjela i posve banalna koncepcija.
Uglavnom, nekadašnji ljuti protivnici koji su se častili uvredama i kaznenim prijavama tijekom kampanje, danas su suradnici u novoj hrvatskoj vladi za koju mnogi strahuju da je skrenula udesno. Plenković kaže da je to volja birača, no ako pogledamo ukupan broj glasova koji su birači dali strankama ljevice i desnice, mnogi će osporiti tu tezu.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković
Koje su specifičnosti te nove Plenkovićeve garniture?
Iako je Domovinski pokret najavljivao svojevrstan zaokret službene politike, Plenković je zadržavajući gotovo sve ministre s kojima je ušao u izbore, pokazao da će ovo biti vlada kontinuiteta sa što manje odmaka od onoga na što su građani navikli. Domovinski pokret je dobio tri ministarstva, ali ne i ministarstva koje je žarko želio. Kao svaka stranka desnice, i Domovinski pokret kao svoj forte nudi ideološka pitanja pa su u skladu s tim poželjeli upravljati resorima kulture i obrazovanja, no to je nešto što ipak nisu dobili. Umjesto toga, osnovano im je Ministarstvo demografije i useljeništva u kojem će se ministar teolog Ivan Šipić baviti revitalizacijom hrvatske nacije. Gospodarstvo je povjereno odvjetniku Anti Šušnjaru, dok je kineziolog Josip Dabro postao ministar poljoprivrede i šumarstva.
Je li premijer Plenković pristao na kakve ideološke ustupke u tim pregovorima?
Na neke je, na neke nije. Za početak istaknimo fun fact da ćemo, ako Domovinski pokret ustraje na tome, u Hrvatskoj dobiti Muzej žrtava komunizma. To je zahtjev saborskog zastupnika Stephena Nikole Bartulice, povratnika iz SAD-a koji je došao u Hrvatsku 1992. godine. U Hrvatskoj se, naime, komunizam često izjednačava s antifašizmom pa su se neki ulaskom Domovinskog pokreta u Vladu osjetili osnaženi u vrijeđanju, recimo, predsjednika Antifašističke lige Republike Hrvatske Zorana Pusića koji je nedavno primio stravične prijetnje od dvojice muškaraca usred dana na Trgu bana Jelačića.
Ivan Penava, lider Domovinskog pokreta
Ženske udruge strahuju od smanjivanja prava žena…
Poništavanje Istanbulske konvencije, čini se nije opcija. Treba reći i da se HDZ ustrajno opire intervenciji u zakon iz 1978. godine koji liberalno regulira pobačaj. Iako je Ustavni sud naložio modernizaciju tog zakona, vladajuća stranka se na to oglušuje, vjerojatno iz straha od otvaranja Pandorine kutije u svjetlu jačanja konzervativnih pokreta u Europi, ali i Hrvatskoj. Spomenuti Bartulica je sudjelovao i na nedavnom Hodu za životu u Zagrebu, najvećoj pro life manifestaciji koja se svake godine održava u Hrvatskoj pa je posve jasno u kojem smjeru ta stranka želi mijenjati zakon. No najveći ustupak koji je HDZ dao Domovinskom pokretu jest taj da u službenu saborsku većinu, a ni u Vladu, nije pustio zastupnike Samostalne srpske demokratske stranke.
Zašto se to dogodilo?
SDSS je stranka koja je, recimo to tako, tradicionalno uz HDZ, budući da njen šef, ujedno i predsjednik nevladine organizacije Srpsko narodno vijeće, Milorad Pupovac smatra da se jedino tako može boriti za prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Tim putem su njegovi zastupnici i dobili mjesta potpredsjednika druge Plenkovićeve vlade. No Pupovac je demoniziran u desnom dijelu političke arene u kojem ga smatraju čovjekom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, a ne treba zaboraviti i da ga je lijevi predsjednik republike, Ivo Josipović, za svog mandata nazvao etno-biznismenom. Pupovca su pokušali rušiti i sami pripadnici srpske nacionalne manjine, osnivajući druge stranke, no stranačka infrastruktura koju je izgradio, između ostaloga i podržavajući HDZ, uspješno je odbila te napade pa je Pupovac bio i vladin i nevladin, istovremeno.
Predstavnik SDSS i sveučilišni profesor Milorad Pupovac
Jedan od zahtjeva Domovinskog pokreta je bilo presijecanje dotoka javnog novca u tjednik Novosti?
Da, kad govorimo o toj infrastrukturi, desnici su tu ključni element Novosti. Riječ je o tjedniku koji je nominalno glasilo srpske nacionalne manjine, izdavač mu je Srpsko narodno vijeće preko kojeg se javni novac prelijeva u taj medij, kao i u druge medije manjina. No, Novosti nikako da pristanu na okvir koji im nameću s desnice, a to bi bilo pisanje isključivo o manjinskom životu i srpskom folkloru. Umjesto toga, novosti su jak kritički medij koji piše o općepolitičkim pitanjima u Hrvatskoj, najjoštrija pera su mu upravo Hrvati koji se ne libe dirnuti u takozvane hrvatske svetinje i narative koji se „ne preispituju“. I baš zbog toga mnogi na pisanje Novosti zauzimaju pozu svehrvatske uvrijeđenosti i pod tim argumentom traže ukidanje javnog financiranja tom mediju i njegovo istjerivanje na golo tržište. Za sada nema jasnih signala da će Vlada uskratiti SNV-u novac niti je Plenković u svojim nastupima previše energije ulagao u komentiranje tog zahtjeva.
Što na sve to kaže Milorad Pupovac?
To je u cijeloj toj priči bilo i najzanimljivije za promatrati. Dakle, iako se Plenković formalno i prešutno odrekao Milorada Pupovca, čini se da se Pupovac nije odrekao njega. Iz njegovih nastupa se dalo iščitati da on ima puno razumijevanja za Plenkovićevo pregovaranje s Domovinskim pokretom, a krivca za nastalu situaciju vidi u predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji se neustavno umiješao u izborni proces na način da je sa šefom SDP-a Peđom Grbinom dogovori da će Grbin ugasiti svoje premijerske ambicije te da će ta stranka i njena koalicija isticati Milanovića kao svojeg ključnog čovjeka i budućeg premijera.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović
Podsjetimo, Ustavni sud je to sve proglasio ustavno neodrživim, Milanović je vodio svoju spin-offkampanju, ali u konačnici to nije donijelo željeni rezultat već situaciju u kojoj je relativni pobjednik HDZ morao pregovarati s Domovinskim pokretom pa su iz pobjedničke kombinacije ispali predstavnici srpske nacionalne manjine koji su Plenkoviću kudikamo ugodniji suradnici od ovih koje je sad dovabio u svoje jato. No postoje i teorije prema kojima će Plenković razbiti Domovinski pokret te s dijelom te stranke i zastupnicima srpske manjine složiti novu saborsku većinu. No to ćemo tek vidjeti.
A što je predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom nakon svega ovoga?
Milanović je nastavio biti predsjednik Republike i nije radio probleme oko povjeravanja mandata za sastavljanje vlade Andreju Plenkoviću. Grbin pak priznaje da hakiranje izbora nije uspjelo i najvjerojatnije za nekoliko mjeseci neće biti predsjednik stranke. No prije raspleta situacije treba odraditi Europske izbore, a kao mogući novi predsjednik SDP-a spominje se aktualni eurozastupnik i stranački veteran Tonino Picula koji je kritički izjavljivao da Zoran Milanović nije izašao iz zone komfora, budući da nije želio prije izbora odustati od predsjedničke fotelje, a da je SDP zbog cjelokupnog Grbinovog i Milanovićevog manevra gurnut u rizik.
