Izbori u Hrvatskoj: Zavrzlama Zorana Milanovića?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 18.03.2024. 26:00 Min.. Verfügbar bis 18.03.2025. COSMO. Von Maja Maric.
Ustav protiv Zorana Milanovića - izbori u Hrvatskoj
Stand: 18.03.2024, 17:44 Uhr
Maja Marić, Siniša Bogdanić, Amir Kamber
Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, prošlog petka je objavio da namjerava izaći na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat ispred SDP-a. Medjutim, Ustavni sud je presudio da predsjednik republike ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. Što to znači za predstojeće izbore, ali i građane, Maja Marić razgovara s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom, ali prije toga Siniša Bogdanić donosi pozadinu ove političke zavrzlame.
Na hrvatskoj političkoj sceni odjednom je - burno. Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, prošlog petka se nenajavljeno pojavio na press konferenciji SDP-a gdje je objavio da namjerava izaći na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat. Kako je to moguće, je li to po zakonu? Prema Ustavnom sudu nije. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je u međuvremenu zvanično presudio da predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, dok obavlja tu dužnost, ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. No, Zoran Milanović - kao da baš i ne mari toliko za Ustavni sud.
Zoran Milanović
Inače, njegov istup nitko nije očekivao, a došao je odmah nakon što je javnost već ostala iznenadjena predsjednikovim raspisivanjem novih parlamentarnih izbora za manje od mjesec dana. Naime, izbori bi se trebali održati 17. travnja, u sred tjedna, što do sada nikada nije bila praksa u Hrvatskoj.
S jedne strane, Milanovićev potez je uzdrmao političku scenu jer se do sada nikada nije dogodilo da se aktualni predsjednik republike, inače funkcija koja zahtijeva neutralnost, kandidira za premijera ispred jedne političke stranke.
Protest opozicije u Zagrebu 17.02.2024. na kome su zahtevani izbori
S druge strane, prve ankete nakon burnog vikenda pokazuju izraziti skok SDP-a, kao i Zorana Milanovića, na svim listama. Do petka, rijetko tko je mislio da premijer Andrej Plenković i njegov HDZ imaju ikakvu konkurenciju pored sebe, bez obzira na brojne afere koje se vežu uz njih.
Ali sada, kako navodi Agencija Ipsos, 32% građana na mjestu premijera želi vidjeti Zorana Milanovića. 2% više nego Andreja Plenkovića.
Ali, kao što rekosmo: Ustavni sud isključuje bilo kakvu mogućnost da predsjednik u kontekstu raspisanih parlamentarnih izbora bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao kandidat za dužnost predsjednika vlade i da u tom svojstvu sudjeluje u političkoj izbornoj kampanji, zaključio je Ustavni sud.
I što sad? Kolega Siniša Bogdanić donosi pozadinu ove političke, ali i ustavne zavrzlame.
Siniša, predizborna kampanja u Hrvatskoj neslužbeno traje već nekoliko mjeseci, no posljednjih dana čini se da su skori parlamentarni izbori jedina tema u državi?
Predsjednik Republike Zoran Milanović izazvao je veliko iznenađenje kada je odredio datum izbora. Postalo je jasno da će službeni dio kampanje biti brz i žestok budući da je predsjednik u petak objavio da će građani na izbore izaći 17. travnja, dok će se izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske održati u utorak, 16. travnja i u srijedu, 17. travnja. Ono što je mnoge iznenadilo je da će se birališta otvoriti u srijedu, a ne kako to već uglavnom biva nedjeljom. To ujedno znači da je Milanović proizveo jedan neplanirani neradan dan pa će se svemu morati prilagođavati poslodavci, ali i organizatori izbora. Naime, većina izbornih mjesta ranije su bile škole koje bi se za izbore pripremale subotom, no sada će se sve morati dogoditi puno brže, budući da će razredi u utorak ispratiti đake i u večernjim satima će se pretvarati u, kako se to izlizano kaže, pozornicu demokracije.
Zašto je baš odabrana srijeda?
Milanovićevi pristaše i lijeva koalicija izrazili su zadovoljstvo ovakvim odabirom datuma, jer to znači da će u susjednoj Bosni i Hercegovini Hrvatima biti otežano sudjelovanje na izborima, a i oni koji iz Srbije i BiH dolaze na izbore autobusima teško će to sada izvesti, s obzirom da je kod njih radni dan. Mahom je riječ o glasačima HDZ-a i koalicijskog mu SDSS-a. Znači li to da predsjednik nije predsjednik svih građana Hrvatske, budući da jednom dijelu birača otežava sudjelovanje u izbornom procesu? To je pitanje koje su postavili iz vladajućeg HDZ-a.
Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH
Milanović je tek nekoliko sati kasnije vrlo jasno deklarirao svoj interes u parlamentarnim izborima. To je bilo iznenađenje veće od samog datuma, zar ne?
Posve neočekivano, šef SDP-a Peđa Grbin i Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović stali su pred novinare kako bi objavili da Milanović ulazi u utrku za parlament, da će SDP stajati iza njega, da Peđa Grbin neće biti premijer kako je to najavljivao, već da vladu želi sastaviti Milanović koji, za sada, ne namjerava odustati od predsjedničke funkcije. Milanovićevo obraćanje, gotovo u epskom desetercu, govorilo je i o sedlanju konja i o Augijevim štalama, ali i o rijekama pravde koje će doći s njegovim izborom kako bi isprale sav gnoj koji za sobom ostavlja vladavina Andreja Plenkovića. Predsjednik je tako najavio sastavljanje vlade nacionalnog spasa kako bi izbacio, citiram, lopove, ugnjetače i njihove pomagače na dugo vrijeme. Dakle bilo je tu svega. Zoran Milanović voli smišljati slike u kojima govori, pa se ovoga puta dotaknuo grčke mitologije ali i novovalnih glazbenih referenci.
Šef SDP-a Peđa Grbin
Pa valjda s tim u vezi priziva mit o prljavim štalama antičkog kralja Augija koje treba herojski očistiti... Ne bi bilo ništa čudno da se bivši predsjednik kandidira na parlamentarnim izborima, no Zoran Milanović je najavio da neće odustati predsjedničke funkcije, iako će aktivno sudjelovati u izborima. Kako je to objasnio?
Na službenom predsjedničkom profilu potvrdio je da u izbornu utrku za parlament namjerava ući kao predsjednik Republike Hrvatske te da će ostavku na predsjedničko mjesto dati tek ako bude u prilici sastavljati novu Vladu. Dakako, ovo je izazvalo plimu reakcija. S jedne su strane stali Milanovićeve pristalice koje se pozivaju na ustavnu odredbu prema kojoj svatko ima pravo birati i biti biran na izborima. No, s druge su strane stari ustavni stručnjaci koji kažu da je ta odredba pisana za građane, a ne za instituciju Predsjednika Republike Hrvatske, da je pisana zbog toga da se građani zaštite od samovolje institucija te da Zoran Milanović na izbore može izaći samo građanin, dakle, ako da ostavku ili mu prestane mandat. Da Milanović izvodi udar na ustavni poredak, kaže Sanja Barić, profesorica ustavnog prava, a s njom se, uglavnom, slažu i ostale njene kolege.
Milanović je svoju namjeru objasnio time da u slučaju davanja ostavke predsjedavanje državom preuzima predsjednik Sabora Republike Hrvatske, a to je trenutno HDZ-ov Gordan Jandroković pa Milanović smatra da bi bilo opasno i na Pantovčaku i u Banskim dvorima imati HDZ-ovce. A zapravo, Gordan Jandroković je već objavio da će nositi jednu od izbornih lista HDZ-a pa je jasno da bi, u ovom slučaju, predsjedanje državom mogao preuzeti, netko iz palete saborskih potpredsjednika. No i većina njih planira izaći na izbore. Ako mu Ustavni sud zapriječi izlazak na izbore, Milanović najavljuje da će svejedno biti mandatar za sastavljanje vlade te da će prije toga Pantovčak predati novom predsjedniku Sabora, a koji će, uvjeren je, dolaziti iz redova SDP-a.
Jaroslav Pecnik, politički analitičar i kolumnist Novog lista, naš je današnji sugovornik. Gospodine Pecnik, hoće li Milanović uspjeti u svom naumu da sruši Plenkovića i njegovu vladu?
Naravno da se radi o izravnom napadu i naravno, ako ste primjetili obostranu retoriku Milanovića i Plenkovića, to je retorika koja prerasta ne u retoriku političkih protivnika, nego doista neprijatelja i to osobnih neprijatelja. Tako da su ulozi daleko veći nego li sama politika, ima nešto više od politike u tim njihovim međusobnim odnosima. Činjenica je da je doista Milanović uneo pometnju u redove HDZ-a, malo će im trebati da se stabiliziraju. To sve ide u prilog SDP-a koji, očigledno, je smišljeno u to krenuo zajedno s Milanovićem. Tako da je lako moguće da Milanović doista dobije ove izbore. Naravno bit će vrlo teško sastavljati Vladu, ali ako je smisao u tome da se napravi neka, što Milanović stalno potencira, Vlada nacionalnog jedinstva, spasa, radi se o izvanrednom stanju i tako dalje. Sve su to zapravo riječi koje upućuju na to "pristat ćemo na cijeli niz koncesija prema drugima, samo dajte da se riješimo HDZ-a, jer HDZ uništava Hrvatsku". Što nije daleko od istine, ali činjenica je da se ta vlast onda mora, ako se formira nova pod Milanovićem, i dokazati. Baš Milanović kao premijer nije bio suviše efikasan, ali eto, vrlo neizvjestan rezultat, pogotovo pregovori oko sastavljanja, ali su šanse SDP-a potpuno realne, da osvoji vlast.
Zoran Milanović i Andrej Plenković
Čini se da je Milanovićeva objava kandidature iznenadila sve pa i koaliciju okupljenu oko SDP-a koja sada ipak podupire ovaj neobičan potez. U SDP-u je do objave svega nekoliko ljudi znalo što se planira. Kako se to objašnjava?
Zapravo, to se uopće ne objašnjava, ali se postavljaju brojna pitanja. Uglavnom pitaju novinari, ali nekog smislenog odgovora nema. Primjerice, što se događa s demokratskim procedurama u oporbenim stranaka? Može li program takve koalicije biti temeljen isključivo na rušenju Andreja Plenkovića? S obzirom na to da Milanović najavljuje vladu narodnog spasa, a tijekom proteklih godina stekao je veliku sljedbu među ekstremno desnim biračkim tijelom, antivakserima, protivnicima feminizma i civilnog društva te mrziteljima vodeće srpske stranke u Hrvatskoj, znači li to da SDP odustaje od socijaldemokracije? I je li predsjednik Republike predsjednik svih građana, što bi po Ustavu trebao biti, ako izlazi na izbore i posve je jasno da nije nestranačka osoba, a što mu također pravila igre koju je prihvatio 2020. godine nalažu. Napose, iz HDZ-a pitaju, što bi se dogodilo da je takav manevar izvela Kolinda Grabar-Kitarović i kako bi oporba reagirala na to?
Što kažu građani, postoje li istraživanja komu bi oni poklonili svoje povjerenje?
Nesumnjivo, mnogi su s oduševljenjem dočekali ovaj zaplet budući da je HDZ utopljen u nizu korupcijskih istraga, trvenjima s europskom javnom tužiteljicom, spornom imenovanju suca Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, iako je posve jasno da je lagao medijima o svojim druženjima s ljudima koji su pod istragama zbog mita i korupcije. Usprkos svemu, do sada su istraživanja uvijek potvrđivala prednost HDZ-a i činilo se da je još jedan mandat Andreja Plenkovića gotova stvar. Naime, brojke pokazuju da HDZ ima disciplinirane birače, analitičari često kazuju da su to uglavnom umirovljenici koji se zbog straha od potpunog egzistencijalnog kraha vole držati staroga, a tu su i državni službenici te braniteljska populacija koju je ova stranka uvijek nastojala zadovoljiti. Što se postotaka tiče, da su izbori provedeni početkom ožujka HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka.
Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. ožujka HDZ zabilježio izbor od 26,5 posto (25,6 posto prije mjesec dana), što je najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana. Zaključak je to istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop koje provodi agencija Promocija Plus, a objavljuje RTL. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto (u odnosu na 16 posto iz veljače). Ali karte su se iznova podijelile pa HDZ više ne može očekivati osvajanje Sabora i Banskih dvora bez rovovske borbe.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković
Što poručuju iz HDZ-a? Kakav je njihov komentar na najavu Zorana Milanovića da izlazi na parlamentarne izbore?
Jučer je održan XX. Opći sabor HDZ-a u Zagrebu. Andrej Plenković je malo riječi posvetio Zoranu Milanoviću. Kaže tek da je sada jasno da Peđa Grbin nije predsjednik SDP-a, kao i to da Zoran Milanović nije predsjednik Hrvatske. A Hrvatska će, sada je jasno, 17. travnja birati između Plenkovića i Milanovića, čak i ako Milanović ne bude na izbornoj listi SDP-a.
