EU i Zapadni Balkan: 2025. godina odluke?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 07.01.2025. 24:13 Min.. Verfügbar bis 07.01.2026. COSMO. Von Nenad Kreizer.
EU i Zapadni Balkan: 2025. godina odluke?
Stand: 07.01.2025, 17:39 Uhr
Nenad Kreizer, Maja Marić, Boris Rabrenović
Zemlje Zapadnog Balkana već više od 20 godina čekaju na članstvo u Europskoj uniji. Iako u Bruxellesu naglašavaju kako je proširenje još uvijek važno, ova tema zbog unutarnjih napetosti sve više pada u drugi plan. Kolike su uopće šanse zemalja Zapadnog Balkana da u dogledno vrijeme uđu u Europsku uniju? Nenad Kreizer razgovara s Majom Piščević iz think-tanka Atlantic Council, a reporterka Maja Marić otkriva kakvo je raspoloženje u Europskoj uniji i regiji kada je u pitanju proširenje.
Zemlje zapadnog Balkana u novu godinu ulaze i s novim očekivanjima glede članstva u Europskoj uniji. Europska komisija ima novu povjerenicu za proširenja koja širi optimizam, regija zapadnog Balkana je geostrateški za EU zbog rata u Ukrajini postala još važnija tako da mnogi 2025. vide kao godinu u kojoj će se razviti nova dinamia proširenja. No i sama EU ima vlastitih problema koji se nakako kose s očekivanjima zemalja kandidatkinja.
Gotovo svaki put kada se govori o novim proširenjima Europske unije, spominje se zapadni Balkan i famozna godina 2003. Tada je na EU samitu u Solunu zemljama jugoistočne Europe dato obećanja o primitku u Europsku uniju. Od tada je prošlo više od 20 godina a od svih tih zemalja kojima je obećano članstvo, ovo obećanje je ispunjeno samo Sloveniji i Hrvatskoj. Hrvatska je i posljednje zemlja koja je postala članicom Europske unije i to prije 11 i pol godina. Stoga se s pravom mnogi pitaju znači li ova duga pauza u proširenju da novih članica zapravo nikada neće ni biti.
To se pitanje najčešće postavlja kada se govori o šest zemalja zapadnog Balkana, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Kod svih ovih zemalja, kolikogod bile različite po unutarnjem ustrojstvu ili napretku u reformama je jedno zajedničko a to je deklarirani vanjskopolitički cilj ulaska u Europsku uniju.
Neke zemlje, poput Crne Gore ili Albanije, blizu, neke druge, poput Bosne i Hercegovine, relativno daleko.
Prelaskom godine dužnost povjerenice za proširenja preuzela je slovenska političarka Marta Kos koja od samog početka širi optimizam i šalje jasne signale zemljama kandidatkinjama da usprkos obeshrabrujućim signalima koji su u prošlosti stizali iz EU-a, ne posustaju u provođenju reformi i ispunjavanju kriterija potrebnih za ulazak u EU.
Marta Kos
A obeshrabrujućih signala je mnogo: od tradicionalne skepse nekih važnih članica poput Francuske koja tvrdi da se EU mora sama reformirati prije nego što primi nove članice. Zatim je tu i prijedlog po kojem bi zemlje zapadnog Balkana postale članice EU-a ali samo u segmentima koji se odnose na gospodarstvo. A tu je na kraju i jačanje reakcionarnih desničarskih snaga kojima je ne samo proširenje nego i sama EU trn u oku.
Od kolegice Maje Marić saznajemo koje su još uvijek najveće prepreke na putu zemalja zapadnog Balkana u punopravno članstvo u EU.
Majo, pred kraj 2024. godine održan je samit EU - zapadni Balkan. Izabrana je i nova povjerenica Europske komisije za proširenje, Slovenka Marta Kos što bi, vjeruje se, trebalo unijeti novu dinamiku u pregovore. Neki čak govore da bi Crna Gora mogla u EU do 2026.
Tako je. Šefovi država i vlada Europske Unije na kraju samita su usvojili deklaraciju u kojoj su istaknuli da potvrđuju “punu i nedvosmislenu posvećenost” perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU. To znači da je proširenje Europske unije ponovno visoko na agendi čelnika institucija EU, što je oživilo nadu da će u sljedećem mandatu Europske komisije, dakle do kraja ovog desetljeća, neke zemlje moći i postati članice.
Ovo je ujedno i prvi samit EU i zapadnog Balkana, na kojem su sudjelovali novi članovi evropskih struktura. U prvim danima svojih mandata novi predsjednik Europskog vijeća António Costa, visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas i nova povjerenica za proširenje Marta Kos sastali su se s liderima zemalja zapadnog Balkana. Sve troje su poslali manje-više istu poruku - "Budućnost zapadnog Balkana je u našoj Uniji".
Samit EU - Zapadni Balkan
Spomenula si Martu Kos koja preuzima resor proširenja u trenutku kada je ova politika geopolitički najznačajnija za EU u poslednjih 15 godina.
Njen izbor je na Balkanu uglavnom viđen kao dobra vijest, jer poznaje regiju i dolazi iz zemlje koja snažno podržava članstvo zapadnog Balkana - iako nema iskustva u EU i nema tu osobnu političku težinu.
Ona kaže da prvi put poslije više od desetljeća postoji šansa da se zaključe pregovori sa jednom ili više zemalja.
Možemo li onda govoriti o tome da je proširenje Unije geopolitički imperativ?
Pa proslava 20. obljetnice najvećeg vala proširenja bila je prilika da se napravi osvrt na uspjeh tog pohvata za zemlje koje su pristupile Uniji i za Uniju u cjelini. Takov je barem službeni stav Bruxellesa bio na samitu.
S druge strane, svjesni su da su dugo držali nogu na kočnici, kad je pristup novih članica u pitanju. Predsjednica Evropskog parlamenta, Roberta Metsola, je ukazala da je u posljednjem desetljeću više zemalja otišlo iz Europske unije, nego što je u nju ušlo. I ona smatra da je vrijeme da se taj trend preokrene.
"Proširenje je najsnažnije geopolitičko oruđe EU i što je veća Unija, to je snažnija", rekla je Metsola i upozorila da će, ako EU ne bude radila na uključivanju zemalja zapadnog Balkana, onda to neko drugi iskoristiti.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola
Što i dalje ne znači da će se spuštati kriteriji za ulazak?
Dosadašnje iskustvo pokazuje da je to samo djelimično točno. Napredak prvenstveno ovisi o institucionalnoj i političkoj spremnosti Europske Unije da prihvati nove članice. Da, ocjenjuju se zasluge zemlje kandidata, ali se prati i spremnost EU da stavi jasnu ponudu prijema u članstvo.
Ono što je sigurno je da su, potaknuti prvenstveno ratom u Ukrajini, lideri spremni maknuti se s mrtve točke po pitanju proširenja. Već na samom početku, Evropska komisija je podržala ambiciju Crne Gore da završi pregovore do kraja 2026. godine, a podržava i ambiciju Albanije da zaključi pregovore do kraja 2027.
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja novi pristup i, po svemu sudeći, biti će osnova politike EU prema regiji do 2027. godine.
O novoj dinamici odnosa EU i zemalja Zapadnog Balkana i najvećim problemima pojedinih država razgovarali smo s analitičarkom think tanka Atlantic Council Majom Piščević.
Gospođo Piščević, došlo je do nekih promjena relativno velikih, novi članovi Europske komisije, tu je i nova povjerenica za proširenje. Mislite li da će sama ta činjenica da ta osoba dolazi iz Slovenije unijeti neku novu dinamiku u proces proširenja?
Nezahvalno je predviđati u ovom trenutku, ali iz onoga što smo imali priliku da vidimo, a pre svega da čujemo od gospođe Marte Kos i taj njen neki zarazni entuzijazam, rekla bih, u odnosnu na Balkan, a uz uvažavanje i dobro poznavanje svih realnosti i na bilateralnom planu i na planu reformi, nekako nam uliva nadu da će ona tom poslu pristupiti vrlo energično, vrlo odlučno, insistirajući na onome što zovemo "merit-based aproach". I ono što je takođe važno, mislim da će imati i podršku, odnosno nadam se da će imati podršku i Kaje Kallas, tako da zajedno ta sinergija verujem da bi mogla, makar donekle promeniti dinamiku pristupanja i reformi.
Kakvi su uopće realni izgledi za neke značajnije pomake u smislu približavanja Europskoj uniji? Hoće li 2025. biti prijelomna godina, kako se neki nadaju?
Opet teško pitanje. Od mnogo faktora zavisi. Između ostaloga, kad govorimo o Balkanu, tu zaista moramo sada gledati zemlju po zemlju. Teško je govoriti o Balkanu kao regiji i šansama Balkana jer je vrlo različita situacija, kao što znamo. A opet, s druge strane, što se tiče Evropske unije, mi smo sada u svim ključnim obraćanjima nove komisije i novih lidera slušali o geopolitičkom imperativu, o najvećoj geopolitičkoj investiciji, govoreći o proširenju Evropske unije zemljama Balkana. Tako da zavisi, naravno, da li će ovaj geopolitički prioritet ostati aktuelan. Za Balkan bi bilo dobro da ostane, ali naravno da svaki odgovoran čovek bi želeo da se situacija u Ukrajini nekako reši, da prestane ubijanje i da dođe do nekakvog prestanka rata tamo.
Europska Komisija je pripremila novac za reforme - stigla je ponuda Plana rasta, vrijednog šest milijardi eura.
Možemo reći da Bruxelles nudi dodatni novac u zamjenu za provođenje reformi koje vode prema Europskoj uniji. Problem nije u novcu, problem je, kako kažu mnogi analitičari, da je plan nedovoljan da bi približio zemlje kandidatkinje članicama, pogotovo u ekonomskom smislu.
Pored Plana rasta, analitičari u prve dve-tri godine nove Komisije očekuju intenzivniju politiku "malih koraka": brže i češće otvaranje pregovaračkih poglavlja, zatvaranje poglavlja u slučaju Crne Gore, i pokretanje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.
No da li je proširenje zaista na putu – nećemo znati dok do njega ne dođe. Tako je barem rekao jedan europski diplomat, a meni se čini dosta prikladno.
Nikakav datum nije na vidiku, a i nisu svi jednako oduševljeni procesom.
Da, mnogi političari iz zemalja tzv. Zapadnog Balkana smatraju da je malo toga postignuto. Možda najgorljiviji među njima je bio Edi Rama, premijer Albanije, koji smatra da je proces nepravedan i neurotičan i da je licemjerno što se Ukrajina i Moldavija požuruju u procesu kako bi se istaknulo da su dio europske obrane od Rusije.
Predsednik Albanije Edi Rama
I među članicama su mišljenja podijeljena.
Dok je Austrija, koja povijesno ima čvrste veze s Balkanom, formirala tzv. Skupinu prijatelja za šest zemalja kandidatkinja, Irska i Španjolska nisu tako oduševljenje. Pogotovo ako uzmemo u obzir da Španjolska recimo nije priznala ni Kosovo kao državu.
Što nas dovodi do drugog problema kada je pristup u pitanju - Srbija još uvijek Kosovo smatra otcijepljenom pokrajinom, a unatoč naporima EU-a u posredovanju, spor između dviju zemalja nije ništa bliže rješenju.
I baš zbog toga ne možemo govoriti o nikakavim datumima - bivši predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel, govorio je o 2030. godini kao o godini sljedećeg proširenja EU. Međutim, njegov nasljednik, Antonio Costa, nije spomenuo nikakve datume.
