Raspisana potjernica za rukovodstvom Republike Srpske. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 18.03.2025. 28:40 Min.. Verfügbar bis 18.03.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Audio Download . Download mit LINUX: Rechte Maustaste und "Ziel speichern unter" oder "Link speichern unter". RSS: Podcast .
Raspisana potjernica za rukovodstvom Republike Srpske
Stand: 18.03.2025, 17:28 Uhr
Maja Marić, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
U Bosni i Hercegovini je raspisana potjernica za rukovodstvom Republike Srpske. U najvećoj političkoj krizi od rata u BiH, državne institucije se čine nemoćne, a nakon što su u Banjaluci usvojili nacrt novog Ustava, sada su ušli u proceduru formiranja granične policije ovog entiteta. Hoće li Milorad Dodik započeti s otcijepljenjem entiteta i povećava li zato EU svoje trupe u BiH, Maja Marić razgovara s Draganom Maksimovićem. Je li Dodikovo uhićenje neizbježno, analizira Asim Metiljević.
Sada kada je raspisana potjernica za rukovodstvom Republike Srpske jasno je da se državna kriza primiče svom vrhuncu. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, čini se da želi pogurati otcjepljenje regije jer izglasani novi ustav omogućuje, ne samo uspostavu vlastitih oružanih snaga, već i odcjepljenje od središnje države. U međuvremenu je EU povećala svoje trupe u zemlji. Ukoliko ovaj ustav konačno bude usvojen za mjesec dana, kako je planirano, njime bi se prekršio Daytonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH 1995. godine.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je da je promjena ustava kršenje mirovnog sporazuma i predstavlja "ozbiljnu opasnost", te je pozvao zastupnike da odbace, kako je rekao, "ovaj udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i multietnički karakter Republike Srpske".
Milorad Dodik
S druge strane, Milorada Dodika su podržale Rusija, Srbija i Mađarska kada je rekao da bi se Republika Srpska trebala odvojiti od Bosne i pripojiti Srbiji. Moskva je presudu suda Bosne i Hercegovine nazvala "udarom na stabilnost u balkanskoj regiji".
U srijedu je ruska državna novinska agencija TASS izvijestila da Dodik sljedećih dana planira održati sastanke na visokoj razini s ruskim predstavnicima. Dodik je na konferenciji za novinare rekao da će od Rusije zatražiti da stavi veto na produženje europske mirovne misije za BiH u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, što bi se trebalo dogoditi u studenom/novembru.
Milorad Dodik i Vladimir Putin, 06.06.2024.
Više o svemu razgovaram s Draganom Maksimovićem koji nam se javlja iz Sarajeva.
Dragane, kakvi su potezi vlasti nakon što je raspisana potjernica sa rukovodstvom Republike Srpske?
Nisu baš dobri, kako se sada čini s obzirom na reakcije ali i činjenicu da je došlo do ozbiljnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer se zadnjih dana stvaraju paralelne entitetske strukture u odnosu na državne. Prvo Sud i Tužilaštvo kao što si rekla, a nakon toga i novi Ustav RS koji je usvojen u formi nacrta i proslijeđen u javnu raspravu. Očekuje se usvajanje u konačnoj formi možda već za dvadesetak dana.
Novim Ustavom predviđeno je ukidanje funkcije potpredsjednika RS, Vijeća naroda, te se definiše pravo na samoopredjeljenje i udruživanje u složene državne zajednice. Dakle, otvara se mogućnost sa secesiju iako vlasti negiraju da je to namjera i stvaraju uslovi za udruživanje sa Srbijom, što se ni do sada nije krila kao najveća želja vlasti s obje strane Drine.
Takođe, novim Ustavom definisana je i Vojska Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant entitetski predsjednik. Novi ustav kao i raniji zakoni kojima se razvlašćuje država, podijelio je ne samo Srbe i Bošnjake koji su protiv svih poteza vlasti nakon presude Miloradu Dodiku, nego i Srbe međusobno. Zbog toga opozicija nije htjela podržati ništa od predloženih rješenja, upozoravajući da je zbog ovih poteza ugrožena i RS.
Parlament je te noći usvojio i Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske. O čemu je riječ?
Možda i više nego novi Ustav, ovaj zakon takođe zadire u državne nadležnosti. Ovim zakonom osniva se obavještajna služba na entitetskom nivou, nešto slično Obavještajno bezbjednosnoj agenciji BiH, koja jedina ima tu nadležnost. U obrazloženju zakona se navodi da ova služba obavlja poslove koji se odnose na prikupljanje podataka i sprječavanje djelatnosti na podrivanju ili rušenju ustavnog uređenja i bezbjednosti Republike Srpske. Službom bi rukovodio direktor kojeg imenuje predsjednik RS na period od pet godina. Zakonom se formira i Specijalno tužilaštvo koje bi trebalo procesuirati kako se navodi, odgovorne za „napad na ustavni poredak“. Opozicija je bila protiv ovog zakona, jer vlast na ovaj način želi da se obračuna sa neistomišljenicima.
Opozicioni poslanik Nebojša Vukanović kaže: „Koliko ja poznajem istoriju, ovaj zakon je sublimirao sve ono po čemu su prepoznatljivi bili Staljin, Beria, Kim Džong Un i Pol Pot. Korupcije nema, kriminala nema, pljačke nema. Pljačkaj, radi šta hoćeš. Ali, ako se boriš za pravnu državu, ako govoriš istinu, bićeš razapet ko Isusa na krst. Diverzija, sabotaža, špijunaža... e to je ovdje najzanimljivije, član 14. Ko je ovdje najveći špijun, zna se“.
Naš sugovornik, novinar i politički analitičar iz Sarajeva, Asim Metiljević, već se godinama bavi analizom domaće i međunarodne političke scene. Asime, kako vi vidite nekakav mogući rasplet? Hoće li Dodik na kraju biti uhapšen?
Da. Ja ne vidim mogućnost dijaloga. Ne vidim mogućnost da će on sam, da mu se ne znam šta da, da se on onda doći u Sarajevo i reći "Evo, ja se stavljam pravosuđu na raspolaganje, ako mislite da ja trebam ići u zatvor". Ili ona zabrana o političkom angažmanu, ona je izrečena. Doduše, ona nije pravosnažna. I to je apsurd, onda je nejasno hoće li se onda žaliti ili neće. Dakle, ja ne vidim šansu da iko ispred Bošnjaka pregovara sa Dodikom i to jeste problem. Ovde ne postoji nikakva spremnost da se izađe u susret jer svi misle da je on prekardašio i da je prešao sve crvene linije. Da on nije, dakle, napravio male probleme državi. To je jedan začarani krug jedne nemoguće situacije. Dodatni problem je što je Europska unija prilično nezainteresirana, da tako kažem. Neću reći da je baš briga, ali nema angažmana neposrednog. Nema snažnijeg angažmana kakav smo ranije imali. Ovdje se čak i ne primijeti ko je predsjednik Misije Evropske komisije. To je gotovo postalo jedno nevidljivo tijelo, nema nikakvih ni izjava ni inicijativa. Potpuno je marginaliziran i Visoki predstavnik, njegov autoritet je destruiran, on nema više ni samopouzdanja. Međunarodna zajednica nije ni jedinstvena u Vijeću za implementaciju mira, tako da je vrlo teška situacija. I svi kažu vi sad to riješite dijalogom a ovdje se ne zna ni o čemu ćemo razgovarati.
Koja je tema dijaloga...
Da, šta je zapravo tema. Pa ne možemo valjda pričati o tome "Hajde vi odustanite od državnog udara". Državni udar je nelegalna stvar! Tako da Bosna jeste u teškoj situaciji, ali, ima jedna, mi se tješimo, kaže "bilo je i težih situacija pa ih nismo uspjeli riješiti".
Vratimo se nastavku priče zbog koje je sve ovo i počelo, a to je presuda Miloradu Dodiku. U kojoj je fazi postupak nakon što je Sud BiH uputio poziv na saslušanje rukovodstvu RS. Da li je riječ o istom predmetu?
Ne. To su dva odvojena postupka. Prvi, koji se odnosi na prvostepenu presudu Miloradu Dodiku sada je u žalbenoj fazi i do konačne presude može proći i godinu dana. Međutim, Sud BiH paralelno je pokrenuo istragu i formirao predmet protiv predsjednika RS Milorada Dodika, Narodne skupštine Nenada Stevandića i vlade Radovan Viškovića, zbog napada na ustavni poredak. Istraga je pokrenuta još u decembru prošle godine a odnosi se na zakone kojima se u upotrebu vraća grb Nemanjića i himna Bože pravde, koja je osporena na Ustavnom sudu prije 20 godina.
Predsjednici Republike Srpske Milorad Dodik, Narodne skupštine Nenad Stevandić (levo) i vlade Radovan Višković (desno)
Sud je prvo pozvao Dodika, Stevandića i Viškovića na saslušanje, a nakon što se nisu odazvali izdao je nalog državnoj policijskoj agenciji SIPA da ih privede. Nakon toga Višković je rekao da se nikada neće odazvati, dok je Dodik dodao da nikada neće napustiti RS.
„Nikada svojom voljom neću doći u taj Sud i Tužilaštvo u Sarajevu. Samo zato što im ne vjerujem i samo zato što ne očekujem od njih pravičnost. Pucate iz prazne puške, ali pravite situaciju da možda neko zapuca iz pune puške“, rekao je Višković.
„Ovdje piše da nas hitno traže. Kao da smo Al kaida. Faktičko stanje na terenu će za nekoliko mjeseci izgledati kao ono kada se raspala Jugoslavija“, rekao je Dodik.
Dragane, ali nakon ovog je uslijedio novi ustav i zakon o zaštiti ustavnog uređenja.
Da, sada je situacija postala ozbiljna s obzirom da je raspisana centralna potjernica za rukovodstvom RS, što znači da su u nemilosti svake policije agencije u BiH. Evo šta na raspisivanje potjernice kaže šef Bh diplomatije Elmedin Konaković:
„Danas je za Miloradom Dodikom objavljena centralna potjernica, on, Stevandić i Višković su trenutno bjegunci u Bosni i Hercegovini. Dajemo snažnu podršku organima pravosuđa, oni treba hladne glave da nastave ovaj proces, koji će siguran sam rezultirati hapšenjem“, rekao je Konaković.
Nakon raspisivanja centralne potjernice, sve policijske agencije u BiH imaju obavezu da postupaju po nalogu Suda BiH.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
Kakve su reakcije uslijedile nakon što je raspisana potjernica?
Iako se očekivalo da će vlasti RS ostati pri ovim zakonima koje su do sada usvojili, to se po svemu sudeći neće desiti. Odmah nakon raspisivanja potjernice, rukovodstvo RS održalo je sastanak na kojem je dogovoreno formiranje granične policije RS. Vlada je na sjednici odmah potvrdila ovaj dogovor i sada se Ministarstvo unutrašnjih poslova bavi izradom ovog zakona, koji se će se vjerovatno ubrzo naći pred poslanicima.
Dodikovo obrazloženje za donošenje ovog zakona, iako je granična policija u nadležnosti države, je poštovanje kako kaže Dejtonskog mirovnog sporazuma. Poziva se na period neposredno nakon rata do 2000. godine, kada je granicu RS kontrolisala entitetska policija, a da je kako tvrdi mimo Dejtonskog mirovnog sporazuma tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič, nametnuo državnu graničnu službu.
Iz Sarajeva stižu upozorenja da se radi o još jednom potezu kojim se dalje krši Dejtonski mirovni sporazum i odluke za koje su u procesu reformi prihvatili i srpski predstavnici u Parlamentu BiH.
Gdje je u svemu tome međunarodna zajednica i gdje su Beograd i Moskva?
Mediji danima najavljuju Dodikov odlazak u Moskvu, međutim za to nema zvanične najave ni iz Banjaluke ni iz Kremlja. Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je prije nekoliko dana austrijskim medijima rekao da je ta opcija moguća i da će mu u tome pomoći jedan evropski lider, ne otkviajući o kome je riječ. Međutim, jedini sa kojim Dodik ima bliske veze je premijer Mađarske Viktor Orban, koji je do sada pružao političku podršku Dodiku. Kad smo već kod Šmita i međunarodne zajednice, više nego ikada se osjeti odsustvo američke administracije koja je bila u Bajdenovom mandatu, a čija je udarna pesnica u BiH bio ambasador Majk Marfi. Zbog toga je OHR jasno rekao da se ovoga puta neće miješati i da će stvar prepustiti domaćim pravosudnim institucijama, koje su za to po njegovom mišljenju osposobljene.
Milorad Dodik i Aleksandar Vučić
Što se tiče Srbije, podrška i zabrinutost od predsjednika Aleksandra Vučića stiže gotovo svakodnevno.
„On je predsjednik, hrabar čovjek. Muškarac. Neće da kuka, ali je situacija sve teža. Bavićemo se tim narednih dana. Sutra ili prekosutra idem u Brisel na razgovor sa Markom Ruteom i sa Martom Kos. Razgovaraćemo o tome“, rekao je Vučić, koji za sada jedini otvoreno daje podršku rukovodstvu RS.
Za kraj da spomenemo kakva je moguća uloga međunarodnih snaga u cijelom ovom slučaju, s obzirom da je EUFOR odobrio određen broj dodatnih snaga za BiH. Da li su oni već stigli u BiH i šta se očekuje u tom smislu?
Stigao je dodatni kontigent saga EUFOR-a koji je za sada raspoređen većinom na teritoriji Federacije BiH, iako njihove jedinice patroliraju i po gradovima RS ali i manjem broju. U javnosti se nagađa da bi EUFOR mogao da asistira državnoj policiji prilikom hapšenja Dodika, Viškovića i Stevandića, ali to baš nije tako jednostavno.
EUFOR djeluje u okviru Misije ALTEA i saglasnost za njihovo učešće daje Savjet bezbjednosti UN-a koji im je dao mandat. Druga mogućnosti je da policijske agencije u BiH zatraže asistenciju EUFOR-a prilikom privođenja, ali bi se za to tražila i dodatna saglasnost institucija u BiH u kojima sjede i Srbi, za koje je malo vjerovatno da će staviti potpisi na takvu saglasnost. Treća opcija je hapšenje bez naloga i bez saglasnosti institucija BiH, što bi bilo protivno Misiji i što bi na kraju vjerovatno izazvalo još veću krizu u zemlji.
