BiH - lokalni izbori u sjeni katastrofalnih poplava. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 07.10.2024. 24:47 Min.. Verfügbar bis 07.10.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
BiH - lokalni izbori u sjeni katastrofalnih poplava
Stand: 07.10.2024, 17:06 Uhr
Nenad Kreizer, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
U Bosni i Hercegovini su održani lokalni izbori, prvi nakon uvođenja novog izbornog zakona. Izbori nisu donijeli neke značajnije promjene, osim blagog oporavka SDA. No oni su održani u sjeni prirodne katastrofe koja je u petak pogodila dijelove središnje Bosne i Hercegovine i koja je odnijela najmanje 20 ljudskih žrtava. O ishodu izbora i utjecaju vodene katastrofe na njihovo održavanje Nenad Kreizer govori s Draganom Maksimovićem i političkim analitičarem Vojislavom Savićem iz Banja Luke.
U jeku priprema za lokalne izbore, dijelove središnje Bosne i Hercegovine u petak je pogodila katastrofalna poplava tj. bujice koje su se sručile na mjesta u dolinama. Najgore je prošlo mjesto Donja Jablanica gdje je zabilježeno i najviše žrtava.
Jedan od rijetkih svjetlih trenutaka ove tragedije je solidarnost susjednih zemalja koje su odmah poslale pomoći spasilačke ekipe. Pogođena područja u toku ponedjeljka bi trebala posjetiti i delagacija Europske unije koja je obećala svesrdnu pomoć.
Iako je prerano govoriti o pozadini i uzrocima tragedije, mnogi mediji, barem kada je u pitanju mjesto Donja Jablanica gdje je zabilježeno i najviše žrtava, već sad ukazuju na jedan ilegalni kamenolom koji se nalazio iznad mjesta i u kojem se navodno nagomilala voda koja se kasnije sručila na mjesto i urokovala brojne žrtve. Vlasnik ilegalnog kamenoloma je lokalni moćnik s vezama s lokalnom politikom.
Što nas navodi na glavnu temu ovog podcasta a to su izbori za lokalnu razinu vlasti u Bosni i Hercegovnu. Onu razinu na kojoj se donose mnoge odluke koje direktno na svojoj koži u svakodnevici osjećaju građani jedne zemlje.
Usprkos tomu, na izbor se odazvalo manje od polovina stanovnika s biračkim pravom. Čelnici glavnih političkih stranaka redom su izrazili zadovoljstvo postignutim rezultatima, ima pritužbi i na nepravilnosti u nekim mjestima a izbori su odgođeni u mjestima koja su pogođena vodenom stihijom.
Prije nego što se okrenemo samim izborima od kolege Dragana Maksimovića saznajemo kakvo je u međuvremenu stanje na poplavom pogođenim područjima.
Dragane, za samo nekoliko časova bujične vode uništile su područje u sjevernoj Hercegovini u kojima je smrtno stradalo 20 lica, dok se za najmanje isto toliko traga. Kakva je trenutna situacija.
Stanje na terenu je trenutno nešto bolje ako gledamo na stabilizaciju vremenskih prilika. Voda se povukla ali ono što je ostavila iza sebe mještani Donje Jablanice, Konjica, Kreševa, Kiseljaka i Fojnice nikada neće zaboraviti. Spasioci svakog dana izvlače tijela koja su zatrpana ispod tona mulja, a do sada ih je pronađeno 20. Prema informacijama koje ne mogu ni lokalne vlasti tačno da potvrde, najmanje za još toliko se traga. Bujica je sa okolnih brda u Jablanici uništila naselje u podnožju za samo nekoliko časova. Nezapamćena tragedija, nakon koje su se u saniranje posljedica uključile pored domaćih službi i one iz regiona. Pomoć stiže sa svih strana, otvoreni su i žiro računi za sve koji žele pomoći iz BiH ali i iz inostranstva.
Sada su na terenu i licencirani psi tragači koji tragaju za tijelima, a loša vijest je da je onaj period od 72 časa u kojem postoji najviše šanse da se pronađu preživjeli, istekao.
Ima li informacija šta je moglo uzrokovati katastrofu tih razmjera?
Pa iako je zaista pala ogromna količina kiše u samo nekoliko časova, prema informacijama nadležnih oko 250 litara po metru kvadratnom, po svemu sudeći to nije osnovni uzrok tragedije. Posebno u Donjoj Jablanici, u kojoj je najviše smrtnih slučajeva. Naime, iznad tog mjesta nalazi se kamenolom koji je prema nepotvrđenim informacijama nekoliko mjeseci prije tragedije bio u funkciji, a za čiji rad ne postoje dozvole. Vlasnik je navodno lokalni tajkun. Upravo je materijal koji je bio u kamenolomu pokrenula bujica sa okolnih brda i potopila Donju Jablanicu u podnožju. Zvanične informacije o ovom slučaju su šture i vlasti ne izlaze sa detaljima osim da je zaista kamenolom prouzrokovao ovu katastrofu. O svemu se oglasila federalna vlada na čelu sa Nerminom Nikšićem, koja je proglasila i stanje prirodne nesreće.
„Vlada je na osnovu zahtjeva iz pojedinih opština razmotrila zahtjev za pružanje međunarodne pomoći. Činjenica je i ne treba tu nikakva ekspertiza da se vidi da je posljedica katastrofe u Donjoj Jablanici isključivo obrušavanje tog brda, kamena, kamenoloma. Šteta je totalna. I oni objekti koji su ostali su sigurno neupotrebljivi“, rekao je Nikšić.
Kakav je odziv zemalja u regiji kada je riječ o pomoći i šta je sa Mehanizmom civilne zaštite EU?
Pomoć stiže sa svih strana. Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Slovenija ali mnoge druge zemlje ponudile su pomoć u ljudstvu ali i onu novčanu. Vlada Hrvatske donijela je odluku o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu na poplavama pogođenim područjima u Bosni i Hercegovini. Osigurali su sredstva u iznosu od 10 milione evra za hitnu pomoć. Sredstva su upućena Savjetu ministara a hrvatska Vlada zadužila je tijela državne uprave da preduzmu odgovarajuće korake pružanja pomoći stanovništvu u skladu sa zahtjevima međunarodne pomoći. Na terenu su pripadnici gorske službe službe spašavanja kao i druge službe, zajedno sa kolegama iz Srbije, koja je uputila u BiH 36 pripadnika Tima za spasavanje iz Sektora za vanredne situacije sa 12 vozila. Ponuđena je i pomoć u inženjerijskim mašinama, bagerima, kamionima, kao i helikopteri za spasavanje, rekao predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
„Mi smo već na nivou svih resora ponudili pomoć BiH. Ovo su velike katastrofe, ima i žrtava. Uputili smo saučešće. Spremni su pomoći i Crveni krst, vatrogasci i Hrvatske vode, policija, vojska, ko god bude mogao pružićemo podršku. Žao nam je da se sve to dogodilo tako naglo sa ljudskim žrtvama“, rekao je Plenković.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković
Takođe, patrijarh Porfirije naložio je da se preko Eparhije zahumsko-hercegovačke porodicama koje su najugroženije u poplavama koje su pogodile BiH, uplati pomoć od 100.000 evra. Predsjednica Evropske komisija Ursula von der Leyen potvrdila je da je EU poslala spasilačke timove u BiH nakon razornih poplava. „Aktiviran je Mehanizam civilne zaštite EU i šaljemo spasilačke timove na teren. To je solidarnost EU na djelu“, napisala je predsjednica Evropske komisije na društvenoj mreži X, navodeći da je EU srcem i u mislima uz narod BiH.
Kako su prošli lokalni izbori, prvi po novom izbornom zakonu i jesu li dosadašnji politički akteri zadržali svoje pozicije? O tomu govorim s analitičarem iz Banja Luke Vojislavom Savićem.
Gospodine Saviću, kako ocjenjujete rezultate izbora, ima li po vama tu iznenađenja ili manje više sve očekivano?
Preteranih iznenađenja nema, iznenađenje je zapravo samo razlika s kojom je Stanivuković dobio u Banja Luci. Ostalo je manje više sve u granicama očekivanog, kao što je i njegova pobeda. On je bio favorit prema svim anketama, samo je bio jako veliki broj ljudi koji se nisu izjasnili za koga će glasati. Očigledno je da je on ipak dobio njihovu podršku, mada to je jedna nepredvidljiva masa za koju niko nije smio da garantuje da li će biti proporcionalno raspoređena prema onim anketama koje su već postojale, ali otišlo je nešto više u njegovu korist. Ovi izbori se ukratko mogu opisati kao "i vuk sit i ovce na broju". Mislim da su sva očekivanja manje više izgubljena kada je u pitanju Republika Srpska, SNS ima trend rasta, što je za njih veoma važno. Povećali su broj opštna koje će biti pod njihovom kontrolom i u Federaciji takođe i broj načelničkih mjesta i ukupno u broju kvantitativnom broju glasova za njihove odbornike. Sa druge strane, opozicija je zadržala dva najveća grada. Jedan je Banja Luka, drugi je Bijeljina gdje ostao Ljubiša Petrović. Mogu biti zadovoljni tim rezultatom, ali naravno da ne mogu biti zadovoljni time što nemaju pomaka, pogotovo SDS koji je u značajnoj deklinaciji već nekoliko izbornih ciklusa. U Federaciji BiH imamo blagi rast SDA, međutim to nije iznenađujuće ako uzmemo u obzir koliko je ta stranka razgranata i rasprostranjena među bošnjačkom populacijom. I sa druge strane, HDZ se utvrdio i etablirao kao zvanični predstavnik onih sredina u kojima masovno žive Hrvati. Tako da ništa specijalno novo može se reći.
Spomenuli ste SDA, Stranku demokratske akcije, oni su prije dvije godine zapravo izgubili izbore. Jesu li ovi lokalni izbori i relativni uspjeh ove stranke nekakav signal da se oni vraćaju?
Jeste relativni uspjeh, ali nije još uvijek signal da se oni vraćaju zato što mislim da se ti trendovi ne mogu poklopiti kad je u pitanju Federacija BiH. Jako dugo su oni vodili jednu veoma toksičnu politiku i oni su izgubili naglo i sa velikom razlikom. Naravno, trojka se nije uspjela pokazati kao značajno funkcionalniji faktor u Bosni i Hercegovini, ali opet mislim da ne postoji dovoljna... zasad barem, možemo vidjeti u naredne dvije godine kako će stvari odvijati, ali mislim da zasad nije nikakav pokazatelj da SDA može značajnije da to iskoristi, taj talas na općim izborima 2026. godine.
Ova ogromna tragedija i katastrofa je u drugi plan bacila jučerašnje lokalne izbore u BiH. Da li je i na koji način ova tragedija uticala na sam izborni tok?
Svakako da nije bilo lako osigurati izborni proces u ovakvim uslovima, kada su čak stizali zahtjevi da se izbori u cijeloj BiH prolongiraju. Međutim, Centralna izborna komisija donijela je odluku da odgodi izbore samo na mjestima koja su pogođena poplavama i gdje je praktično bilo nemoguće osigurati glasanje. Predsjednica Centralne izborne komisije Irena Hadžiabdić rekla je da je nakon izvještaja iz lokalnih izbornih komisija o stanju na terenu, zaključeno da je izborni proces moguće sprovesti u najvećem dijelu zemlje, osim u područjima pogođenim poplavama.
„Smatramo da formalno-pravni uslovi za odgađanje izbora na osnovu informacija koje smo primili na terenu, govore o tome da smo prinuđeni odgoditi izbore u četiri izborne jedinice na svim biračkim mjestima. To su Jablanica, Konjic, Kiseljak i Kreševo“, rekla je predsjednica CIK-a.
Na sam dan izbora CIK donio odluku o odgodi izbora i u na svi biračkim mjestima u opštini Fojnica, jer nije bilo moguće sprovesti izborni proces. U ovim mjestima izbori će se održati kada se za to steknu uslovi, a zakon propisuje da to mora biti najkasnije 30 dana od dana održavanja izbora.
A kakvi su rezultati izbora, da li je bilo iznenađenja, kako je protekao izborni dan?
S obzirom na izmjene izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, koje su trebale da poboljšaju izborni proces, to se i nije osjetilo na terenu. Iako smo na ovi izborima na deset odsto biračkim mjesta imali skenere, čak ni sa njih satima nije podataka o rezultatima. A što se tiče samih rezultata, stanje je manje-više očekivano, posebno u Republici Srpskoj. Dodik nije uspio da preuzme Banjaluku svojim kandidatom od Draška Stanivukovića, koji je dobio povjerenje za još jedan mandat. Međutim, skupštinsku većinu će najvjerovatnije imati Dodikov SNSD, što bi opet moglo obilježiti mandat međusobnim blokadama. Ipak, Dodik je zadovoljan jer su osvojili 70 odsto pozicija načelnika i gradonačelnika. Ipak, žal za Banjalukom ne jenjava.
„Dakle, mi Banjaluku nismo izgubili, samo je nismo dobili. Ali ono što smo dobili u Banjaluci je veći broj glasova za partiju“, rekao je Dodik.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa svojim izbornim štabom
Ostala mjesta za načelnike i gradonačelnike u Republici Srpskoj su manje-više ostala ista, od Bijeljine, Trebinja, Teslića, Doboja i drugih gradova. Tas na vagi biće omjer snaga u lokalnim skupštinama, gdje će konačni rezultati biti poznati za nekoliko dana.
Šta je sa Sarajevom, velika bitka se vodila između SDA i stranaka Trojke koja je na prošlim izborima izbacila SDA iz vlasti nakon 20 godina?
Među političkim strankama sa sjedištem u Sarajevu, bar prema matematičkim kalkulacijama, Stranka demokratske akcije je napravila najveći iskorak osvajajući osam načelničkih i gradonačelničkih pozicija više u odnosu na prošle lokalne izbore. Međutim, politička konfiguracija u Sarajevu, koje stranke i dalje ističu kao ključnu političku sredinu, ostaće približno ista. Lider SDP-a Nermin Nikšić istakao je značajne pobjede nekim drugim lokalnim sredinama, ali je stranka izgubila neke pozicije koje je tradicionalno držala.
„Ostvarili smo veličanstvene pobjede poput Tuzle, Goražda, Bosanske Krupe, Starog Grada, Novog Sarajeva, Bugojna, Donjeg Vakufa“, kaže Nikšić.
Njihov najljući oponent Bakir Izetbegović, prvi čovjek SDA osvojila je 34 pozicije načelnika i gradonačelnika i napravila iskorak u nekim lokalnim zajednicama.
„U Unsko-sanskom kantonu smo osvojili Ključ, u Tuzlanskom Gradačac, Gračanicu, Kalesiju, Sapnu, Kladanj i izgubili Banoviće. Od 12 opština u ZE-DO kantonu, SDA je pobijedila u devet. U Kantonu Sarajevo smo zadržali Vogošću, Hadžiće, Trnovo, izgubili smo Ilijaš“, kaže Izetbegović.
Dragane, za kraja nam reci još kakva je situacija u Hercegovini, da li je bilo nekih bitnih promjena kod hrvatskih stranaka?
Ne. HDZ BiH ostao je najjača partija i može se pohvaliti da su na većini pozicija gdje su imali kandidate, osvojili mandate. Treba međutim reći da čak šest kandidata HDZ-a nisu imali protivkandidata. U vrhu stranke s zadovoljni rezultatom, posebno u slučaju Čapljine s obzirom da će upravljanje prvi put preuzeti žena. Iva Raguž potukla je čak četiri protivnika za ovu poziciju.
„Čapljina je dala meni priliku i ja se nadam da ću svojim primjerom dati podsticaj drugim ženama da se kandiduju za rukovodeće pozicije“, rekla je Raguž.
Naravno za kraj uvijek ostavljamo kuriozitet, kojeg se u ovom slučaju ne bi postidio nijedan satirični sadržaj. Novi načelnik Opštine Trnovo biće Ibro Berilo. Nakon prebrojanih glasova, podaci pokazuju da je Berilo osvojio 1312 glasova, a njegov protivkandidat tri puta manje. Iako u ovom nema ništa čudno, nastavak donosi ono zbog čega u BiH nikada ne smijete odustati, pa čak i ako ste u zatvoru.
Ibro Berilo, koji je već bio na poziciji načelnika, vodio je svoju predizbornu kampanju iz zatvora, gdje se suočava s optužbama za zloupotrebu položaja. Iako ova situacija komplikuje političku sliku u Trnovu i postavlja pitanja njegovog pravnog statusa na buduće odluke skupštinskih vlasti, Berilo nije osuđen a Izborni zakon poznaje ograničenja samo kada je riječ o pravosnažno osuđenim licima. Dakle, toliko o izmjenama Izbornog zakona i intervencijama koje su trebale poboljšati izborni proces u BiH.
