Potrebna radna snaga - izglasan istorijski zakon u Njemačkoj?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 31.07.2023. 20:44 Min.. Verfügbar bis 30.07.2024. COSMO. Von Amir Kamber.
Dolazak radne snage - izglasan istorijski zakon u Njemačkoj?
Stand: 31.07.2023, 17:01 Uhr
Amir Kamber, Nenad Kreizer, Nada Pester
U Bundestagu su usvojene olakšice za dolazak radne snage u Njemačku. Uvodi se sistem bodovanja. Pravo na useljavanje dobija onaj koji sakupi najmanje šest bodova u deset kategorija, među njima su: kvalifikacija, radno iskustvo, poznavanje njemačkog jezika i starosna dob. Amir Kamber i Nenad Kreizer analiziraju reformu zakona. Šta je novo? Zbog čega neki već sada govore o istorijskom zakonu? Šta bi ljudi iz regije Zapadnog Balkana o dodatnom načinu za dobijanje posla u Njemačkoj trebali znati?
Nenade, što zapravo donosi reforma zakona o useljavanju radne snage (Fachkräfteeinwanderungsgesetz)?
Sudeći po izjavama ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser, Njemačka će novim zakonom dobiti, kako je rekla, "najmoderniji useljenički zakon na svijetu". Cilj ovog zakona je pojednostavljeno rečeno, Njemačkoj u godinama i desetljećima koji su pred nama, osigurati dovoljno srednje i visokokvalificiranih stručnjaka kako bi sačuvala gospodarsku jačinu tj. blagostanje. Ovaj zakon bi kako je rekla Faeser, trebao ukloniti birokratske prepreke koje sada stoje na putu prema pojačanom useljavanju.
Zakon o useljavanju stručnih radnika je već jednom donesen 2020. Što ovaj novi čini tako posebnim?
U mnogim komentarima se navodi kako je novi zakon sastavljan po ugledu na slične zakone klasičnih useljeničkih zemalja poput Kanade i Australije. To se prije svega odnosi na sustav bodovanja kandidata za useljavanje. Po principu: što više bodova, to veća šansa za useljavanje.
S druge strane ovaj zakon ne cilja isključivo na visokostručna zanimanja poput IT stručnjaka, liječnika i inženjera nego i na osobe sa stručnom naobrazbom tj. izučenim zanatom.
Znači ne samo IT stručnjaci i liječnici nego i vodoinstalateri i mehaničari.
Točno. Ministar rada Hubertus Heil je tijekom rasprave koja je prethodila izglasavanju ovog zakona u Bundestagu rekao kako Njemačkoj nisu potrebni samo akademci nego i obrtnici tj. majstori zanata. Tko god je posljednjih godina u Njemačkoj trebao uslugu vodoinstalatera ili nekog drugog zanatlije, sigurno zna o čemu Heil priča.
Evo proteklog vikenda su objavljene i najnovije brojke Instituta za njemačko gospodarstvo koje pokazuju da je 2022. 236.000 radnih mjesta u sektoru obrtnika/zanatlija bilo nepopunjeno. To pokazuje i potrebu uvrštavanja i ove kategorije na popis željenih stručnih radnika.
Upravo tu demokršćanska oporba kritizira vladu.
Da, zastupnički klub Unije CDU/CSU je glasao, kao i AfD, protiv ovog zakona. Unija je optužila vladu da snižava kriterije za useljavanje u Njemačku time što sad mogu useljavati i oni bez fakultetske diplome.
Unija također ukazuje na to da su vrlo različiti kriteriji za stjecanje zvanja majstora zanata u Njemačkoj, gdje su ovi ispiti vrlo strogi, i u zemljama izvan Europske unije na koje se novi zakon odnosi.
Demokršćani kritiziraju i činjenicu da prema novom zakonu diploma ne mora biti nostrificirana prije dolaska u Njemačku. Nostrifikacija tj. priznanje nekog dokumenta o stručnoj kvalifikaciji je potrebno samo u slučaju nedovoljnog radnog iskustva.
Je li Unija jedina bila protiv zakona o useljavanju stručnjaka?
Ne. AfD je generalno protiv useljavanja jer smatra da stranaca u Njemačkoj ima dovoljno i da je jedini problem u tomu što se oni ne žele integrirati.
AfD, kao i Unija CDU/CSU, kritizira činjenicu da sada i podnositelji zahtjeva za azilom, a koji ispunjavaju neki od kriterija za usljevanje stručnjaka, mogu povući svoj zahtjev za azilom i kandidirati se kao stručnjaci. Do sada su podnositelji zahtjeva za azilom trebali iseliti i kao i svi ostali iz svoje domovine podnijeti zahtjev za usljevanjem po ključu stručnjaka.
Zastupnici stranke Ljevica su se suzdržali od glasanja jer smatraju kako ovaj zakon otvara put useljavanju prve i druge klase. Znači stručnjacima su vrata otvorena dok se protiv onih koji u Europi traže zaštitu na granicama grade ograde.
Da se vratimo samom zakonu. Na temelju čega bi kandidati sakupljali bodove?
Kategorije za sakupljanje bodova bi bili kvalifikacija, radno iskustvo, poznavanje njemačkog jezika i starosna dob. Pri tome se velika pozornost daje dobrom poznavanju njemačkog jezika što ukazuje na to da njemačka vlada pred očima ima i pitanje što bolje integracije u njemačko društvo. Bodovi se mogu skupljati u ukupno deset kategorija pravo na useljavanje ima onaj koji sakupi najmanje šest bodova.
Prednost imaju oni čije se zanimanje nalazi na listi deficitarnih zanimanja Savezne agencije za zapošljavanje koje je nedavno aktualizirana.
Da, i ova lista nikada nije bila dulja. I dalje prednjače zanimanja iz tzv. MINT sektora, što je kratica za matematička, informatička, tehnička i zanimanja iz područja prirodnih znanosti.
Nemački ministar rada Hubertus Heil i ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer
Ali pored inženjera svih kategorija, medicinara tu je sad i čitav niz zanimanja iz građevinarstva, njege, ali i logistike, poput vozača kamiona i autobusa za koje nije potrebna fakultetska diploma. Na listi su naravno i već spomenuti vodoinstalateri a velika potražnja, posebno u budućnosti, će biti za stručnjacima za ugradnju grijanja i klimatskih uređaja tj. toplinskih pumpi.
Možda najvažniji podatak za osobe s jugoistoka Europe je i istodobno produljenje tzv. pravila o zapošljavanju za zapadni Balkan. Do kakvih je promjena ovdje došlo?
Ovo pravilo koje je uvedeno početkom 2016. i svake je godine produžavano od sada vrijedi do daljnjega, dakle bez vremenskog ograničenja. Druga najvažnija promjena je udvostručenje kontingenta. Do sada je godišnje iz šest zemalja zapadnog Balkana u sklopu ove uredbe smjelo useliti 25.000 radnika. Sada je taj broj udvostručen na 50.000. Ta se brojka odnosi na svih šest zemalja ove regije, dakle Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije
Da podsjetimo, za one koji u sklopu ovog paketa dolaze u Njemačku vrijede drugačija pravila?
Da. Ovdje na prvom mjestu stoji radni ugovor a ne kvalifikacija. Za useljavanje je dakle presudan radni ugovor s njemačkim poslodavcem i tu što se vrste zaposlenja tiče nema ograničenja. Jedan od daljnjih uvjeta je i da podnositelj zahtjeva za useljavanjem u posljednjih šest mjeseci nije u Njemačkoj boravio kao podnositelj zahtjeva za političkim azilom.
Prilikom uvođenje ovog pravila je to bio i najvažniji motiv zakonodavcima koji su htjeli smanjiti tada ogroman broj podnositelja zahtjeva za azilom građana upravo tih šest zemalja, i omogućiti im legalno useljavanje.
Ovaj model je mišljenju mnogih političara toliko uspješan da bi se mogao primijeniti i na ostale zemlje?
O tomu se već dulje vrijeme raspravlja unutar koalicije. Po ugledu na ovo zapadnobalkansko pravilo bi se slične uredbe mogle uvesti i za zemlje koje nisu članice Europske unije ali se nalaze u njezinom okruženju poput Moldavije, Gruzije ali i Tunisa. Određeni pregovori po ovom pitanju se, kako je to nedavno priopćila njemačka vlada, već vode.
Ovo je još jedan korak u postizanju cilja kojeg je vladajuća koalicija navela još u svom koalicijskom ugovoru a to je modernizirati zakone koji se tiču useljavanja i stranaca. Koji je sljedeći korak?
Sljedeći korak je modernizacija zakona o državljanstvu koji bi također donio mnogo niže uvjete nego do sada. Zakon, o kojem smo već govorili u jednom od proteklih podcasta, je vlada već odobrila a u parlamentarnu proceduru bi trebao ići već sredinom sljedećeg mjeseca.
