Rekordni broj kompanija u EU i Nemačkoj odlazi u stečaj. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 30.08.2023. 22:19 Min.. Verfügbar bis 29.08.2024. COSMO. Von Boris Rabrenovic.
Rekordni broj kompanija u EU i Nemačkoj odlazi u stečaj.
Stand: 30.08.2023, 18:09 Uhr
Boris Rabrenović, Nenad Kreizer, Amir Kamber
Broj preduzeća pod stečajem u zemljama EU raste već šesto tromesečje zaredom, a u drugom kvartalu 2023. proglašeno je najviše bankrota od početka prikupljanja podataka 2015. Zbog čega? Boris Rabrenović i Nenad Kreizer razmatraju kakve mere za podršku privredi planira nemačka vlada. Od Biljane Lazarević iz konsultantske kuće Casa Forte saznajemo zašto je važno pripremiti se za rizične situacije kako ne bi došlo do gašenja preduzeća. Zašto treba težiti preventivnim a ne korektivnim merama?
Broj preduzeća pod stečajem u zemljama Evropske unije raste već šesto tromesečje zaredom, a u drugom kvartalu ove godine proglašeno je najviše bankrota od početka prikupljanja podataka 2015. godine, objavila je nedavno evropska agencija za statistiku – Eurostat.
Kako je saopšteno na nivou EU u drugom tromesečju je 8,4 odsto više preduzeća proglasilo stečaj u poređenju sa prvim tromesečjem. Najveći rast broja kompanija koje su bankrotirale u drugom kvartalu zabeležen je u Mađarskoj, Letoniji i Estoniji. Broj novootvorenih preduzeća u drugom tromesečju blago je opao za 0,6 odsto u odnosu na prva tri meseca ove godine, kada je zabeležen rast od 2 odsto. U Poljskoj, Bugarskoj i Danskoj najviše se smanjila registracija novih preduzeća, a najveći rast je zabeležen u Irskoj, Slovačkoj i Nemačkoj, medjutim, o oporavku privrede, s tim u vezi jos uvek ne može biti reči.
O problemu stečajeva u Nemačkoj, kao i merama za podsticanje privrede koje planira vlada u nastvku razgovoram sa kolegom Nenadom Kreizerom.
Nenade, opšta percepcija je da se na Nemačku opet gleda kao „bolesnog čoveka Evrope“, o čemu smo već govorili u jednom od proteklih podcasta. Zahtevi na račun vlade da hitno donese mere za podsticanje privrede su sve glasniji. Kabinet Olafa Scholza je juče u famoznom vladinom reprezentativnom objektu, dvorcu Mesebergu, blizu tebe u Brandenburgu. Ljetna pauza je gotova, priprema li vlada nešto?
Kabinet Olafa Scholza se već nekoliko dana nalazi u famoznom vladinom reprezentativnom objektu, dvorcu Mesebergu, ovdje blizu mene u Brandenburgu. Slike s ovih sastanaka su obično pune idile, zajedničke večere u prirodi i slično. No ovaj put je situacija malo ozbiljnija, stranke koalicije se prepiru oko mogućih mjera za poticanje gospodarstva. Jer Njemačka se nalazi na rubu recesija a i broj stečajeva je, kako si već rekao, dosegao rekordnu razinu, veći je za četvrtinu nego u istom razdoblju prošle godine.
Kad smo kod stečajeva, koje branše su trenutno najviše pogođene stečajnim talasom?
Najcrnije brojke dolaze iz građevinskog sektora koji je godinama bujao zbog jeftinog novca tj. niskih kamata.
Sada su kamatne stope povišene, cijena građevnog materijala dosežu rekorde a cijene nekretnina padaju tako da se više ne ulaže ni u stanogradnju niti u gradnju uredskih centara za kojima od pandemije koronavirusa potražnja stalno pada.
Bauarbeiter auf einer Baustelle
Osim građevine, koji su sektori još pogođeni?
Povezano sa zastojima u građevinarstvu, pogođen je i sektor trgovanja nekretninama gdje je u drugom kvartalu zabilježen pad nekoliko, da tako kažem, „velikih igrača“ na tržištu poput kompanije Gerch.
Tu je i velik broj poduzeća iz logistike, dakle skladištenja i prometa, ali i ugostiteljstva gdje nakon ljeta prijeti veliki val stečajeva.
Sve su to sektori koji su bili pogođeni posljedicama pandemije i koje su uživale državne potpore koje sada ističu.
Mnogi ekonomisti kažu da je upravo i to razlog ovog, rekordnog broja stečajeva.
Nitko ne poriče da je Njemačka privreda na rubu recesije i da je situacija teška. No mi govorimo o rekordima samo ako brojke uspoređujemo s posljednje dvije godine koje ekonomisti ionako ne svrstavaju među normalne godine. I to prije svega zbog državnih pandemijskih potpora koje su mnoge tvrtke umjetno održavale na životu. Sada kada potpora nema, te tvrtke odlaze u stečaj. Iako naravno ne treba zaboraviti ni inflaciju, povećanje bankovnih kamata, dugo očekivani trend, i prije pandemije, kredite, ranije je za firme bilo lakše zaudužite se, pokriti troškove...
Državnim podsticajnim merama ćemo se vratiti malo kasnije, spomenuo si i branše kojima je trenutno najteže, ima li nekih sektora koji se ne suočavaju sa problemima?
Sektor energetike gotovo da ni ne bilježi stečajeve. Što je jasno s obzirom na povećane cijene energenata. Treba reći da energetske kompanije trenutno prodaju struju i plin čije cijene su dogovorene već prije nekoliko godina, dakle niska nabavna cijena u kombinaciji s visokom prodajnom, koja se pak temelji na aktualnim trenutnim cijenama na svjetskom tržištu, dakle mnogo višim cijenama, rezultira rekordnim prihodima u ovoj branši.
Da se vratimo na zatvoreni sastanak vlade u Mesebergu, upravo o energetici je, tj. podsticajima privredi na ovom planu, dosta svađa unutar same vlade.
Da, radi se o cijeni električne energije za industriju. Njemačka industrija je kako se to stručno kaže, energetski intenzivna. Glavni izvoznici su pored automobilske, kemijska i metaloprerađivačka branša koje troše iznimno mnogo energije. Sve je to poljuljano nakon ruskog napada na Ukrajinu i izostanka jeftinog plina iz Sibira.
Habeck, Scholz i Lindner ispred dvorca Meseberg
Ukratko, ministar energije i privrede Robert Habeck iz Zelenih je za uvođenje subvencionirane cijene za velike potrošače i on državnu subvenciju opravdava činjenicom da se radi o poskupljenju nastalom zbog izvanrednog stanja, tj. rata u Ukrajini. Ministar financija, Christian Lindner je protiv i zalaže se za opće sniženje cijena električne energije a ne samo za nekoliko velikih potrošača. I u tomu ima podršku kancelara Scholza.
Predsednici vladajućih stranaka su ipak predstavili paket mera podrške privredi jer situacija je takva da mnoga poduzeća prete odlaskom u inostranstvo tamo gde je veća pomoć države, u Kinu ili SAD recimo.
Vrh vlade je predstavio listu od deset hitnih mjera za potporu privredi. No među tim točkama nema pitanja jeftinije električne energije. Tu se više radi o poreznim olakšicama, investicijama u zaštitu klime kao i smanjenju birokracije. Recimo samo kao primjer, kako bi se smanjio obim papirologije u hotelijerstvu, ukida se ono obvezno ispunjavanje formulara za goste u hotelima. To je samo jedan od primjera.
Prema podacima Evropske agencije za statistiku – Eurostat, u drugom tromesečju ove godine najveće smanjenje broja preduzeća pod stečajem imali su Kipar (48,5% manje), Hrvatska (23,6%) i Danska (15,9%).
A koliko je ugašenih i novootvorenih kompanija u Srbiji i da li postoji specijalizovano savetovalište za stečaj? O tome smo razgovorali sa Biljanom Lazarević, senior konsultanktinjom iz konsultantske kuće Casa Forte.
Gospođa Lazarević smatra da je važno na vreme se pripremiti za rizične situacije, kako ne bi došlo do gašenja preduzeća, te da je neophodno stalno preispitivanje svih poslovnih procesa u preduzeću i da treba težiti preventivnim, a ne korektivnim merama.
Koje tačke bi dodatno izdvojio?
Na listi stoji i olakšanje useljavanja stručnjaka jer pored skupe energije i ogromne birokracije, nedostatak stručne radne snage je problem koji privrednici najčešće smještaju na vrh liste prioriteta.
Što bi na kraju Nemačku moglo da izvuče iz recesije i smanji broj stečajeva. Nenade hvala ti na razgovoru...
