Historijsko zaduženje – Njemačka na prekretnici. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 19.03.2025. 19:56 Min.. Verfügbar bis 19.03.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Audio Download . Download mit LINUX: Rechte Maustaste und "Ziel speichern unter" oder "Link speichern unter". RSS: Podcast .
Historijsko zaduženje – Njemačka na prekretnici
Stand: 19.03.2025, 17:53 Uhr
Maja Marić, Filip Slavković, Amir Kamber
500 milijardi ili bilijun eura? Povijesni financijski paket koji je Bundestag usvojio glasovima CDU/CSU, SPD-a i Zelenih prekida s njemačkom politikom iz prošlih desetljeća. Odlučeno je da se popusti kočnica zaduživanja za obrambenu potrošnju. Razlog je jasan - povećana prijetnja kako iz pravca Rusije tako i iz pravca Trumpovog SAD-a. Što to znači za Njemačku? Opravdan ili neopravdan zaokret u politici vjerojatno budućeg kancelara Friedricha Merza? Maja Marić razgovara s Filipom Slavkovićem!
Rijetko kome je promakla scena u kojoj je Donald Trump, američki predsjednik, sa svojim zamjenikom pred nekoliko desetaka novinara u Bijeloj kući u Washingtonu D.C. očitava bukvicu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, 28. veljače/februara 2015.
Scena je to koja je u međuvremenu postala i metafora i materijal za meme-ove, šaljive skečeve, a sada znamo nažalost da je upisana i u povijest. Kao trenutak u kojoj se dogodio veliki zaokret kako u američkoj, tako i u europskoj politici.
Bio je to tren koji je doveo i do jučerašnjeg izglasavanja paketa duga za obranu i infrastrukture vrijednog stotine milijardi eura.
Naime, njemački Bundestag donio je povijesnu reformu - financijski paket koji je usvojen glasovima CDU/CSU, SPD-a i Zelenih, a koji prekida na više načina s njemačkom politikom iz prošlih desetljeća.
I dok njemački mediji od jutros bruje o tome što takvo zaduženje znači za građane i budućnost Njemačke, i dalje se ne može pobjeći od činjenice da je ovaj dug, najveći u povijesti, zapravo signal Njemačke da je spremna ići do kraja - what ever it takes, kako je to izjavio Friedrich Merz.
"Okolnosti su prvenstveno određene Putinovim agresorskim ratom protiv Europe. To je rat protiv Europe i ne samo rat protiv teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.To je i rat protiv naše zemlje, koji se odvija svaki dan, napadima na naše mreže podataka, uništavanjem opskrbnih vodova, paljevinama, naručenim ubojstvima usred naše zemlje, špijuniranjem vojarni, kampanjama dezinformiranja. Uz sustavno dovođenje u zabludu i obmanu našeg društva, dame i gospodo, pokušajem da se podijeli i marginalizira Europska unija."
Drugim riječima, Friedrich Merz, vjerojatno budući kancelar u novoj, još uvijek neformiranoj, njemačkoj vladi, ne bježi od neophodnog zaokreta u politici.
Bundestag je ublažio kočnicu za dugove staru skoro 15 godina
I odobrio je tzv. posebnu imovinu za investicije u infrastrukturu, i time ukupno zaduživanje države od oko bilion evra – pola za vojsku i obaveštajne službe a pola za zaštitu klime i javne usluge i sl. A sve to je usvojeno u starom sazivu njemačkog parlamenta, i to samo tjedan dana prije nego što će Bundestag biti konstituiran u novom sazivu a poslije izbora održanih 23. februara / veljače.
Filip Slavković objašnjava što je sve izazvalo kritike opozicionih partija, sadašnjih i budućih takoreći, dijela medija i društva - iako je formalno sve legalno tj. po ustavu koji izričito kaže da "stari" Bundestag ima pravo da donosi odluke sve dok se ne formira novi.
Da uđemo malo dublje u materiju koja je komplicirana ali da se objasniti: što je točno izglasano jučer popodne u Bundestagu i tko je sve za to glasao?
Poslanici starog saziva parlamenta usvojili su praktično finansijsku osnovu za mere koje želi da sprovodi nova vlada. U Nemačkoj su pre manje od mesec dana održani parlamentarni izbori i na njima su građani zapravo izglasali smenu vlasti. Ubedljivo najviše glasova osvojile su bile CDU i CSU, Hrišćansko-demokratska i Hrišćansko-socijalna unija, koje su u međuvremenu dogovorile da će sazdati novu vladajuću koaliciju sa Socijaldemokratskom partijom, čime do sad vladajuća SPD ostaje na vlasti iako kao manji partner. Trenutno takođe vladajući Savez 90 Zeleni odlazi u opoziciju a donedavno vladajuća Slobodna demokratska partija, FDP, nije čak ni ušla u novi saziv parlamenta. U novom Bundestagu neće biti zastupljen ni Savez Sara Vagenkneht, BSW. Levica je pak ojačala, baš kao i buduća najveća opoziciona Alternativa za Nemačku, AfD. Pri tom će novi saziv Bundestaga, zbog izmena izbornog zakona, imati 100 poslanika manje nego dosadašnji.
To sve praktično onemogućava promenu Ustava u budućem sazivu Bundestaga a izmena ustava Nemačke bila je neophodna da bi nova vlada mogla da bude formirana na onim osnovama oko kojih su hrišćanske demokrate i socijaldemokrate postigle dogovor. Zato su se prošle sedmice ovi budući koalicioneri dogovorili sa zelenima da izglasaju izmene ustava dok još svi zajedno, dakle ove tri političke grupacije, imaju dve trećine poslanika u parlamentu, jer je za promene ustava neophodna dvotrećinska većina u Bundestagu. I tako je i bilo: sa oko 20 glasova više od potrebne većine usvojene su ustavne promene kojima je državi na različitim nivoima omogućeno da se zadužuje preko ograničenja koja su do sada važila i koja teoretski i dalje delom važe.
Pritom su Zeleni, za svoju podršku ustavnim promjenama dobili političke ustupke iako neće biti u vladi. Drugim riječima, Zeleni su tim posljednjim glasanjem u parlamentu praktično pomogli svojim političkim protivnicima da uopće sastave novu vladu. Ali su pomogli i sami sebi tako što su postigli da dobar dio dugova tj, investicija, a govorimo o 100 milijardi eura, bude namijenjen za postizanje klimatske neutralnosti do 2045. godine - što bi čak i kao pojam trebalo ući i Ustav. Zbog svega toga neki kažu da su Zeleni za posljednjih samo nekoliko dana postigli više nego u posljednje tri godine. Naravno, nekim drugima se to baš i ne dopada!
To se i odrazilo na debatu koja je prethodila glasanju u Bundestagu. AfD, Levica i Savez Sare Vagenkneht oštro su napadali buduću vladajuću koaliciju zbog biliona evra novih dugova koje će natovariti na pleća državi odnosno budućim generacijama u Nemačkoj. Oni su pre svega napali lidera CDU-a, Fridriha Merca, zbog planiranih stotina milijardi evra izdataka za naoružavanje ali i vojnu podršku Ukrajini. No i FDP i Zeleni su kritikovali Merca kao očekivanog budućeg kancelara i to zbog toga što je, kako smatraju, ovim gigantskim zaduživanjem još pre nego što je postao šef savezne vlade pogazio osnovna obećanja koja je davao biračima tokom predizborne kampanje – da će smanjiti dugovanja i državne izdatke a da će garantovati štednju i ulaganja u ekonomiju.
Ta se kritika čula i u komentarima u mnogim medijima pa čak i kolumnisti koji su blagonakloni prema Fridrihu Mercu upozoravaju da nova vlada mora puno voditi računa koliko će se zaista zadužiti i na šta će trošiti novac kako kod birača ne bi ostavili utisak da demokracija ne funkcionira dobro.
Kod mnogih poslanika pa i izveštača iz parlamenta zaista je „gorak ukus“ pre svega ostavio sami postupak, da se iskoristi stara većina u Bundestagu da bi se usvojilo nešto za šta je bilo jasno da nova većina, koju su građani upravo izglasali, ne bi podržala. Novi Bundestag će biti konstituisan 25. marta a nova vlada, koalicija hrišćanskih demokrata sa socijaldemokratama sa Fridrihom Mercom na čelu, trebalo bi da bude izglasana pre uskršnje pauze tj. za manje od mesec dana.
Buduća koalicija je time dobila „odrešjene ruke“ da troši puno novca kojeg država zapravo nema.
Sve je bilo počelo od plana za snažne investicije u odbranu. Već je aktuelna vlada posle napada Rusije na Ukrajinu odobrila 100 milijardi evra posebnog fonda za Bundesver ali buduća vlada želi da uloži dodatnih i do 500 milijardu evra u vojsku, kiber-odbranu, obaveštajne službe ali i civilnu zaštitu i službe za zaštitu od katastrofa, pri čemu su upravo ove poslednje stavke unete u plan za budžet na zahtev buduće opozicije odnosno zelenih, koji su time uslovili svoju podršku glasanju u Bundestagu. Jer, sve te stotine milijardi evra moraju da budu finansirane zaduživanjem države. Da bi tolika nova dugovanja bila moguća, morala je da bude ublažena ona tzv. kočnica za dugove kojom je u ustavu zapisano da savezna država ne može da uzima godišnje kredite na sume više od 0,35 odsto od bruto društvenog proizvoda. Ta Schuldenbremse zapisana je u ustav 2011. kao reakcija na globalnu finansijsku krizu 2008. godine. Sada je kočnica olabavljena time što je ustav izmenjen da bi se iz „kočenja“ odnosno ograničenja od 0.35 procenta BDP-a izuzele investicije u odbranu ukoliko one prevazilaze jedan procenat BDP-a što u ovom trenutku, kako je izračunato, iznosi 44 milijarde evra godišnje. To je minimalna suma, gornja granica za odbranu ne postoji.
Izuzeci od Schuldenbremse postojali su i do sada, ali su se odnosili samo na neku vrstu više sile.
Izmenama Ustava sada je i saveznim zemljama dozvoljeno da ulaze u dugovanja do 0,35 odsto bruto društvenog proizvoda. Do sada nemačke savezne zemlje nisu uopšte smele prekomerno da se zadužuju. To je bitno jer promene Ustava mora da potvrdi gornji dom parlamenta u kojem su predstavnici saveznih zemalja Bundesländer. Bundesrat će o tome glasati prekosutra, verovatno većinom „za“.
Savezne zemlje, kao i većina građana, ne iščekuju samo ta ulaganja u obranu već i najavljene opširne investicije u infrastrukturu koje su sada moguće jer su i one izuzete iz kočnice za dugove.
U okviru ustavnih promena Bundestag je iz ograničenja u okviru pravila Schuldenbremse izuzeo i specijalno za tu svrhu formulisanu tzv. posebnu imovinu, Sondervermögen, koja treba da bude uložena u obnovu železničkog sistema ili puteva i mostova, u funkcionisanje vrtića i škola kao i energetskog sistema. Ta posebna imovina, treba da se troši narednih 12 godina ali pošto je nema, država će se zadužiti da bi ulaganja bila moguća. Drugim rečima posebna imovina je zapravo drugi, politički ulepšan, izraz za novo zaduživanje. Na to ime biće izdate državne obveznice vredne 500 milijardi evra tj. država će uzeti pola biliona evra duga koji bi trebalo da vrati za 12 godina.
Ili kasnije, ukoliko za 12 godina bude rešila da dug ne vrati već da ga re-finansira odnosno pokrije novim dugom tj. izdavanjem novih obveznica. Nemačkoj, inače, ne bi trebalo da bude problem da na ovaj način sakupi novac na globalnom tržištu kapitala jer su kamate na njena dugovanja trenutno niše od 2,5 odsto. Razlog je to što se Nemačka u poređenju s Italijom, Francuskom ili SAD-om tokom poslednjih godina nije u velikoj meri zaduživala - upravu zbog ustavne kočnice o kojoj smo pričali. S druge strane, političari buduće vlade još nisu rekli ništa o tome ko će i kako te stotine milijardi evra vraćati zajmodavcima, što će uglavnom biti investicioni fondovi.
Dosta konkretno se ipak već govorilo o tome na što će se sav taj pozajmljeni novac trošiti.
Od 500 milijardi evra predviđenih za tu posebnu imovinu, 100 milijardi će ići saveznim zemljama za ulaganja u onu infrastrukturu za koju one odgovaraju odnosno koja nije u nadležnosti savezne vlade. Zeleni su, da bi dali svoj glasi ustavnim promenama, izdejstvovali da 100 milijardi imovine bude uloženo u zaštitu klime i životne sredine odnosno projekte s tim u vezi, recimo u obnovljive energije. Fridrih Merc, predsednik CDU-a, je kao verovatni budući kancelar insistirao da će vlada, osim ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu i obrazovni sistem, sprovesti administrativne reforme kako bi se i štedelo, pre svega na birokratiji. U ime SPD-a je pored ostalog na većim investicijama u Bundesver akcenat u svom izlaganju pred poslanicima stavio sadašnji ministar odbrane, Boris Pistorius. I Merc i Pistorius su govorili o ruskoj agresiji na Ukrajinu kao o ratu koji ugrožava celu Evropu pa i Nemačku a usput su najavili da će već u petak Kijevu biti uplaćene tri milijarde evra vojne pomoći koja je obećana prošle godine ali nije bila isplaćena zbog zakonskih ograničenja.
Sva ta ulaganja tek trebaju postati službena ugovorom o novoj vladajućoj koaliciji.
Svo ovo vreme pregovori paralelno traju o koalicionom ugovoru između hrišćanskih demokrata i socijaldemokrata. Pri tom razgovori, kako se gotovo svakodnevno može čuti i iz redova CDU-a i SPD-a, nisu jednostavni jer budući kancelar npr. nastoji da revidira reforme koje je ova sadašnja vlada sprovela ne bi li smanjio državne izdatke u socijalnoj sferi a povećao olakšice za privredu.
Reakcije pristižu
Friedrich Merz očito smatra da je njemački paket za obranu, pa tako i jučerašnja odluka u Bundestagu, početak nove europske obrambene politike. Logicno - jer bez jakog Bundeswehra i njemačkih oružanih snaga je nemoguće zamisliti i budući europski obrambeni koncept kako god on na kraju izgledao. Što se drugih reakcija tiče, nisu svi oduševljenim ovim razvojem situacije.
Iz krugova njemačkog gospodarstva se pribojavaju da planirana ulaganja u obranu i infrastrukturu mogu značiti premalo nuznih reformi i vec obećanih reformi za buduću vladu. “Bez ozbiljnih reformi nema opravdanost za ovo brdo dugova“, rekao je predsjednik Udruge veleprodaje BGA, Dirk Jandura. Misli se na one obećane reforme, recimo s pogledom na smanjenje birokracije, kojima su osvojeni izbori a koje su sada na ledu - nakon spornog sastanka u Bijeloj kući. Inače, nakon dogovora s CDU-om i SPD-om o njihovu financijskom paketu, i Zeleni izlaze kao pobjednici budući da je 100 milijardi eura rezervirano za njihovu politiku. I da je termin klimatska neutralnost prvi ušao u ustav. Pozvali su posebice CDU i CSU da se drže temeljnih odluka u zaštiti klime. "Očekujemo da nužne reforme proteklih godina neće biti poništene", rekla je čelnica parlamentarne skupine Zelenih Britta Haßelmann u ponedjeljak za "Süddeutsche Zeitung".
Uz Njemačku stoje i druge zemlje EU, koje idu u istom smjeru. Von der Leyen je jučer u govoru u Kopenhagenu izjavila da je jedini način na koji se rat može izbjeći da se Europa za njega - pripremi. A ti su planovi već u tijeku, jer je najavljena i nova iznicijativa pod nazivom Spremnost 2030., a koja zapravo radi na izgradnji snažne europske obrambene pozicije.
