Novosti u 2025.: financije, putovanja, porezi...

Stand: 06.01.2025, 18:24 Uhr

Nenad Kreizer, Filip Slavković, Boris Rabrenović

S početkom nove godine na snagu su, kako u Njemačkoj, tako i na jugoistoku Europe, stupile mnoge mjere koje se tiču svakodnevice. Od smanjenja poreza, povećanja minimalaca pa do uvođenja novih pravila oko putovanja u zemlje Europske unije. Nenad Kreizer i Filip Slavković donose popis najvažnijih promjena i govore o njihovom utjecaju na život građana.

S novom godinom na snagu i na jugoistoku Europe stupaju mnoge mjere. Mnoge od njih se tiču prelazaka granica ali ima tu i promjena kada su u pitanju financije.

Kada je reč o Hrvatskoj, jedna od najugodnijih vijesti vezanih uz dolazak 2025. je povećanje minimalne bruto plaće na 970 eura mjesečno što je rast od 130 eura. To se naravno odnosi i na strane radnike kojih je sve više u Hrvatskoj. U vezi sa zapošljavanjem radnika koji ne dolaze iz neke od zemalja Europske unije, dozvole će se od sada izdavati na tri godine što, kako je rekao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, štiti i poslodavce i strane radnike.

Nova godina u Hrvatskoj donosi čitav niz poreznih olakšica ali možda najvažnija za nas se odnosi na povratnike iz inozemstva. Povratnici koji su proveli najmanje dvije godine u inozemstvu će biti pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak prilikom zaposlenja nakon povratka u Hrvatsku.

Minimalac se povećava i u Srbiji i to za 13,7 posto, s 271 na 308 dinara po radnom satu.Visina minimalca ovisit će od broja radnih dana odnosno radnih sati u određenom mjesecu i iznosit će oko 53.592 dinara ili 457 eura.Minimalac se povećava i u Bosni i Hercegovini. Odlukom vlade Federacija BiH  je propisano da se najniža plaća u ovoj godini iznositi 1.000 KM.

Druga velika (najveća) promjena kada je regija jugoistočne Europe u pitanju je novo pravilo putovanja u zemlje Europske unije. Prva novost se odnosi na pokretanje digitalnog graničnog Sustava ulaska/izlaska (EES) i, šest mjeseci kasnije, Europskog sustava cestovnih informacija i autorizacije (ETIAS).

Ovim sustavima, koji, između ostalog, imaju za cilj jačanje sigurnosti EU-a i putnika, uvode se nove procedure za strane državljane koji žele ući u EU zemlje, a putnici će morati plaćati i pristojbu od sedam eura.

EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka.Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obaveze posjedovanja vize, dakle za sve.

EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.U okviru tog novog sustava službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe.Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom i tko ostaje dulje od dopuštenih 90 dana. Dakle prilikom svakog ulaska u neku od zemalja EU-a na jugoistoku Europe, bilo da se radi o Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Rumunjskoj ili Bugarskoj, potrebna je registracija.

I kad smo već kod Rumunjske i Bugarske, ove dvije članice EU-a su s početkom ove godine postale punopravne članice Šengenskog prostora. To znači da nakon ulaska u jednu od ovih zemalja preko kopnenih granica, slično kao i do sada s Hrvatskom ili Mađarskom, teoretski više neće biti graničnih kontrola unutar EU. Zbog mjera ograničavanja neregulirane migracije velik broj EU zemalja, pa tako i Njemačka i Austrija, ponovno su uvele kontrole na svojim kopnenim granicama.

U paket vijesti o putovanjima spada i odluka donesena još prije po kojoj vlada Kosova jednostrano ukida vize građanima BiH koji će na Kosovo od sada moći ući samo s osobnom iskaznicom, dakle bez vize.

Mijenjaju se i cijene vinjeta za korištenje autocesta. Cijena autocestovne vinjete u Austriji se povećava za 7,7 posto. Godišnja vinjeta za osobna vozila sada košta 103,80 eura, dvomjesečna vinjeta 31,10 eura, desetodnevna vinjeta 12,40 eura, a nova jednodnevna vinjeta 9,30 eura.U Švicarskoj cijena ostaje stabilna: vinjeta i dalje košta 40 franaka (oko 43 eura) i vrijedi od 1. prosinca/decembra 2024. do 31. siječnja/januara 2026.

I ostanimo kod putovanja ali u ovom slučaju prema Velikoj Britaniji. Od 2. travnja/aprila 2025. njemački državljani ali i svi ostali državljani Europske unije će trebati elektroničku dozvolu za ulazak (ETA) za putovanje u Ujedinjeno Kraljevstvo. Trošak iznosi 10 funti (oko 12 eura). Dozvola se može podnijeti digitalno, na primjer putem aplikacije UK ETA, a obično se izdaje u roku od tri dana. Ovo pravilo vrijedi za sva privatna i poslovna putovanja u Englesku, Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku.

Kolega Filip Slavković dao si je truda popisati najvažnije novitete koji u Nemačkoj važe s početkom ove 2025.

Praktično svakog 1.1. na snagu stupaju neki novi zakoni i pravila, počinju da se sprovode nove regulative ili druge odluke ali se meni čini, da ovaj januar donosi baš mnogo izmena.

Gotovo svaka promjena nam ili donosi veće troškove ili povećava kućni budžet tj. stanje na računu.

Uglavnom se zaista sve vrti oko novca a njega bi sada trebalo da imaju malo više upravo oni koji ne zarađuju puno. Na snagu je, naime, stupilo povećanje garantovane minimalne zarade i to sa 12,41 na 12,82 evra odnosno za 41 cent po satu. A to znači i povećanje mesečne zarade za one koji rade pod ugovorima o mini-poslovima, tzv. Minijob, sa 538 na 556 evra. Reč je o platama na koje se ne plaćaju puni porezi niti socijalna davanja. Povećavaju se i neke prinadležnosti koje daje država, recimo dodatak za stanovanje ili Wohngeld. To je vid socijalne pomoći za plaćanje kirije, koji u Nemačkoj prima oko tri miliona ljudi ili skoro dva miliona domaćinstava, i povećan je u proseku za oko 30 evra odnosno 15 odsto pa prosečno sada iznosi oko 400 evra mesečno.

Povećana je i razina godišnje zarade na koji se ne plaća porez, Grundfreibetrag.

Porez se u Nemačkoj ne plaća od prvog zarađenog evra nego od zakonomodređene sume koja je ove godine za 400 evra viša nego što je bila za prošlu i iznosi 12.084 evra.Za 60 evra je povećana i granica za oslobađanje od oporezivanja za odgoj dece te sada iznosi 9.600 evra po detetu. Novac za decu odnosno Kindergeld takođe je uvećan za 5 evra i sad iznosi 255 evra mesečno po detetu. Za dva do četiri evra mesečno povećan je i dečiji dodatak za socijalno ugrožene porodice.

Ali je na 175.000 eura spuštena granica ukupne godišnje zarade iznad koje obitelj gubi pravo na novac za roditelje, Elterngeld, što je doplata za vrijeme odsustva s posla nakon rođenja deteta.

Ta mera pogađa tek par hiljada domaćinstava u Nemačkoj ali će brojne druge promene osetiti praktično čitavo stanovništvo jer će Nemice i Nemci u mnogim segmentima plaćati puno više.

To se prije svega odnosi na zdravstveno osiguranje, Krankenversicherung.

Zdravstveno osiguranje s 1. januarom poskupljuje i zaposlenog sa prosečnim primanjima će koštati oko 17 evra mesečno više nego do sada. Zvanično je povećan dodatni doprinos koji različite organizacije javnog sistema zdravstvenih osiguranja dodaju na zakonom određeni osnovni doprinos. Taj osnovni doprinos iznosi 14,6 odsto od ličnog dohotka a dodatni doprinos je oko 2,5 procenata. Zaposleni, inače, od ovih suma direktno plaćaju polovinu, time što im se tih 8,5 odsto odbije od plate, dok drugu polovinu zdravstvenom osiguranju uplaćujeposlodavac. Sa 3,4 na 3,6 procenta od plate povećano je i osiguranje za negu lica, pri čemu od tih 0,2 odsto pola uplaćuje poslodavac a polovina tj. 0,1 odsto se odbija od plata zaposlenih; za prosečni dohodak toznači 4,5 evra više mesečno. Poskupljuju, inače, i sva privatna zdravstvena osiguranja.

Zbog povećanih troškova servisa, usled inflacije, do 20 odsto poskupljuje osiguranje automobila.

Poskupljuje i gorivo i to ne samo benzin i dizel već sve vrste fosilnih goriva, pa time i grejanje. To je najavljeno od ranije, od kako je uveden tzv. CO2-Steuer odnosno doprinos za fond za očuvanje klime. Na svaku tonu ugljen-dioksida koji se prilikom sagorevanja naftinih derivata ili gasa ispusti u atmosferu, od ove godine se obračunava 55 evra, umesto 45 evra prošle godine. Na tu cenu ide još i porez na dodatu vrednost pa grubi proračun ADAC-a kaže da ćetime benzin poskupeti za tri centa po litru. Troškovi domaćinstava zbog rasta troškova grejanja na gas skočiće za 27 odsto, kako je izračunala Verbraucherzentrale odnosno Centrala za potrošače, ili oko 130 evra više do kraja ove godine za jednu prosečnu porodicu s potrošnjom od recimo 20.000 kilovat-časova.

Kad smo već kod mobilnosti poskupljuje i tzv. Deutschlandticket koji je bio pokrenut posle pandemije po ceni od devet evra.

Od 1.1. ova mesečna karta za sve vidove lokalnog i prigradskog saobraćaja u čitavoj Nemačkoj, dakle za sve gradske autobuse i regionalne vozove od Berlina do Kelna, košta 58 evra, umesto 49 koliko je koštala prošle godine. Cena zavisi od visine subvencija koje prevoznicima daje država. Poskupela je i pošta: za obično pismo sada je potrebna markica od 95 centi umesto dosadašnjih 85 a između deset i 25 centi su poskupeli i svi ostali vidovi pisama. Istovremeno, pošta je dobila više vremena za dostavu pisama. Do sada je rok za dostavu običnih pisama bio dva radna dana a sada je tri. Banke, pak, dobijaju kraći rok za uplate sa jednog na drugi tekući račun. Naime, od 9. januara nemačke banke će morati da sprovedu regulativu koja već važi u čitavoj zoni evropske zajedničke valute – da sve uplate preko žiro-računa moraju da se proknjiže za deset sekundi.

I za to banke neće moći da naplaćuju dodatne troškove. Ima li još nečeg novog a besplatnog?

U okviru zakona za smanjenje birokratije, za mnoge procedure u oblasti zakona o radu obavezna forma zvaničnih dopisa početkom godina postala jetekstualna, dakle nije više pisana; što znači da se odluke mogu obznaniti i samo imejlom ili čak SMS-om, a ne moraju, kao ranije, uvek da budu u obliku pisma. S početkom godine stupio je na snagu i novi način određivanja poreza na nepokretnu imovinu ali mnoge opštine još nisu završile neophodne procedure pa će vlasnici kuća i stanova svoje nove poreske obaveze saznati tokom godine. Ukoliko se porez poveća a stan ili kuća se izdaje, gotovo je sigurno da će i stanarine biti povećane. No novina je i da stanari sada zvanične žalbe na odluke stanodavaca mogu da šalju i digitalnim putem a ne obavezno poštom.

S početkom 2025. stupila je na snagu i nova regulativa o obaveznoj reciklaži stare odeće.

Stara garderoba, prema zakonu, više ne sme da se baca u opšte smeće već mora da se ubacuje u kontejnere za sakupljanje nošene odeće i obuće. Te kontejnere drže i održavaju dobrotvorne organizacije ali su oni do sada služili za sakupljanje garderobe koja je još uvek u dobrom stanju. Novo pravilo odnosi se na svu odeću jer je cilj da se smanji rastući tekstilni otpad ali nadležne humanitarne organizacije ipak mole građane da ne ubacuju neupotrebljive stvari u kontejnere, jer ne mogu sve da ih obrade.

A u talasu novih pravila i propisa u 2025. ima još onih koji ne stupaju na snagu baš 1. januara.

Digitalni zdravstveni karton počinje da važi od 15. januara ali će se najpre testirati u delovima Nemačke da bi do kraja godine svuda ušao u upotrebu. Elektronische Patientenakte, kako se na nemačkom zove, ili skraćeno ePA, treba da omogući brzu razmenu podataka između različitih ordinacija ili klinika u kojima se pacijent leči. Od maja, inače, stupa na snagu reforma pravila o prezimenima. Bračni parovi će moći da uzmu oba prezimena koja će onda moći da preuzmu i njihova deca. Do sada je u Nemačkoj korišćenje duplog prezimena bilo strogo ograničeno.