Njemački recept protiv alergija. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 09.04.2025. 18:44 Min.. Verfügbar bis 09.04.2026. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Audio Download . Download mit LINUX: Rechte Maustaste und "Ziel speichern unter" oder "Link speichern unter". RSS: Podcast .
Njemački recept protiv alergija
Stand: 09.04.2025, 18:17 Uhr
Kreizer Nenad, Maja Marić, Amir Kamber
Mnogi se ovih dana bore protiv simptoma alergija. Glavna sezona alergija je počela i potrajat će do jeseni. Što pogođenima pomaže osim poznatih lijekova? Kako se obraniti protiv peluda koji je trenutno posvuda? Koliko su učinkovite razne aplikacije o kretnji peluda? Na što sve alergičari moraju obratiti pažnju?
Proljeće je čak i na sjeveru Njemačke ušlo na velika vrata, dani su dulji, sunčanih sati je sve više, priroda se budi. No što je za neke radost za druge je muka, kako to obično biva. Oni među nama koji pate od peludnih alergija bore se ovih dana protiv alergijskih simptoma. No ne radi se samo o sezonskim alergijama na pelud, statistike godvore i o sve češćim alergijama na tvari iz svakodnevice poput deterdžente ili industrijski prerađenu hranu.
Sezona je alergija koje su oduvijek bile dio tzv. civilizacijskih bolesti. Ali otkako je razina higijene u gotovo svim dijelovima svijeta porasala uz istodobno sve češću prehranu industrijski prerađenim namirnicama, alergije su postale sve veći problem i sve češći razlog bolovanja, pa i u ovom dijelu svijeta.
Daljni problem je u tome što alergije nemaju jedinstvene simptome pa je potraga za uzrokom i pravim oblikom alergije često mukotrpna i dugotrajna.
No pogođenima danas na raspolaganju stoje mnogi medikamenti ali i druge metode kako se obraniti od alergija o čemu razgovaram s ljekarnicom iz Düsseldorfa Tamarom Marković koja se u svojoj svakodnevici sve češće susreće s novim oblicima alergija.
No prvo kroz razgovor s kolegicom Majom Marić saznajemo što je zapravo utjecalo na porast alergičnih bolseti posljednjih desetljeća.
Majo, čini se da sve više ljudi pati od peludnih alergija, astme, alergije na hranu. Je li to stvarno tako?
Masovno povećanje broja alergičara posljednjih desetljeća jasno pokazuje da se alergije ne mogu pripisati samo genetskim razlozima. Vanjski čimbenici poput klimatskih promjena, onečišćenja okoliša i prehrane također su ključni. To vidimo osobito u industrijaliziranim zemljama. Oboljeli prvenstveno pate od alergijskih i atopijskih bolesti kao što su peludna groznica , bronhijalna astma , neurodermitis i alergije na hranu. No kontaktni dermatitis, koprivnjača i alergije na otrov insekata također su u porastu.
Da se vratimo na neke osnove, za one koji možda ne znaju, što je uopće alergija?
Najkraće rečeno - pretjerana imunološka reakcija. Tijelo tvari, koje su zapravo potpuno bezopasne, poput peludi, životinjske dlake ili hrane, prepoznaje kao neprijatelje protiv kojih se treba boriti. I zato, kao u obrani poput bilo kojeg virusa, tijelo stvara prekomjeran broj antitijela – nakon toga se oslobađa histamin, tvar koju če po nazivu prepoznati svi alergičari. Jer lijekovi koji se uzimaju se nazivaju antihistaminici.
Uglavnom, zbog prekomjernog stvaranja antitijela, čak i najmanje količine alergena izazivaju teške alergijske reakcije. A one se mogu manifestirati na razne načine. Simptomi su obično suzenje očiju, svrbež, pojačano kihanje i kašljanje, curenje nosa, osip, umor i iscrpljenost. Oni koji imaju teže oblike mogu imati ozbiljnih problema i s naticanjem lica ili grla i otežano disati. Zbog svega navedenom alergije ne treba shvaćati olako. Posljedice mogu biti poprilično ozbiljne.
Što kažu brojevi, koliko ljudi je oboljelo od alergije?
Izmedju 20 posto sve djece i 30 posto odraslih u Njemačkoj ima barem jednu vrstu alergije. Samo na pelud ima reakciju više od 12 miliona ljudi. Što znači da sve češće u proljeće pričamo o alergijama, a sve manje o proljetnom umoru. Ili preciznije, ovaj proljetni umor ima više veze s prirodom, a manje s pomicanjem sata. Osim toga, treba znati da ti što do sada niste imali alergije, ne znači da ih nećete imati u budućnosti. Na alergije utječu hormonalne promjene što znači da možete razviti alergijske reakcije i ulaskom u pubertet, za vrijeme trudnoće, dojenja, menopauze, (super mi je kako je ovo maltene sve rezervirano samo za žene), a ponekad se dogode promjene i zbog lijekova koje ljudi uzimaju, promjena u svom imunološkom sustavu i sl. I to je zaista zanimljivo za uočiti - recimo, ja pijem lijekove protiv alergije svaki dan. Ali svaki. Osim kad sam trudna. Tada nemam alergiju i - ne grizu me komarci.
U svakom slučaju, činjenica da učestalost alergija tako brzo raste zanimljiva je stučnjacima jer nema samo jednog razloga zašto je došlo do povećanja.
Da. Zna se da genetika itekako utječe na alergijske reakcije. I to se ne može zanemariti. Ali to nije jedini čimbenik. Vanjski utjecaj je također bitan što vidimo u povećanju koje se događa u industrijskim zemljama. Tu je i povećanje higijenskih standarda. Tu je i izravna veza izmedju klimatskih promjena i porasta alergije. Globalni porast temperature znači da pelud počinje letjeti mnogo ranije, ali i traje mnog dulje. Sada nije neobično čuti da ljudi imaju simptome peludne groznice od veljače pa sve do listopada - jer stalno nešta cvate. Osim toga, sada ovakva klima postaje povoljna za mnoge biljke koje do sada nisu živjele na ovim područjima, ili ih je bilo u manjoj mjeri. Recimo, poznata ambrozija je jedna od njih. Ugljični dioksid je također krivac - djeluje praktički kao gnojivo za mnoge biljke, a ozon i gorivo (Treibstoff) dodatno aktiviraju pelud biljaka. Ukratko, nije dobro.
Rekla si da industrijalizacija pogoduje alergijama, ali i povećana higijena. Nije li to kontradiktorno?
Je, ovako na prvu. Ali istraživanja pokazuju kako djeca koja odrastaju uz velike prometnice i zagadjenje češće imaju astmu ili neurodermatitis. Što smatramo donekle i logičnim. Ali I pretjerana higijena nije dobra za djecu. Kada ih se izolira od svega što je potencijalno opasno, zapravo ih ne izlažemo mikrobnoj okolini kojom bi trebali biti izloženi i oni postaju preosjetljivi. Nekoliko studija potvrdjuje tezu da, recimo, seoska djeca značajno manje oboljevaju od alergijskih bolesti jer su izloženi od ranije dobi raznovsnim mikroorganizmima i imaju raznovrsniju crijevnu floru. Tako da i djeci treba pustiti da se malo zaprljaju, da imaju psa i slično. Znaš ono kad vidiš malo dijete da jede pijesak? E pa, još su i naše bake govorili da je to dobro za imunitet. I bile su u pravu. Mi sad nabrajo od čega sve alerija, ali glavno pitanje je kako ih uopće spriječiti? Možemo li to? Na genetiku ne možemo utjecati, ali na vanjeske čimbenike možemo. Zato treba voditi računa o prehrani - svježoj, raznolikoj. U trudnoći osobito, a za djecu se i dalje smatra da je dojenje najbolje, ako je moguće. I djeci i odraslima treba redoviti kontakt s prirodom i životinjama, u svim vremenskim uvjetima i uz puno kretanja. Tako radimo na imunološkom sustavu. Ne znam trebam li napominjati da pušenje izrazito negativno utječe na razvitak alergije, kao i umjetno procesuirana hrana, pretjerivanje u alkoholu, ali i nedostatak sna i stres. Ali ako već imate alergiju, onda se trebate i ponašati u skladu s tim. Što znači - nemojte ići timariti konje ako ste alergični na konjsku dlaku, ili ići planinariti kad je sve procvjetalo, a vi nemate uz sebe lijekove protiv alergije.
Što onda učiniti kada se uoče simptomi alergije?
Liječnik je uvijek dobra opcija. Tu su alergolozi i pulmolozi, a dermatolozi i pedijatri često imaju odgovarajuće dodatne kvalifikacije. Uvijek je pametnije posjetiti liječnika prije nego krenete u samo-liječenje lijekovima koji se kupuju bez recepta. Iako, kao roditelj, moj savjet je da uvijek imate bočicu sirupa u frižideru jer s alergijskim reakcijama se ne treba zezati.
Osim toga, možete si pomoći i raznim aplikacijama za pelud zar ne?
Da, postoje inteligentne aplikacije za pelud koje su idealne za alergičare. Jedna od njih je i Klarify, koja pokazuje količinu peludi u zraku, ali i vremenske podatke, vlažnost i kvalitetu zraka za lokaciju na kojoj jeste. Ova aplikacija je baš napravljena za alergičare pa tako možete voditi i neku vrstu dnevnika alergije - kao se osjećate koji dan, koji su vam simptomi i onda aplikacija radi u skladu s vašim informacijama. Daje i informacije kako smanjiti pelud u kući i sl. I nije jedina aplikacija takve vrste na tržištu. Tu je i aplikacija Pollenius koja radi samo za berlinsku okolicu, ali tu je i Peludni radar (Pollen-Radar) kao i Pollenflug.
Tamara Marković
Da, definitivno praksa pokazuje porast pacijenata koji se javljaju sa tim simptomima alergije, kijavica, curenje nosa, svrab očiju. To definitivno dovodimo u vezu sa zagađenjem i većom izloženosti i zagađenju i promenama u životnoj sredini. Ne vodimo dovoljno računa o sebi i o svojoj okolini i to definitivno ostavlja posledice. Shodno klimatskim promenama nekada je moguća i produžena sezona cvetanja, a naravno i veća je svest ljudi o simptomima tako da češće dolaze u apoteku po savet i pomoć.
A najčešće alergije jesu sezonske alergije. Tu bih onako nekako tri grupacije dala. To su prolećne koje su sada aktuelne, februar, maj, gde se budi drveće, tako da nam ono pravi najveće probleme. Posle su letnje alergije od maja do avgusta meseca, kada imamo cvetanje trave. I na kraju nam je ta jesenja sezonska alergija od avgusta do oktobra. Tu su uglavnom aktualni, korovi, ambrozija i pelin. Ne smemo zaboraviti, naravno, i ostale alergije kao što su, recimo, alergije na prašinu, grinje buđ koje su onako aktualne tokom cele godine. Tu je, naravno, i nutritivna alergija na hranu, ali i na lekove i ubode insekata.
