Live hören
Jetzt läuft: Una Pulgada de Silencio von Chancha Vía Circuito & El Búho feat. Gus Goncalves

Kako prepoznati lažne eure? COSMO bosanski/hrvatski/srpski 27.02.2024 22:06 Min. Verfügbar bis 26.02.2025 COSMO Von Nenad Kreizer


Download Podcast

Kako prepoznati lažne eure?

Stand: 27.02.2024, 17:37 Uhr

Nenad Kreizer, Filip Slavković, Boris Rabrenović

Europska središnja banka bilježi povećan broj lažnih novčanica eura u opticaju. Falsificiraju se ne samo novčanice nego i kovanice. Pojava lažnih novčanica naročito se osjeti u vrijeme turističke sezone, što na svojoj koži osjete turističke zemlje Hrvatska i Crna Gora gdje je euro glavno platežno sredstvo. Kako prepoznati lažne eure i kako postupiti ako se nađemo u posjedu lažnog novca? O tomu Nenad Kreizer razgovara između ostalih i s Tihomirom Mavričekom iz Hrvatske narodne banke.

Otkako postoji novac, postoji i lažni novac. I danas kada se u samom novcu krije mnogo visoke tehnologije koja bi krivotvoriteljima trebala otežati posao, krivotvorenje novca je prisutno u još uvijek velikom obimu.

Krivotvorenje novca bilo je oduvijek predmet strogih zakonskih sankcija. Tako se u prijašnjim stoljećima u pojedinim zemljama krivotvorenje novca kažnjavalo smrtnom kaznom. Na prijedlog Francuske je 1929. godine donesena Međunarodna konvencija o krivotvorenju novca.

I danas za krivotvorenje novca, što se smatra direktnim napadom na ekonomski poredak neke zemlje, stoje visoke zakonske kazne - u Njemačkoj najmanje jedna godina zatvora bez mogućnosti novčane kazne.

Novac se ne falsificira smo iz koristoljublja nego se ponekad iza ovog kaznenog djela kriju politički planovi destabiliziranje jedne države. To je bio slučaj u Drugom svjetskom ratu kada su se ovim metodama koristile sve strane. Ali i nakon Drugog svjetskog rata kada su tadašnju mladu državu Jugoslaviju zapljusnule velike količine lažnog novca. Jedan od najpoznatijih primjera krivotvorenja novčanica u Jugoslaviji se bilježi 1981. godine kada se tijekom turističke sezone pojavilo mnogo krivotvorenih novčanica od 50 dinara koje su zbog greške na samoj novčanici nazvane "Crna Sora".

Nakon manjeg pada tijekom pandemije, prošle godine banke u Europskoj uniji bilježe ponovni rast količine zaplijenjenog novca na tržištu. Po prvi put se s krivotvorenim eurima susreće i Hrvatska koja je zajedničku valutu uvela prije godinu dana. O tome kako se Hrvatska bori protiv krijumčarenog novca, pogotovo u vrijeme turističke sezone, saznajemo u ovom izdanju podcasta Cosmo bhs u razgovoru s Tihomirom Mavričekom koji je pri Hrvatskoj narodnoj banci zadužen za promet gotovinom.

No prvo od Filipa Slavkovića saznajemo koliko je lažnog novca u opticaju, koje novčanice se najviše krivotvore a i kakve veze s ovom temom ima parkiranje u centru Prištine.

Kako se boriti protiv lažnih novčanica?

Filipe, jesi li ti ikada imao dodira sa lažnim novčanicama? 

Koliko ja znam Nenade, nisam. Ali prošle godine sam imao nekoliko situacija u kojima sam o tome morao da razmišljam. Letos sam jednoj rođaci koja ne živi u Nemačkoj kupio u onlajn-trgovini nešto što joj je bilo potrebno. Ona mi je, kada je na jesen došla u posetu i uzela svoju porudžbinu, novac refundirala u gotovini – i izvadila novčanice od po 500 i 200 evra. Iskreno, malo sam se bio štrecnuo, jer sam odmah pomislio na mogućnost da je njoj neko „tamo preko granice“ mogao da „uvali“ falsifikate, pošto nisam mogao da se setim kad sam poslednji put u rukama držao apoene veće od 100 evra. Posle sam brže-bolje pare odneo u banku i uplatio na svoj račun, srećom bez ikakvih problema. Još jedna „situacija“ u kojoj sam pomislio o „kešu“ kao mogućem izvoru prevara, te i mogućim prevarama putem kreditnih kartica s druge strane, bila je na službenom putu u Mađarskoj. Kolege u Budimpešti s kojima sam se sretao svuda su recimo, čak i u najmanjim kafeterijama, plaćali kreditnom karticom i to uopšte se ne hvatajući za novčanik nego koristeći platnu funkciju pametnih satova u koje su učitali podatke s kartica. Tu sam se setio kako ovde u Kelnu, recimo, u mnogim kafanama i dalje može da se plati samo gotovim novcem; kartice se tako, po mom iskustvu, najčešće ne prihvataju u italijanskim i azijskim restoranima.

Hm… Ugostiteljski objekti se najčešće spominju u izveštajima o borbi protiv organiziranog kriminala kao mjesta na kojima talijanska mafija u Njemačkoj "pere novac", kako se to kaže.

Jeste. Pre pet dana je Evropska unija odlučila da joj centrala buduće agencije za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma bude u Frankfurtu na Majni. AMLA, kako se ova nova agencija zove, skraćeno od engleskog naziva Anti Money Laundering Authority, tek treba da bude osnovana a sedište će joj, dakle, biti tamo gde je i sedište Evropske centralne banke koja upravlja evrom. EU je istovremeno odlučila i da zabrani plaćanje gotovinom u vrednosti većoj od 10.000 evra. U dve trećine zemalja Unije već sada nije moguće plaćati „kešom“ ukoliko je vrednost veća od 10.000 eura, ponegde je taj limit i niži. U Nemačkoj je plaćanje gotovinom praktično neograničeno moguće ali pri sumi većoj od 10.000 evra onaj koji plaća mora da se legitimiše i pruži onome kome plaća osnovnu informaciju o poreklu svog „gotovog“ novca. Novo pravilo međutim tek treba da prođe sve instance unutar Evropske unije pa se očekuje da će u praksi plaćanje u gotovini iznad 10.000 evra biti zabranjeno najranije za tri-četiri godine.

Obje mjere imaju za cilj prije svega sprječavanje pranja novca, dakle ubacivanja ilegalno stečene dobiti u legalne financijske tokove. A tim mjerama bi se otežao "posao" i falsifikatorima eura.

Tako je. Kada se govori o pranju novca misli se na zaradu od ilegalne trgovine narkoticima ili oružjem koja se preko običnih biznisa, prikazivanjem lažnih računa u sladoledžinicama ili hotelima, ubacuje u legalne tokove novca. Ali i lažni novac traži svoj put do legalnih tokova.

Pa uspjeva li onda falsifikatorima da unesu lažne eure tj. ojre u europske financijske sisteme?

Nemačka centralna banka, Bundesbank, kaže da im to uspeva. Savezna banka je pre mesec dana saopštila da je prošle godine značajno porastao broj novčanica i, što je možda posebno interesantno, kovanica koje su povučene iz opticaja jer su bile falsifikati. Konkretno je 2023. otkriveno skoro 56.600 novčanica falsifikovanih evra različitih vrednosti što je 28 odsto više nego u 2022. Znači, prošle godine je u opticaju u Nemačkoj bilo između jedne četvrtine i jedne trećine lažnih evra više nego godinu dana ranije. I to je, naravno, samo ono što je bilo otkriveno. Bundesbanka je primetila i da je to mnogo manje nego 2015. koja je bila godina rekordnog upliva lažnih novčanica – tada je pronađeno 94.500 različitih papirnih „evrića“.

Koje novčanice se najviše krivotvore i kako ih prepoznati?

Ima li podataka o tome o kolikom je iznosu riječ, a ne samo koliko je lažnih novčanica nađeno?

Savezna banka je izračunala da je ukupna šteta, zbir vrednosti lažnih evra, u 2023. iznosila 5,1 miliona. A u 2022. je nominalna vrednost falsifikovanih evra iznosila ukupno 2,7 miliona. U prošloj godini je, naime, bilo nekoliko većih slučajeva prevare kada su luksuzni satovi, nakit i automobili kupovani lažnim novčanicama od 500 i 200 evra. Upravo da bi sprečila krupnije prevare, EU je obustavila štampanje novih novčanica od 500 evra još pre pet godina ali su već postojeći apoeni i dalje važeće sredstvo plaćanja. Inače ovde u Kelnu u manjim prodavnicama još od 2019. mahom ne primaju novčanice od 500 i od 200 evra, upravo iz straha od prevare.

Za koji minut ćemo uz pomoć stručnjaka baš objasniti kako razlikovati prave od lažnih eura…

Pogotovu kod novčanica od 500 ili 200 evra to nije lako jer malo ljudi zaista ima dodira s tim apoenima. Najveću ukupnu vrednost falsifikovane novčanice su u Nemačkoj dostigle u 2004. kad je pronađeno lažnih evra u vrednosti 6,1 miliona. Novčanice i kovanice evra postale su inače sredstvo plaćanja u zemljama evropske monetarne unije 2002. Skoro istovremeno, pre 22 godine, evro su kao sredstvo plaćanja, da bi se otarasile srpskog tj. jugoslovenskog dinara a uz dozvolu Evropske centralne banke, uvele i Crna Gora i Kosovo, iako obe do danas nisu članice ni Evropske unije ni evro-zone. Slično je i sa Monakom, San Marinom, Vatikanom itd.

Kad već nabrajamo euro-države: kakvo je stanje s lažnim novcem na nivou Europe?

U čitavoj Evropi u 2023. je takođe značajno porastao broj otkrivenih lažnih evro-novčanica i to za četvrtinu odnosno 24,2 odsto u odnosu na 2022. Dok je pretprošle godine vrednost svih falsifikovanih moneta iznosila 21,5 miliona, prošle godine je skočila na 25 miliona. Ukupno je bilo nađeno 467.000 falsifikovanih evra širom Evrope. Nemačka centralna banka, međutim, ove prilično dramatične brojke pokušava da stavi u kontekst realnog života pa se tako računa da na nivou Evropske unije nema više od 14 falsifikovanih novčanica na 10.000 stanovnika. U Nemačkoj taj odnos preračunato iznosi sedam lažnih novčanica evra na 10.000 stanovnika.

Ima li tih proračuna i za kovanice ili ipak euro-novčići falsifikatorima nisu toliko zanimljivi?

Prethodne godine je, prema informaciji Bundesbanke, snažno porastao broj novčića evra koji su prijavljeni kao falsifikovani. Savezna banka u Nemačkoj s jedne strane procenjuje da su u nekoliko slučajeva velike kompanije godinama sakupljale lažne kovanice koje su im zapadale pa su ih onda prošle godine odjednom prijavile. S druge strane, potvrđeno je da je uočen veći broj falsifikovanih novčića od dva evra. U zbiru je tako u 2023. iz prometa izvučeno ukupno 115.900 komada lažnih evro-kovanica. Poređenja radi, u 2022. je bilo 73.400 lažnih novčića.

Više od 100.000 falsificiranih novčića od jednog do dva eura je prevara od oko 200.000 eura.

I mali apoeni mogu da nanesu veliku štetu. Kosovo je, prema upozorenjima zvaničnika, od pre godinu dana preplavljeno lažnim kovanicama od dva evra. Samo u jednom danu, pre tri meseca, na granici sa Severnom Makedonijom zaplenjeno je bilo novčića od dva evra vrednih 85.000 evra a u aprilu prošle godine zaplenjeno je 10.600 kovanica od po dva evra. U Prištini konobari kažu da su već i prestali da proveravaju da li su novčići kojima gosti plaćaju piće pravi ili lažni jer, kako je preneo jedan kosovski veb-sajt, toliko su slični da im je svejedno. Javni servisi poput vodovoda i parkinga u Prištini prestali su da prihvataju plaćanja novčićima od dva evra jer su izračunali da im ubacivanje lažnih kovanica u sistem nanosi štete od 40.000 do 60.000 evra godišnje. A na društvenim mrežama se mogu naći Kosovci koji prodaju lažne novčiće od jednog i dva evra sa 10 do 20 odsto popusta. Bankari na Kosovu tvrde da su novi falsifikati bolji od starih i da ih je bez specijalne opreme, koju kosovske firme nemaju, teško razlikovati od originala. I Centralna banka Crne Gore upozorila je svoje građane da provere kovanice jer je uočila povećani broj lažnih novčića od jednog i dva evra. Ipak, u Crnoj Gori se najviše pronalazi falsifikovanih novčanica od 20, 50 ili 100 evra. U 2023. je iz opticaja u ovoj zemlji povučeno 52.205 evra, uglavnom nekog od ova tri apoena, saopštila je početkom 2024. crnogorska Centralna banka. Neki medijski izveštaji u Nemačkoj su inače za centar štampanja lažnih evra prošle godine proglasili Bugarsku, koja je članica EU ali sama još nije uvela evro.

Tihomir Mavriček HNB Direktor sektora za gotovinu

Tihomir Mavriček, HNB Direktor sektora za gotovinu

Tihomir Mavriček HNB Direktor sektora za gotovinu razgovarao je s nama o tome kako uopće prepoznati lažne novčanice. Ali, za početak, koliko je dojava o krivotvorenim novčanicama u Hrvatskoj?

Tijekom 2023. Hrvatska narodna banka je od zaprimljenih 5.818 sumnjivih novčanica svih valuta na analizu evidentirala 5.148 krivotvorenih (88,5%) i 670 komada autentičnih novčanica (11,5%). Od 5.148 krivotvorina, njih 4.920 komada ili 95,6% su bile euronovčanice. Vrijednost krivotvorenih euronovčanica iznosila je 301.015,00 eura. - objašnjava Tihomir Mavriček.

Najčešće se krivotvore novčanice ili apoeni od 50 EUR (57,3%) i 20 EUR (16,5%) serije Europa (ukupno oko 74%). Učestale su i krivotvorine od 100 eura (15,8%) prve serije. Ni ovdje nisu pošteđene ni kovanice - tijekom 2023. Hrvatska narodna banka evidentirala je 3.962 krivotvorene eurokovanice u vrijednosti od 7.760,00 eura.

No mene zanima što se događa ako građanin pri plaćanju otkrije da ima lažnu novčanicu? Koja je procedura? Je li taj građanin sam automatski kriv ili je to zapravo krivnja nekog drugog? Da li je kazneno odgovoran ako plaća krivotvorenom novčanicom?

Ako građanin posumnja da ima krivotvorinu, odnosno da ima sumnjivu novčanicu, najbolje ju je odnijeti i prijaviti najbližoj policijskoj postaji koja će nakon toga ju poslati na analizu Hrvatskoj narodnoj banci, a Hrvatska narodna banka će onda utvrditi radi li se o krivotvorini ili ne. Ako se radi o krivotvorini, nažalost, tada će biti i financijske štete za tog građanina, budući da se krivotvorine ne zamjenjuju.

No građanima sugeriramo da koriste jednostavnu metodu za provjeru krivotvorina, a to je ona - osjeti, pogledaj i nakreni gdje mogu na jednostavan način provjeriti osnovne sigurnosne značajke novčanica. Dakle, pomoću osjetila dodira mogu utvrditi da li je šuškavost i elastičnost papira prisutna i reljefnost otiska na novčanicama. Kod metode pogledaj pogledom kroz novčanicu prema svjetlu provjeri se polagano da li postoji vodeni znak, zaštitna nit ili prozirni registar, primjerice, a nakretanjem novčanice se provjerava izmjena motiva na srebrnastoj traci i zaštitna obilježja otisnuta prelijevajućom ili optičko promjenjivom bojom.

Ali, ako usprkos svemu to ne uspije i recimo, ja dođem u kafić i platim lažnom novčanicom od 50 eura. Koje to posljedice mora imati po mene, osim onoga što ste spomenuli da sam zapravo izgubio tih 50 eura. Hoće li policija tu pokretati neki postupak? Na kraju krajeva, ja mogu biti izvor te krivotvorene novčanice.

Policija će sigurno tražiti izvor te krivotvorine i vidjeti da li ste vi netko koji ih izrađuje ili distribuira ili ste slučajno bili u posjedu takve novčanice. U slučaju da, naravno, se radi o nekoj distribuciji ili proizvodnji, to je kazneni postupak koji će se pokrenuti protiv vas i na taj način ćete se sankcionirati. Međutim, onaj koji to ima slučajno i nije svjestan toga. Njemu će biti oduzeta novčanica, imat će financijsku štetu.

Što nam je još rekao direktor sektora za gotovinu pri HNB-u, Tihomir Mavriček, poslušajte u cijelom podcastu.

Iako se u svakodnevici u platežnom prometu sve češće služimo karticama, dobra stara novčanica, gotovina, još uvijek, pogotovo u Njemačkoj, igra važnu ulogu. Ta činjenica skrbi za to da je posebice Njemačka plodno tlo za puštanje lažnog novca u promet. Slična povoljna situacija za krivotvoritelje novca su turističke sezone kada mnogo gotovine u kratko vrijeme preplavi jedno područje kao što je to slučaj s Hrvatskom koja je prošle godine službeno ušla u zonu eura. Iako neke krivotvorine mogu prepoznati samo stručnjaci, većinu lažnog novca, kako kažu naši sugovornci, je moguće prepoznati na temelju nekoliko osnovnih karakteristika kao što je kvaliteta papira na kojem je novac otiskan.