Izbori u Tiringiji i Saskoj - klizi li Njemačka udesno?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 02.09.2024. 25:32 Min.. Verfügbar bis 02.09.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Izbori u Tiringiji i Saskoj - klizi li Njemačka udesno?
Stand: 02.09.2024, 17:26 Uhr
Nenad Kreizer, Filip Slavković, Boris Rabrenović
Alternativa za Njemačku je po prvi put postala najjača stranka u nekom parlamentu. U Tiringiji najjača stranka, u Saskoj druga po snazi. Kako će se izbori u ove dvije savezne zemlje odraziti na politiku Berlina, pogotovo ako se uzme u obzir slab prolaz stranaka vlade Olafa Scholza? Hoće li vlada sada dodatno pooštriti izbjegličku politiku? Nenad Kreizer o tome razgovara s analitičarem iz Berlina Krunoslavom Stojakovićem i kolegom Filipom Slavkovićem koji je sakupio reakcije na jučerašnje izbore.
Iako su ispitivanja javnog mnijenja odavno najavljivala ovakav ishod, u nedjelju navečer nakon objavljivanja prvih izlaznih anketa na izborima u saveznim zemljama Saska i Tiringija, mnogi u Njemačkoj su ostali šokirani: Alternativa za Njemačku, čije ogranke Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra protuustavnim, osvojila je u obje savezne zemlje preko 30 posto glasova. U Tiringiji gdje AfD slovi kao ekstremno desničarska stranka a njezin glavni kandidat Björn Höcke, se prema sudskoj odluci naziva fašistom, je čak postala najjača stranka u parlamentu.
Istodobno je i novoosnovana stranka bivše čelnice stranke Ljevica, Savez Sahra Wagenknecht, stranka koja se također protivi migraciji i pomoći Ukrajini kao i AfD, u obje savezne zemlje osvojila preko deset posto. No kako su glasali birači u ove dvije savezne zemlje?
U obje savezne zemlje se naziru komplicirani pregovori o budućim vladajućim konstelacijama s obzirom na to da dosadašnje koalicije nemaju dovoljno zastupničkih mjesta za sastavljanje većine. Ishod izbora je odjeknuo i u političkom Berlinu, stranke vladajuće koalicije, SPD, Zeleni i FDP, su doživjele velik poraz i najavljuju promjene. Mnogi promatrači očekuju da bi uspjeh desnice na ovim izborima mogao pridonijeti daljnjem pooštrenju politike prema izbjeglicama i nereguliranoj migraciji.
Od kolege Filipa Slavkovića doznajemo kakve su reakcije na jučerašnje izbore i kako teku nagađanja oko mogućih koalicija.
Filipe, AfD i CDU su veliki pobednici a partije vladajuće semafor-koalicije te Levica teški gubitnici jučerašnjeg glasanja.
Tako je. Da pobrojimo najpre sve procente i mandate u Saksoniji i Tiringiji. Pri tom treba napomenuti da Saksonija sa više od četiri miliona ima duplo više stanovnika od Tiringije sa nešto više od dva miliona. U Saksoniji se nalaze i dva, posle Berlina, najveća grada na istoku Nemačke, Drezden kao glavni grad i Lajpcig kao najmnogoljudniji, dok su i Tiringiji i glavni grad Erfurt i drugi po značaju Jena tek gradovi srednje veličine. Thüringen, kako se na nemačkom zove ova savezna zemlja, je i nešto ruralniji od savezne zemlje Sachsen. A sve to i doprinosi razlikama na izborima.
Kakvi su onda poslednji potvrđeni rezultati?
U Saksoniji je 31,9 odsto glasova odnosno 41 poslanički mandat osvojila CDU, Hrišćansko-demokratska unija, koja je i do sada formirala vladu u ovoj saveznoj zemlji i to sa SPD-om, Socijaldemokratskom partijom, i sa Savezom 90 Zelenih. Samo jedan mandat manje odnosno 40 sa 30,6 odsto glasova dobila je Alternativa za Nemačku, AfD, dok je treće-plasirani BSW, Savez Sara Vagenkneht sa 11,8 procenata glasova i 15 mandata. Daleko iza su SPD sa 7,3 odsto ili 10 mandata tj. Zeleni sa 5,1 odsto ili 7 mandata. Levica je dobila 4,5 procenata glasova i osvojila 6 mandata a jedan direktan mandat osvojio je poslanički kandidat Slobodnih birača. U Tiringiji je odnos snage nešto drugačiji U Tiringiji je najviše glasova s 32,8 procenata osvojila AfD, koja je u ovoj saveznoj zemlji pravno označena kao provereno ekstremno-desničarska, i time dobila 32 mandata. CDU je osvojila 23,6 odsto glasova ili 23 mandata BSW dobio 15,8 procenata glasova odnosno 15 mandata. Iza njih su Levica s 13,1 odsto ili 12 mandata te SPD sa 6,1 odsto tj. 6 mandata. Levica je pri tom do juče bila vladajuća u Tiringiji dok recimo Zeleni nisu ni ušli u tirinški Landtag. Liberali odnosno Slobodna demokratska partija, FDP, koja je na saveznom nivou članica vladajuće koalicije, nije ušla ni u jedan od ova dva (tzv. Pokrajinska) parlamenta za koje se juče glasalo jer je ostala ispod cenzusa od pet odsto. A u Saksoniji Levica nije prešla cenzus ali je dobila mandate zbog specifičnog izbornog pravila da se kao rezultat čitave partije obračunava ako stranka ima više od jednog direktnog mandata.
Sa Krunoslavom Stojakovićem, političkim analitičarom, smo razgovarali o glavnoj temi - zašto AfD i odakle toliko glasova- A sve to je zapravo pitanje migracija, pogotovo te, kako ih se naziva, neregulirane migracije. Hoće li da će savezna Vlada i politika na saveznoj razini se sada povesti za ovim izborima i još dalje pooštriti? Sada se otvoreno govori o zatvaranju granica i vraćanju ljudi iz granica, mislite li da će taj trend se nastaviti ako ništa drugo, barem do izbora slijedeće godine na saveznoj razini?
"Ja sam siguran u to i to je sinoć već počelo. Dakle, čak i predsjednik Njemačke koji u zadnje vrijeme nije nešto nastupao u javnosti, je jučer izjavio da koalicija na saveznoj razini treba sada jasno da spriječi daljnju migraciju. Da se ne može više odugovlačiti. Da je došao trenutak kada koalicija na saveznom nivou mora da spriječi daljnju migraciju, mora da zaoštri standarde ili kriterijume prema kojima netko može dobiti politički ili drugi azil u Njemačkoj. Treba da još rigoroznije, nego do sada, da ljude koji imaju status azilanta u Njemačkoj, da ih se, ukoliko nešto prekrše, da ih se vrati u matičnu državu. Pa kakva god ta matična država bila. Dakle, ta klima i ta politika, ta reakcija na uspjeh AfD-a nije tek od sinoć, nije tek od sinoćnjih rezultata primjetna, nego već duže vrijeme. Na svaki izborni uspjeh AfD a, reakcije građanskih stranaka je uvijek bila: "Moramo to shvatiti kao opomenu da zaoštrimo našu migracionu politiku". I to se koluta i to se radi već deset godina, otkako je otprilike AfD prvi put jasno u javnosti izašao i napredovao na izborima. A rezultat takve jedne reakcije vidimo - nije da se AfD smanjio, nego da su sve jači i jači, jer zapravo i druge građanske stranke koje su do sada imale otvoreniji pristup preuzimaju njihovu tematiku i njihov način, njihovu političku strategiju i AfD u tom kontekstu ispada kao uvjerljivi original. Ovi drugi samo kopiraju njihovu politiku, tako da i u istoriji nikad preuzimanje desničarskih dogmi i politika nije dovelo do toga da te desne stranke izgube na značaju. "
Zašli smo već malo u specifičnosti izbornih zakona pojedinačnih saveznih zemalja. U Saksoniji se do pre samo nekoliko sati još preračunavalo da li će AfD imati više od trećine od ukupno 120 poslaničkih mesta ali je na kraju ostala na tačno 40 mandata. To je važno za donošenje odluka.
Bitne odluke kakva su recimo imenovanja rukovodilaca različitih službi saveznih zemalja, ali i imenovanja sudija (pokrajinskih sudova), mogu da se donesu samo dvotrećinskom većinom pa bi AfD imala veću moć u parlamentu da je dobila samo jedan mandat više. Ovako će u Saksoniji najverovatnije biti samo ubedljivo najveća opoziciona partija. S druge strane, ni pobednici na izborima neće moći da formiraju stabilnu vladu sa dosadašnjim partnerima. CDU i SPD su dobili neznatno manje glasova nego ranije ali su Zeleni teško podbacili pa će Hrišćanske demokrate, kako se procenjuje, pokušati da formiraju manjinsku vladu uz parlamentarnu podršku Levice.
Time ulazimo i u postizbornu analizu. Zašto CDU ne bi jednostavno ušla u koaliciju i sa Levicom?
CDU je u svojim programskim dokumentima usvojila načelo da nikada neće formirati vlast zajedno sa krajnje desničarskim ili krajnje levičarskim strankama. Stoga, s jedne strane, nije moguća koalicija CDU-a sa AfD-om ali, s druge strane, ni sa Levicom, barem ne zvanično. Ima malih šansi da CDU uđe u koaliciju ili makar dogovor o podršci sa Savezom Sare Vagenkneht uz, recimo, SPD. U prvim izjavama predstavnici CDU-a i BSW su ipak naglašavali razlike među svojim strankama, pre svega u pogledu politike prema Rusiji i NATO-u, a nisu tražili zajedničke imenitelje, što je u njihovom slučaju kritika prema unutrašnjoj politici centralne vlade u Berlinu.
Vratićemo se još na političke odnosno programske detalje kada su nemačke stranke u pitanju ali da bacimo pogled i na tzv. postizbornu kombinatoriku u Tiringiji, gde je ubedljivo pobedila AfD.
AfD je naglasila da očekuje da u obe savezne zemlje učestvuje u vlasti. Dok je u Saksoniji još i moguća kombinacija u kojoj bi Alternativa za Nemačku ostala u opoziciji, u Tiringiji je to skoro neizvodivo. Tamo je do sada na vlasti bila Levica u koaliciji sa SPD-om i Zelenima ali je Levica izgubula 18 odsto glasova u odnosu na prethodne izbore dok je AfD iz izbora izašla jača od CDU, koja je na drugom mestu, za gotovo deset procenata. To znači da je jedini način da AfD ne bude na vlasti u Tiringiji – da se sve ostale parlamentarne stranke udruže pod vođstvom CDU-a, ili zvanično u koaliciji ili pružajući podršku manjinskoj vladi. Tu onda postaje ključna uloga BSW-a.
Savez Sara Vagenkneht je osnovan tek početkom 2024. i već je na izborima za EU parlament pre tri meseca, samo pola godine posle osnivanja osvojio 6,2 odsto glasova na nivou cele Nemačke.
Sara Vagenkneht, koja je Savez pokrenula, bila je do tada visoka funkcionerka Levice pa je snaga BSW-a na istoku Nemačke, gde je Levica dugo bila dominantna, mnogo veća nego na zapadu. Iz mesta je, dakle, BSW dobio skoro 12 odsto glasova u Saksoniji i gotovo 16 procenata u Tiringiji. Za 20 dana se održavaju izbori u još jednoj istočnonemačkoj saveznoj zemlji pa će uticaj BSW-a posle eventualno dobrih rezultata u Brandenburgu biti još veći. Politički problem za Nemačku je što ni rukovodstvo ni članstvo konzervativne CDU-a, koja će najverovatnije formirati obe vlade, u Saksoniji i Tiringiji, ne želi nikakvu saradnju sa Sarom Vagenkneht jer je smatraju ekstremnom levičarkom koja ne voli NATO a voli Rusiju. Pregovori o ovim koalicijama će zato svakako biti dugi.
To zvuči kao da su najveći dobitnici izbora, Alternativa za Nemačku, bez šansi da budu u vlasti.
AfD je označena kao provereno ekstremno desničarska u istočnonemačkim saveznim zemljama. To je procena koju daje unutrašnja tajna služba odnosno Verfassungsschutz, Služba za zaštitu ustava. Pored toga je sudskom presudom dozvoljeno da Bjern Heke, šef AfD-a u Tiringiji, može da bude nazivan fašistom – a on bi prema rezultatima izbora trebalo da bude predsednik vlade ove savezne zemlje. I inače je protiv AfD vođena široka politika i društvena kampanja uoči ovih izbora jer su mnoge organizacije i udruženja upozoravali na loše posledice jačanja radikalne desnice u Nemačkoj. To što je uprkos tome AfD dobila skoro trećinu glasova i u Saksoniji i u Tiringiji poklapa se, međutim, sa istraživanjima javnih mnenja koja su pokazala da birači Alternative za Nemačku više ne glasaju za AfD samo iz protesta protiv etabliranih stranaka već da zaista veruju da ova partija ima kompetencije pre svega u oblasti unutrašnje politike i bezbednosti.
Nedostatak kompetencija je ocena koju su, pak, mnogI birači izneli o članicama semafor-koalicije u Berlinu. Posebno se kritikuju njene ekonomska i politika prema migracijama.
Prosta računica pokazuje da su i AfD ali i CDU, koja je najveća opoziciona stranka na saveznom nivou, dobile po tri ili dva puta više glasova na ovim pokrajinskim izborima nego sve tri partije iz vladajuće nemačke koalicije zajedno. Da, reč je o regionalnim izborima u saveznim zemljama u nekada socijalističkoj Istočnoj Nemačkoj i ovakav ishod ne može da bude pokazatelj snage stranaka na nacionalnom nivou ali je rezultat po SPD, Zelene i FDP ipak katastrofalan. U tome su saglasni svi politikolozi i politički analitičari iako se čini da su, prema prvim reakcijama, vladajuće stranke iz jučerašnjih izbora izvukle drugačije pouke od onih kojima su se možda glasači nadali. U prvim izjavama predstavnici socijaldemokrata, zelenih i liberala su se uglavnom žalili da izgleda nisu uspeli dovoljno dobro da objasne svoju politiku biračima u Saksoniji i Tiringiji pa su odmah dodavali da će se sada još više truditi da sprovedu projekte koje su naumili. Sledeći izbori za Bundestag su planirani za godinu dana, ili već na jesen ili najkasnije do kraja 2025.
Iako očekivan, uspjeh desničarske Alternative za Njemačku na izborima u saveznim zemljama Tiringija i Saska šokirao je mnoge, u Njemačkoj i izvan nje. Građani ove dvije istočnonjemačke savezne zemlje su se velikom većinom odlučili za stranke koje se žestoko protive migracijama ali i vojnoj pomoći Ukrajini. Ostaje veliko pitanje hoće li se politika i u Berlinu sada ravnati prema temama koje su AfD ali i Savez Sahra Wagenknecht nametnuli svojim uspjehom. Promjene u Saskoj i Tiringiji bi se mogle odraziti i na treće izbore u istočnonjemačkim saveznim zemljama, za tri tjedna u Brandenburgu.
