Fake News - od novinske patke do umjetne inteligencije. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 14.09.2023. 16:56 Min.. Verfügbar bis 13.09.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Fake News - od novinske patke do umjetne inteligencije
Stand: 14.09.2023, 17:00 Uhr
Nenad Kreizer, Saša Bojić, Boris Rabrenović
Razlikovati lažne od istinitih vijesti svakim je danom sve teže. Lažnih izvještavanja je bilo otkako postoje mediji, to se nekada zvalo novinska patka. No mi ćemo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanki/hrvatski/srpski posebnu pažnju posvetiti i budućnosti borbe protiv lažnih informacija i to u svjetlu sve češće upotrebe umjetne inteligencije. Između ostalog i kroz razgovor s glavnim urednikom hrvatskog portala Faktograf Petrom Vidovom.
Razlikovati lažne od istinitih vijesti svakim je danom sve teže. To leži, ne samo u sve izrazitijoj polarizaciji društva, gdje je sve manje mjesta za umjerene i pomirljive tonove, nego i u sve većoj upotrebi umjetne inteligencije u medijskom izvještavanju.
I dok su se lažne pisane vijesti provjerom činjenica mogle uz određeni napor izolirati kao takve, kod upotrebe umjetne inteligencije, koja se služi ogromnom bazom podataka, to je sve teže. Tomu još treba pridodati i sve veći broj video i foto zapisa koji su proizvod digitalne inteligencije i koje je još teže razotkriti nego pisane vijesti.
Pojam fake news, lažna vijest je svoju renesansu doživio tijekom predizborne kampanje za američke izbore sredinom prošlog desetljeća kada je postalo jasno da lažne vijesti mogu značiti i prevagu u predizbornoj borbi. Prisutnost i potreba za razotkrivanjem lažnih vijesti se produbila tijekom pandemije koronavirusa kada je vladao pravi rat istinitih i lažnih vijest.
I pravi rat, onaj u Ukrajini, je plodno tlo za sijače lažnih vijesti, a iza ove prakse se kriju i konkretni strateški i politički interesi.
Najnoviji primjer, koji nema političke nego senzacionalističke motive, je fenomen peruanskih mumija za koje jedan meksički pseudoznanstvenik tvrdi da su vanzemaljci, a za koje je već struka odavno utvrdila da se radi o manipulacijama. Unatoč tome fotografije i videi ovih navodnih vanzemaljaca već danima preplavljuju internet.
No lažnih vijesti je bilo oduvijek samo se one nisu zvale Fake News nego novinarske patke o čemu ćemo više saznati u razgovoru s medijskim veteranom i kolegom Sašom Bojićem nakon čega odlazimo u budućnost lažnog medijskog izvještavanja i o doprinosu umjetne inteligencije na lažne vijesti razgovaramo s glavnim urednikom hrvatskog portala Faktograf Petrom Vidovom.
Saša, zašto uopće govorimo o "patkama" a ne nekoj drugoj životinji ili pojavi?
Ne zna se stoprocentno kao je nastao izraz "novinska patka", ali prema važećoj teoriji, on je zapravo francuskog porekla i potiče iz sredine 19. veka, kada je počeo da se koristi i u nemačkom jeziku. Patka se na francuskom kaže Le canard i u tom jeziku postoji poslovica: prodati patku upola cene – koja zapravo znači: ne reći istinu.
Zašto je baš patka životinja koja je povezana sa neistinom – to se ne zna. Neki smatraju da je patka nepouzdana nosilja. To jest, ne zna se koliko će jaja da snese. Jedno, pet ili možda nijedno. To su samo hipoteze.
Ali francuska reč canard nije kao takva preuzeta u drugim jezicima, već je prevedena na nemački, a patka je na nemačkom: Ente. Tako je izraz Zeitungsente počeo da označava lažnu informaciju u novinama. I kao takav je preveden i na recimo srpski jezik, dakle reč je o kalku, prevodu izraza koji u originalu ima metaforičko ili preneseno značenje.
Postoji i mitska priča o tome da su se u štampi nekada davno neproverene vesti potpisivale inicijalima n.t. od latinskog non testatum što znači nije provereno. A n.t. se čita kao Ente – patka na nemačkom – ali to je samo mitska priča koja, kako stoje stvari, nema mnogo veze sa realnošću.
Zanimljivo je da je u engleskom jeziku i anglosaksonskom novinarstvu izraz Zeitungsente preuzet iz nemačkog jezika onakav kakav jeste. Tako da Amerikanci, na primer, novinsku patku zovu isto kao i Nemci: Zeitungsente.
Sve u svemu, jasno je da već u 19. stoljeću lažne vijesti nisu bile rijetkost.
Nikako. Količina informacija koje su uopšte servirane javnosti je bila mnogo manja. Ali: i tada je postojala propaganda. I tada je novinarsko pisanje bilo u skladu sa ideologijom – ovom ili onom. Ali propaganda podrazumeva nametanje jednih informacija, prećutkivanje drugih informacija, stvaranje kompletnih ideoloških mehura, i to je zapravo kompleksna stvar.
Zato valja najpre razjasniti da je novinska patka uvek priča o jednom jedinom događaju van nekog šireg konteksta. Kao kada bi neko napisao da je ovde blizu u Dormagenu rođena svinja sa četiri glave. Ili da se meštani nekog sela plaše tajanstvenog psa koji luta ulicama i posle ponoći uvek glasno peva hitove Helene Fišer.
Takva vijest vjerovatno mora biti pažljivo smišljena. Doduše, u novinske patke se vjerovatno računaju i vijesti koje nisu tako precizno izmišljane, već su i zaista neprovjerene, ali objavljene da bi se o tome pričalo, zbog tiraža.
Svakako. Tako je bilo i sa jednom od najpoznatijih novinskih pataka u istoriji, zapravo po mnogima i majkom svih novinskih pataka – reč je o jednoj vesti iz nedeljnika "Gajzenfelder vohenblat" iz 1912. godine. Ona glasi: "Parobrod Titanik, najveći brod na svetu, na plovidbi za Njujork je udario u santu leda. Brod je oštećen, ali još u dobrom stanju, a svih 1400 putnika je spaseno". Sada svi mogu samo da pomisle – hej, šteta što zaista nije bilo tako – ali novinar se poveo za nečijim čaršijskim glasinama koje su počele da se pletu kada se čulo da se nešto dogodilo sa Titanikom. I da podsetim: tada nije bilo novinskih agencijskih tikera, nije bilo ni televizije, ni radija, i do vesti se stizalo mnogo teže, posebno do dobro proverenih vesti.
Da li je bilo specijalista za novinske patke – novinara koji su ih namerno objavljivali i negovali?
Kako da ne. Za mene je u tom pogledu najveća "legenda" austrijski inženjer i pisac Artur Šic koji je pisao za veći broj redakcija – između 1911. i 1931. godine. Zamisli šta je on uradio: tokom tih 20 godina on je pisao vesti o izmišljenim i apsurdnim tehničkim izumima. Jedan od njih je, na primer, mehanički pas koji je živeo u laboratoriji jednog rudarskog inženjera i mogao da predvidi zemljotrese. Šicov koncept je bio satiričan i po meni vrlo dalekosežan, on je hteo da nagna na malo više razmišljanja ljude koji veruju baš svemu što kaže takozvana "nauka" samo zato što je to "nauka".
Petar Vidov govori o tome kakve izazove sa sobom donosi umjetna inteligencija i što ona ima s novinarskim patkama
Šta je sa složenijim formama kao što su feljtoni, reportaže, intervjui, koji su lažni, jer je i toga bilo dosta. Da li su i to patke?
Nema neke precizne definicije novinske patke, ali ona je svoju sudbinu započela u formi vesti, znači radi se o vesti da se nešto dogodilo, na primer, da je umro neko ko nije umro – takvih primera je kroz istoriju novinarstva bilo napretek. Izmišljeni intervju ili feljton, reportaža – evo svi se još sećaju slučaja Klasa Relocijusa iz Špigela – u medijima se radija naziva plagijatom, što je samo delimično korektno. Reč je naprosto o izmišljotinama. Novinska patka je najčešće kratka vest. Lažni feljton je lažni feljton.
Mnogi novinari jedva čekaju jedan dan u godini kada se novinska patka smatra normalnim vicem: 1. april. Koje su najpoznatije prvoaprilske šale iz vremena novinskih pataka?
Možda je najpoznatija od svih – jer se o njoj priča i danas a stara je više od 60 godina i deo je svih antologija televizijskog humora, vest koju je prvog aprila 1957. godine objavio BBC, uz snimke sa terena, o berbi špageta u Švajcarskoj. Tu se vidi kako berači beru špagete sa drveća. Kratka televizijska vest je odjeknula u čitavom svetu, naravno i kao vic, a i pre i posle toga su Britanci bili i ostali poznati po žanru komičnog dokumentarnog filma. Mockumentary. Mislim da je to do danas ostala patka broj 1.
O povijesti pataka, ali onih novinarskih razgovarali smo sa Sašom Bojićem koji je u svom novinarskom životu doživio mnogo primjera ove jedinstvene divlje peradi. Do sada smo se dotaknuli prošlosti lažnih vijesti, a sada ćemo se kroz razgovor s Petrom Vidovom, glavnim urednikom portala Faktograf, okrenuti savremenom lažnom izveštavanju/budućnosti lažnog izvještavanja.
Petar Vidov se na Faktografu već godinama bavi provjerom medijskih navoda. S nama je razgovarao o tome koliko se njegov posao promijenio tokom vremena. Više o tome kakve izazove sa sobom donosi umjetna inteligencija, skriva li se tu opasnot za demokraciju i koji je najefikasniji način prepoznavanja lažne vijesti, poslušajte u našem podcastu.
Fake news sve većom upotrebom umjetne inteligencije postaje novi izazov za medijsku publiku jer će biti sve teže razlikovati istinitu od lažne vijesti. Razvojem umjetne inteligencije će se i razvijati umjetni mehanizmi za razotkrivanje lažnih vijesti ali još uvijek na kraju preostaje nekoliko pravila poput provjeravanja izvora ili vjerodostojnosti medija preko kojeg konzumiramo vijesti. Jer kako smo mogli saznati u ovom podcastu, lažnih je vijesti bilo i ranije, one nisu plod digitalne ere.
