Žene u sjenci Božića - kutlača prva obveza?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 20.11.2024. 26:22 Min.. Verfügbar bis 20.11.2025. COSMO. Von Maja Maric.
Žene u sjenci Božića - kutlača prva obveza?
Stand: 20.11.2024, 18:22 Uhr
Maja Marić, Aida Kožar, Amir Kamber
Blagdani su praktički pred vratima. Još samo morate završiti projekte za ovu godinu, brzo kupiti božićne poklone, ispeći kolače, odraditi božićne radionice ili sajmove u vrtićima, pripremiti kutiju poklona za siromašne i nabaviti drvce. I to je sve! Maja Marić i Aida Kožar razgovaraju jesu li praznici postali stresni umjesto opuštajućih? I je li ženama stresniji nego muškarcima? Ružica Simić, borkinja za ženska prava, objašnjava kao su i slavlja mjesto ženskog neplaćenog rada.
Do sada smo više-manje naučili da je tajna dobrih odnosa medju ljudima u - dijeljenju. Sa partnerom, s drugim članovima obitelji, važno je podijeliti teret koji nosimo ako želimo ravnopravnu vezu i zadovoljstvo više od jedne osobe.
I dok sve više stručnjaka navodi da je za zadovoljstvo unutar obitelji naglasak na dijeljenju zadataka, poput pranja suđa, veša, usisavanja i obaveza oko djece, posao oko blagdana i dalje ostaje prvenstveno - na ženi. Neplaćeni rad u kući sve se češće spominje kao problem koji žene drži u nepovoljnom položaju, ali kako se nosimo s dodatnim poslom koji dolazi s dolaskom blagdana?
Tko planira što će se za blagdane jesti, tko piše spisak za kupovinu koji ide uz taj plan? Tko sluša dječje želje i po njima kupuje poklone? Tko razmišlja o papiru za umotavanje? Tko zna što treba svekrvi, a što punici i koliko vrsta kolača je potrebno? Tko zna gdje se nalaze kuglice i rade li lampice? Tko kupuje drvce, a tko zabavlja goste?
Nadam se da ste vi jedni od onih čiji odgovor neće biti samo "mama". Ili djevojka ili žena. I ako jeste - struka kaže da ste još uvijek - u manjini.
Sa mnom je kolegica Aida Kožar.
Aida, da li je podela poslova za praznike ovde u Nemačkoj stereotipna: muški nose piće, žene spremaju jelo?
Majo, podela prazničnih poslova, ne samo u Nemačkoj već i svuda u svetu je individualna i zavisi od mnogo faktora. Naravno da ima slučajeva gde se stereotipi razbijaju, gde muški kuvaju, spremaju kolače, keksiće i dekoraciju, ali... Prošlogodišnja Božićna studija koju sprovodi Univerzitet u Minhenu, (ovogodišnja još uvek nije objavljena), kaže da su praznični dani više stresni ženama nego muškarcima. Ova studija iznosi podatke da je 27 odsto žena pod stresom zbog obaveza za vreme praznika a da tek svaki peti muškarac ima isti problem. To je zato što obično majke posle posla peku keksiće sa decom, kupuju poklone za u školu drugarima, kupuju namirnice za praznične dane.
Ima li objašnjena zašto je to tako?
Statistički podaci pokazuju da, u porodici u kojoj oba roditelja rade, obično su muškarci ti koji dodatno rade na svom poslu za vreme praznika. Institut za privredu i društvene nauke „Hans-Böckler-Stiftung“ iz Diseldorfa je istraživao ovaj fenomen. Rezultati pokazuju da između 8 i 20 odsto od ukupno zaposlenih u Nemačkoj mora da radi za vreme božićnih i novogodišnjih praznika. Više je muškaraca koji rade, i to najviše onih koji su najslabije plaćeni: a to su obično poslovi u gastronomiji, u logistici, prevozu, socijalnim službama. Eto, to je jedan od razloga zašto su ženama u Nemačkoj praznici stresniji nego muškarcima. A i zato što je kućni rad i briga o deci prosto istorijska obaveza žena.
Odakle potiče uopšte ta polna podela poslova?
Oduvek. Pećinski ljudi su izlazili da love hranu, žene su ostajale da brinu o deci. Onda kada su im se uslovi života poboljšali, pa su muški smislili lakše načine lova, tako su dobili više slobodnog vremena te su krenuli da se biju i ubijaju međusobno, ali to je tema za drugi podkast. Uglavnom podela rada u kući na muške i ženske poslove ima uporište i u istoriji, ekonomiji, sociologiji. Društvene i religijske norme su ženi jednostavno nametale da mora da ostane kući i da brine o deci. A čak i kada se žena izborila na pravo na rad van kuće, time joj obično nije bio smanjen obim kućnih poslova već je dodatno sve opet čekalo na nju.
Kakva je situacija u zemljama Zapadnog Balkana?
Zvaničnih podataka nema, ali ono što sam primetila istražujući ovu temu je upravo to što sam sada pomenula. Žene u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama Zapadnog Balkana se žale da moraju da rade i svoj posao a i kućne poslove. To je isto kao da imaš dva posla sa punim radnim vremenom. Izuzetak su verski praznici, kada su, recimo u crkvenom kalendaru dani naznačeni kao crvena slova – onda to znači da se određeni kućni poslovi na taj dan ne smeju obavljati. Ipak, oko mašine za suđe i mašine za veš se može naći kompromis, prosto jer posle slavlja valja srediti trpezu. A ono ostalo posla što ostane – svakako opet čeka na ženu.
Ružica Simić, aktivistkinja iz nevladine organizacije "Žensko pravo", dugogodišnja borkinja za jednaka prava žena u Kosovskoj Mitrovici, objašnjava kao su i slavlja mjesto ženskog neplaćenog rada.
Ružice, dijele li muškarci i žene iste obaveze oko organiziranja jedne proslave recimo?
Teško je reći, pogotovo što ja živim na severu Kosova, ali postoje one srpske slave koje su baš u jesenje vreme. Ima ih skoro mesečno po dve, tako da se žene, naravno, pripremaju za organizaciju slavlja. Rodne uloge u domaćinstvu su ostale faktički iste. Možda možemo da kažemo u nekom minimalnom, beznačajnom procentu, da neki muškarci učestvuju u pripremi hrane koja je zaista za pripremu slava jako, jako obimna. Možete čuti na primer neku ženu koja kaže "Moj muž je čak pripremio i slavski kolač". Ali to je zaista vrlo, vrlo neznatno. Najčešće su žene te koje uzimaju godišnji odmor, naročito ako rade svoj privatni biznis, zatvaraju svoje radnje, to su obično uslužne radnje, frizeraja, kozmetike itd. i onda mesec dana faktički nabavljaju robu, kupuju robu, spremaju hranu, meso, pečenja, kolače, torte, salate. Mislim, to je zaista jedan vrlo veliki posao koji bi trebalo i da bude veoma dobro plaćen. Ali naravno da je to nevidljiv posao, da žene ostaju u toj rodnoj ulozi u porodici bar što se tiče baš pripreme slavlja. I uopšte rodne uloge u domaćinstvu, a to je da brinu o deci, da brinu o zdravlju dece, da brinu o starijima, pa da brinu i o, naravno, i svojim supružnicima, da li su sređeni, da li su ispeglani, da li su spremno krenuli na posao. A naravno, na kraju ostaje potreba da i one budu spremljene i da budu lepe i da budu uspešne i na radnim mestima.
Eto, pominjemo religiju, hrišćanstvo i kućni rad iz te perspektive, je li u svim religijama na Balkanu tako?
U Islamu, znam po sebi i sredine iz koje dolazim, bajramski praznici su važniji od novogodišnjih, ali je podela poslova za praznike uglavnom ista kao i kod drugih religija. Žene brinu o kući, o jelu, gostima. Naravno da i tu postoje primeri koji razbijaju stereotipe, ali uglavnom je žena ta na kojoj je najveći deo posla oko praznične organizacije. Dok sam tražila podatke o podeli poslova iz religijskog ugla u zemljama Zapadnog Balkana naišla sam na internet platformu „Fer škola“. Tu se susreću religijske i feminističke perspektive kroz otvoren dijalog. I tu mi se posebno dopala napomena profesorice doktorke Zilke Spahić-Šiljak koja ističe da su kućni poslovi političko pitanje a ne samo deo patrijarhalnih struktura i stereotipa.
Šta to znači?
To znači da ako žena ostane kući da brine o deci i kućnim poslovima, ona radi puno radno vreme za koje nije plaćena. To opet znači nejednak odnos polova prema kućnim poslovima, prema plaćenom i neplaćenom radu, prosto radi se o nejednakim uslovima. Kako ističe profesorica doktorka Zilka Spahić-Šiljak takav odnos prema kućnim poslovima koje žena obavlja u stvari hrani kapitalistički sistem.
A u kapitalističkim sistemima, opet uglavnom – sve muški.
Istina. Evo u Nemačkoj, čak i za Božić, imamo različite figure: Weihnachtsmann, Saint Nicolaus, Christkind. U toj bajkolikoj plejadi božićnih likova nema ženske figure. Mada to bi opet moglo da znači da muški rade za praznike.
Stiče se utisak da muškarci dominiraju i na svetskoj političkoj sceni?
Gotovo svi političari sa svetske političke scene su muškarci. Ne kažem da se kriterijumi kvaliteta moraju spuštati i poštovati različiti ključevi koliko žena procentualno mora biti u politici. Ako neko nije dobar u svom poslu nije važno da li je političar ili političarka. Ono što želim da kažem je da se žene svakako moraju osnažiti. Kako za svetsku političku scenu tako i za podelu kućnog rada sa muškarcima, tokom praznika ili ne.
Vratimo se praznicima, odakle smo i počeli. Kako podeliti kućne poslove a da ne bude da muškarci nabavlaju piće i idu u seču jelke, dok žene sede kući, pakuju poklone i spremaju hranu?
Važno je razgovarati, tako tvrde stručnjaci. Manjak iskrene komunikacije među partnerima dovodi do nejednake raspodele poslova u porodici. U mnogim porodicama se ne govori otvoreno o obavezama u kući, to jest kućnim poslovima, i to je razlog koji vodi nejednakosti u porodici. Međutim, to je pitanje koje se sve više čuje u javnosti.
Više od četvrtine svih žena, točnije 27 posto, blagdansko doba smatra vrlo stresnim. Među muškarcima tek svaki peti blagdane povezuje sa stresom. Muškarci su posebno zabrinuti zbog previsokih troškova. I oni ipak češće moraju biti na radnom mjestu za vrijeme neradnih dana. No i to je možda zato što žene automatski zauzimaju poziciju u kući, čime se muškarcima i otvara mogućnost da rade na blagdane - žena će držati kuću "pod kontrolom".
Pa da se vratimo na početak razgovora i istraživanju Daniela L. Carlsona, izvanrednog profesora studija obitelji i potrošača na Sveučilištu Utah, koji kaže da se "čini da put do sretne veze leži u dijeljenju". E sada, kako ćemo jednako podijeljene poslove pojasniti djeci, koja ionako misle da sve to radi bradati čovjek koji nam po noći ulazi u kuću, to ćemo ostaviti za neki drugi podcast.