Zdravlje i fitness industrija: Sretan novi algoritam!

Stand: 19.12.2024, 17:46 Uhr

Maja Marić, Nenad Kreizer, Amir Kamber

Bliže se praznici, mnogi razmišljaju o novogodišnjim odlukama, novom tijelu i "novom ja" u 2025. godini. Shodno tomu, fitness industrija pojačava pritisak u mrežama. Kome vjerovati? Sebi ili algoritmima? Maja Marić razgovara s trenericom Milicom Milošević dok Nenad Kreizer donosi priču o tome tko i što zapravo stoji iza fitness profila. Je li problem u majonezi i slabom karakteru ili je algoritam taj koji nam kvari raspoloženje? Gdje prestaju naše želje, a počinje manipulacija socijalnih mreža?

Danas je Dan potrage za božićnim drvcem - Look for an Evergreen day. Što ima smisla jer je zadnji tren da ga okitite, ako niste do sada a planirate. Osim jelki, na pameti su mnogima pokloni, kupovina namirnica, planiranja kolača koje pravimo i možda mesa koje pripremamo. A šta ćemo s francuskom? Ili ruskom ili kako ju već zovete, onom salatom koju jedemo žlicom idućih dana i glavna namirnica joj je - majoneza.

A kako ćemo sad s majonezom kad vam je danas instagram barem par puta rekao da je vrijeme da se pokrenete i da preskočite i majonezu i kolače, a i alkohol nije dobar. O glutenu i kruhu da ni počinjem…

Drugim riječima: sezona praznika je pred nama. I dok kitimo drvca, velik broj nas već razmišlja o novogodišnjim odlukama. A mnogima je na pameti - promjena vlastitog tijela i gubitak kilograma.

Zapravo, ušli smo u doba godine kada marketing fitness industrije pojačava pritisak - s jedne strane. S druge strane - svatko od nas ima pravo birati što će sa svojim tijelom. Želja za "boljom verzijom sebe" je prirodna, očekivana, i sasvim ok. Međutim, u doba kada smo bombardirani savjetima kako smršaviti i nikada ne ostariti, teško je razlučiti gdje prestaju naše želje i potrebe, a počinje pritisak i manipulacija društvenih mreža i socijalnih očekivanja.

A da ne pričamo samo o osobnom dojmu već o ozbiljnim propustima na društvenim mrežama, vidjeli smo prošle godine kada je Tik Tok najavio da će se posebno fokusirati na uklanjanje videa koji promiču gladovanje kao i pretjerano vježbanje. Što se nije baš i obistinilo. Slično se dogodilo i Instagramu, samo godinu dana ranije. Još uvijek smo izloženi sadržaju koji utječe na to kako donosimo odluke. Tako algoritam neke može dovesti do ruba poremećaja u prehrani, narušiti nam zdravlje i pogoršati sliku koju imamo o sebi.

Zbog svega toga, u doba često nepouzdanih socijalnih mreža i fitness influencera se pitamo: kako znati gdje pronaći točne informacije, kome vjerovati i tko su zapravo ti influenceri, i kako ne popustiti pred nerealnim ciljevima? O tome razgovaram s kolegom Nenadom Kreizerom.

Nenade, govorimo o negativnom učinku društvenih mreža i općenito digitalnog svijeta na mnoge segmente života, danas smo se usredotočili na one koji se bave fitnessom. Kako to uopće funkcionira?

Pa postoje mnogi oblici digitalnih platformi koje se bave upravo ovim segmentom života. Od aplikacija koje pomažu pri vježbanju pa sve do tzv. influensera koji svojim izgledom i načinom života korisnike društvenih mreža pokušavaju uvjeriti kako je upravo njihov životni stil nešto što bi trebalo poslužiti kao uzor. Naravno da su to dvije potpuno različite strane medalje.

Pa počnimo od fitnes aplikacija. Kako one funkcioniraju?

Postoji čitav niz aplikacija koje teoretski mogu pomagati u svakodnevnoj vježbi i skidanju kila. I to za sve one koji nerado odlaze u fitness studio ili jednostavno nemaju vremena. Mnoge od tih aplikacija rade uz pomoć umjetne inteligencije koja u ovom slučaju zamjenjuje osobnog trenera.

Zajedničko svim tim aplikacijama je da u njih morate unijeti gomilu osobnih podataka a glad tih aplikacija za povjerljivim podacima je ogromna. Tu se ne staje samo na telefonskom broju ili e-mail adresi. Aplikacije, čak u kombinaciji s ostalim uređajima kao što su smartwatches, pametni satovi, prate i vaše dnevne navike, kretanje, kada odlazite spavati itd.

Ali ti su podaci potrebni kako bi algoritam podesio individualni fitness program.

Da, ali mi ne možemo nikad 100 posto biti sigurni kamo ti podaci odlaze. Sve to funkcionira prema logici algoritma na društvenim mrežama: ako algoritam primijeti da ste se malo dulje zadržali na reklami za zimske gume, sigurno ćete biti bombardirani reklamama za slične proizvode.

Tako je i s ovim aplikacijama: ako ona vidi recimo da kondicija korisnika nije baš na visini, taj podatak se može iskoristiti za reklamiranje, recimo nekih nadomjestaka hrani poput vitamina i minerala. No koliko daleko zloupotreba zdravstvenih podataka pojedinac može ići, to je otvoreno našoj najmračnijoj mašti.

No dobro, dok su društvene mreže koje pecaju našu pažnju reklamama besplatne, fitnes aplikacije koštaju.

Da i to ne baš zanemarive svote. Uglavnom je čak potrebna i višemjesečna pretplata koja počinje od 20 eura mjesečno. Dakle to nije namijenjeno tinejdžerima koji svoj novac troše radije na nešto drugo, nego grupi stanovništva koju se nekada zvalu Yuppiji dakle mladi urbani profesionalci.

Evo nas sad i kod drugog aspekta a to su influenseri u sektoru fitnessa ili bolje rečeno, fitness lifestylea.

Ja bih ipak rekao ovo drugo. To je jedan svijet u koji, moram priznati, do sada nisam ulazio.

Pa što te toliko iznenadilo?

Pa prije svega potpuni izostanak kontakta s realnim svijetom i to na svim razinama: od estetike, preko sadržaja pa do prezentacije. Najveća većina najuspješnijih influencera, pri čemu moram reći da se kod najupješnijih ipak radi o influencericama, ne izgledaju kao ljudi koje susrećemo u svakodnevnom životu ili na ulici. To su osobe potpuno nerealističnih tjelesnih proporcija, nešto poput Kim Kardashian, koji se korisnicima obraćaju na jednom, meni nerazumljivom jeziku, i koje su potpuno lišene svih negativnih aspekata iz, nazovimo to, realnog svijeta. Ništa ne smije pokvariti ugodno raspoloženje koje širi prezentacija. Sve se svodi na poruke tipa: "ja sam izbacila zobene pahuljice za doručak i pogledajte kakav mi je struk".

Znači radi se o korisnim savjetima stručnjaka ili?

Ne bih baš rekao. Evo dao sam si truda i za potrebe podcasta sam se žrtvovao i malo prošvrljao po stranicama deset influencerica s najviše korisnika, followera pratitelja, kako god hoćeš. Izvjesnu Pamelu Reif prati preko devet milijuna korisnika Instagrama. Zašto? Ne znam. Njezin profil je pun fotografija i videa u kojima se Pamela fotografira u fitnes odjeći u raznim životnim trenucima ili prilikama. Tako se aktualno Pamela rasteže uz božićnu jelku. Ako scrolamo malo dolje saznajemo da je Pamela bila u kupovini s dečkom. Ima tu i videa s raznim vježbama ali tu se ne radi o nikakvom posebnom treningu nego o vježbama koje su odavno poznate i primjenjuju se na milijun drugih platformi.

Dakle ne radi se prodavanju stručnog znanja što se još može i reći kada govorimo o fitness aplikacijama?

Apsolutno ne. Radi se prije svega o prodavanju određene vrste lifestyla i zapravo marketinga. Preko Pamelinog naloga možete naravno kupiti i njezine prozivode iz beauty serije te čak i prehranu.

I kod ostalih influencerica i influencera se uglavnom radi o manje ili više upadljivom product placementu dakle ne direktnoj ali vidljivoj reklami. Iza svega se krije poruka za followere: ako jedete proizvode koje jedem i ja možda ćete jednog dana biti i super kao ja. Zato kupujte.

Sad bi mnogi mogli reći: pa što je u tome loše?

Loše je to što su tu prodaju potpuno nerealistični estetski normativi koji pogotovo kod mlađih korisnika mogu pobuditi potpuno nerealistična očekivanja koja opet mogu udariti na psihu ako se ne ostvare. Po meni je najveći problem, no to nije problem samo influensera nego i dobrog dijela društvenih mreža, da ovdje neke osjetljive savjete koji se tiču zdravlja dijele osobe koje po ničemu nisu kvalificirane za dijeljenje tih savjeta. Da samo spomenem probleme s bulimijom i ostali s tim povezani psihički poremećaji koji mogu odvesti i do samoubojstva.

Ovdje ulazimo u sferu negativnog utjecaja interneta i društvenih mreža kao platforme ne kojima se ne primjenjuju filtri koji vrijede u normalnom životu. Da pojednostavim: u normalnom svijetu zdravstene savjete valjda smije davati samo osoba koja prošla mnoge testove prije nego što joj je društvo dozvolilo da dijeli takve savjete, dakle liječnici, kao samo jedan primjer.

I tu dolazimo do trenutka kada se govori o zabrani društvenih mreža, barem za ona najmlađe koji još nemaju razvijene mehanizme za selekciju i filtriranje informacija i sadržaja koje se preko društvenih mreža šire.

Prvi koraci su već načinjeni: Australija kao prva uvodi zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Reakcije su uglavnom pozitivne ali ima i kritičara koji ukazuju na to da će mladi sada na internetu potražiti skrivene prostore koji se još teže kontroliraju od društvenih mreža koje su u rukama multinacionalnih kompanija poput Mete.

Ima li i sličnih inicijativa u Europi?

Za sada ne ali su kompanije koje stoje iza društvenih mreža pod stalnom kontrolom vlasti. Na meti se u posljednje vrijeme našao prije svega kineski TikTok ali ne zbog negativnog utjecaja influensera nego zbog uplitanja u političke procese.

Volimo reći da su ljudi vizualna bića. Evo i sada, kitimo drvca da nam budu najljepša. Motamo poklone u ukrasni papir. Serviramo stol i hranu tako da budu ugodni oku. Naravno da tako gledamo i sebe. Želimo se sviđati sami sebi. Nema ništa loše u tome da želimo biti "bolja verzija sebe".

Iako ta bolja verzija uglavnom neće doći dok se malo ozbiljnije ne potrudimo - bilo u zdravijoj prehrani, na treninzima ili samo povećamo broj koraka koje imamo kroz dan. Za tu spoznaju nam valjda ne trebaju ni doktori ni treneri ni influenceri. Nekad će bolja verzija doći kroz manje stresa i uz dobru knjigu. Ali gotovo sigurno neće biti instant.

Tako da, ako tražite inspiraciju na mrežama, obratite pažnju od koga dobivate informacije. I sjetite se da je algoritam jedan a svaka osoba priča za sebe. Pa tako i njen put do te neke bolje verzije sebe.

A ako samo želite malo bolje izgledati u haljini za blagdane - to je nešto što se može riješiti i samo jednim steznikom. Pitajte me kako znam.