Njemačka: Nova pravila za radnike sa Zapadnog Balkana. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 04.06.2024. 26:21 Min.. Verfügbar bis 04.06.2025. COSMO. Von Maja Maric.
Njemačka: Nova pravila za radnike sa Zapadnog Balkana
Stand: 04.06.2024, 18:31 Uhr
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
Uredbom za Zapadni Balkan od 1. juna se udvostručuje godišnja kvotu za radnike koji dolaze iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Njima je odobren privremeni pristup tržištu rada u Njemačkoj, ukoliko imaju konkretnu ponudu za posao, bez obzira na kvalifikacije radnika. Što se još mijenja osim kvote, objašnjava Nenad Kreizer. Kako ova uredba utječe na njemačku useljeničku politiku, a kako na regiju, govori Adnan Ćerimagić, analitičar ESI-ja.
Regulativa za Zapadni Balkan već osam i pol godina omogućuje državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije pristup njemačkom tržištu rada bez obzira na njihove kvalifikacije. Pod uvjetom da su to neregulirana zanimanja i da ne rade kao privremeni radnici.
Od prvog lipnja ili juna ove godine kvota za ljude sa Zapadnog Balkana se udvostručava - sa 25.000 na 50.000 po kalendarskoj godini. Ono što zainteresirani moraju imati je - konkretna ponuda za posao ili ugovor o radu, uvjete rada koji odgovaraju uvjetima koji su postavljeni i pred njemačkog radnika, ispunjeni uvjeti za vizu i da u zadnja 24 mjeseca podnositelj zahtjeva nije primao naknade prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila.
No, od 1. lipnja stupa na snagu i novi zakon o useljavanju stručne radne snage. Koje su razlike izmedju ovih zakona? Mijenja li se što za podnositelje? Kakav utjecaj na Regiju ima ovo pravilo i je li konačni cilj imigracija sa Zapadnog Balkana ili približavanje Europskoj uniji? O svemu tome razgovaram s kolegom Nenadom Kreizerom.
Nenade, prije nego počnemo govoriti o novostima koje se tiču tzv. Zapadnobalkanskog pravila o zapošljavanju, objasni nam prvo o kakvoj se mjeri zapravo radi?
Radi se o jednom pravilu koje je stupilo na snagu 1.1. 2016. i to prvobitno s jednom drugom namjerom. U godinama prije toga u Njemačkoj je naime zabilježen velik broj zahtjeva za azilom stanovnika neke od zemalja zapadnog Balkana. Posebice su prednjačili građani Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije. S obzirom na to da građani zapadnog Balkana nisu imali gotovo nikakve šanse za priznavanje azila u Njemačkoj, tadašnja vlada Angele Merkel je odlučila poduzeti mjere kojima bi se smanjio broj onih koji podnose zahtjev ali i ubrzanje procesa za donošenje odluke o priznavanju azila. Zato je krajem 2015. donesen zakon za ubrzanje postupka odlučivanja o azilu (Asylverfahrensbeschleunigungsgesetz).
I kakve veze ima pravilo o zapošljavanje građana zapadnog Balkana sa zakonom o ubrzanju postupka priznavanja azila?
U sklopu ovog zakona njemačka vlada je i Kosovo, Albaniju i Crnu Goru proglasila sigurnim zemljama isto kao što je to prije učinila i sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom. To je u pravilu značilo da osobe iz ovih zemalja od tog trenutka gotovo nisu imale šanse za stjecanje političkog azila u Njemačkoj i da se proces odlučivanja zahtjeva o azilu skratio na minimum. Istodobno je njemačka vlada odlučila, s obzirom na sve veću potrebu za radnom snagom, građanima ovih zemalja omogućiti pristup njemačkom tržištu rada, ali regulirano: dakle da Njemačka sama odluči tko može doći živjeti u ovu zemlju.
Za sve koji su zainteresirani za ovakvu vrstu zaposlenja
- Za zapošljavanje je potrebno odobrenje Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit). Poslodavci će od lipnja/juna za to morati ishoditi prethodnu suglasnost.
- Broj odobrenja po kalendarskoj godini povećava se sa 25.000 na 50.000.
- Osobe sa Zapadnog Balkana koje su našle posao u Njemačkoj, trebaju se izravno obratiti njemackom diplomatskom predstavnistvu u svojoj zemlji sa svojim ugovorom o radu, nakon čega se podnosi zahtjev za vizu za početak rada.
- Uz ugovor o radu i po potrebi dokaze o stručnoj spremi potrebno je priložiti i ostale dokumente potrebne za izdavanje vize. Ako se odobri odgovarajuća viza, osoba nakon ulaska u Njemačku kontaktira lokalnu imigracijsku upravu kako bi podnijela zahtjev za boravišnu dozvolu.
- Ako ste poslodavac u Njemačkoj, morate radniku dati obvezujuću ponudu za posao u Njemačkoj.
- Vaš novi zaposlenik ne smije primati nikakve beneficije prema Zakonu o beneficijama tražitelja azila u posljednja 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva.
- Zahtjevi za vizu moraju biti ispunjeni.
I tako je nastalo pravilo o zapošljavanju za zemlje zapadnog Balkana.
Tako je. U isto vrijeme sa stupanjem na snagu zakona o ubrzanju postupka odlučivanja o azilu, dakle 1.1.2016., na snagu je stupilo i ovo pravilo koje su mnogi ocijenili kao povijesno.
Zbog čega?
Zbog toga što je po prvi put nakon 1974., kada je zaustavljen pritok radne snage prve generacije tzv. gastarbajtera, Njemačka omogućila radnicima bez kvalifikacija iz neke od zemalja izvan Europske unije, legalno zapošljavanje u Njemačkoj. Najvažniji uvjet je bio i ostao radni ugovor njemačkog poslodavca.
U međuvremenu je prošlo osam i pol godina od uvođenja ovog pravila. Je li se ono pokazalo uspješnim?
Činjenica da je ovo pravilo, koje je doneseno s rokom od godine dana s mogućnošću produljivanja, preživjelo do danas, pokazuje njegovu uspješnost. Krajem 2022. u Njemačkoj je na temelju ovog pravila boravilo 62.000 osoba koje su na njemačko tržište rada došle na temelju ovog pravila. Postoje naznake da bi se ovo pravilo zbog svoje uspješnosti, kada je u pitanju preusmjeravanje azilne na radnu migraciju, moglo primijeniti i na neke druge zemlje poput Moldavije, Gruzije ili Maroka.
Postoje li statistike iz koje zemlje dolazi najviše radnika u sklopu ovog pravila?
Da, njih najviše, 27 posto ili 17.000 dolazi s Kosova. Statistike također govore o tome da su 88 posto muškarci što ni ne čudi s obzirom na činjenicu da se velikim dijelom radi o radnicima u građevinskom sektoru.
Spomenuo si prije da se useljavanje omogućuje bez obzira na kvalifikaciju. Što to konkretno znači?
Za razliku od ostalih pravila o useljavanju u njemačko tržište rada gdje je kvalifikacija najvažniji faktor, ovo pravilo ne zahtjeva kvalifikaciju. Naravno da u sklopu ovog pravila može useljavati i kvalificirana tj. stručna radna snaga, no kvalifikacija nije uvjet. Iznimke su jedino tzv. reglementirana zanimanja. Popis ovih zanimanja se može pronaći na stranici Savezne agencije za zapošljavanje.
Postoje li još neka ograničenja?
Uvjet za stjecanje radne vize u sklopu ovog programa je i taj da osoba koja podnosi zahtjev 24 mjeseca prije postavljanja zahtjeva nije u Njemačkoj primala socijalnu pomoć ili neku drugu vrstu potpore. To se u pravilu odnosi na osobe koje su postavljale zahtjev za azilom koji im je bio odbijen pa su se morale vratiti u zemlju porijekla.
Još jedno ograničenje postoji ako se radi o osobama koje ovaj zahtjev postavljaju po prvi put i koje su starije od 45 godina. Ovi podnositelji moraju dokazati da će na poslu koji ih očekuje u Njemačkoj zaraditi najmanje oko 50.000 eura godišnje ili otprilike 4150 eura bruto mjesečno kako bi do odlaska u mirovinu uplatili dovoljno doprinosa u njemački mirovinski fond. Ili da su već u zemlji porijekla uplatili dovoljno u mirovinski fond.
Adnan Ćerimagić
Tržišta rada u zemljama zapadnog Balkana su ispražnjena a o tome što to znači za domaću privredu i društvo razgovarali smo s Adnanom Ćerimagićem iz Inicijative za europsku stabilnost (ESI).
Adnan Ćerimagić je ESI-jev viši analitičar za Zapadni Balkan i istražuje politiku EU prema regiji. Prije dolaska u ESI u kolovozu 2013. godine, Adnan je radio za Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Bruxellesu.
Gospodine Ćerimagiću, kako sve to utječe na Zapadni Balkan?
Dopustite mi da krenem s par pozitivnih aspekata tog pravila. Ako se vratimo u 2015. već sam spomenuo ekonomske proteste u Bosni i Hercegovini, pohod koji je bio s Kosova stotinjak hiljada ljudi. To pravilo je u stvari omogućilo legalni put građanima regije koji ili nisu mogli da nađu zaposlenje u regiji ili su jednostavno željeli da probaju svoju sreću negdje drugo. To je imalo izuzetno pozitivan utjecaj u smislu da je i vlastima u regiji omogućilo određeno olakšanje jer su njihovi građani i nezaposleni, da tako kažem, imali i neke druge opcije. S druge strane već spomenute iz dijaspore doznake koje dolaze, one su ogromne. U procentima BDP-a učestvuju nekada i sa 5%, nekad i sa 15% i izuzetno su važne prije svega za socijalno ugrožene kategorije. Tu prije svega mislim na starije, na žene, na djecu. Dakle, novac koji dolazi koristi za privredu regije zato što učestvuje u potrošnji, odnosno pospješuje potrošnju u regiji. Međutim, nakon 8 godina možemo reći da tu imaju i negativne posljedice. Mi vidimo da sve više u regiji zemlje se susreću sa manjkom radne snage, manjkom radne snage gdje ona potrebna i da zemlje, od Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i drugih zemalja, Crne Gore, sve više se okreću uvozu strane radne snage iz drugih zemalja. Tako da pored tih pozitivnih efekata koje imaju, imaju naravno i negativnih efekata i oni se razlikuju od zemlje do zemlje i razlikuju se, rekao bih i od branše do branše. Recimo u Bosni i Hercegovini imate situaciju da imate nekoliko hiljada nezaposlenih zdravstvenih radnika na birou još uvjek i da često imamo priču o tome da jako puno zdravstvenih radnika odlazi i napušta, da je ugrožen zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini, međutim, istina je negdje između. Da, postoji nedostatak radne snage unutar zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini. Međutim razlog tome nije što ne postoji mogućnost da se zaposle oni koji su na birou, već zato što zdravstveni sistemi su postavljeni na takav način da ne omogućavaju veći broj zaposlenih i ne omogućavaju napredak onim koji su već zaposleni na način da oni svoju perspektivu kao doktori, kao ljekari, kao zdravstveni radnici, vide unutar tog zdravstvenog sistema.
Ovo pravilo nije postojalo od samog početka?
Ne. Ono je uvedeno nakon što se pokazalo da je na početku mnogo starijih radnika u sklopu ovog pravila dolazilo u Njemačku što je tadašnja demokršćansko-socijaldemokratska vlada ubrzo počela kritizirati kao teret za njemački mirovinski sustav. Jer mnogi su nekoliko godina uoči mirovine dolazili u Njemačku kako bi stekli prava na njemačku mirovinu. Time je, kako je zaključilo ministarstvo unutarnjih poslova, nedozvoljeno opterećen njemački mirovinski sustav. To se uvođenjem pravila o minimalnoj zaradi pokušava izbjeći.
Od prvog lipnja/juna pravilo o zapošljavanju za radnike sa zapadnog Balkana se dodatno mijenja. U kojem obliku?
Najvažnija promjena se odnosi na udvostručenje godišnje kvote radnike koji mogu useliti na temelju ovog pravila s dosadašnjih 25 na 50 tisuća. Isto tako ovo pravilo od sada vrijedi neograničeno, dakle više se neće produljivati na rok od godine dana kao do sada.
U kojoj mjeri se novi zakon o useljavanju stručne radne snage koji u punoj mjeri na snagu stupa također 1. ovog mjeseca, i pravilo o zapošljavanju Balkana nadopunjavaju ili razlikuju?
Građani neke od šest zemalja zapadnog Balkana naravno useliti u Njemačku mogu i na temelju novog zakona o useljavanju stručne radne snage. Njima su otvorena oba puta. Pod nekim uvjetima se vizu u nekom od njemačkih konzularnih predstavništava za useljavanje prema novom zakonu čeka manje nego za vizu po pravilu o zapadnom Balkanu.
U prošlosti se najviše kritika moglo čuti upravo na račun dugih rokova čekanja u njemačkim konzularnim predstavništvima. Je li se tu nešto promijenilo?
U prvim godinama nakon stupanja na snagu pravila o zapadnom Balkanu na termin u nekim predstavništvima, poput konzulata u Prištini ili Sarajevu, se čekalo i preko godinu dana. Nakon koordinacije između njemačkog ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova i povećanja broja osoblja u predstavništvima, vrijeme čekanja se smanjilo. Ali se još uvijek čeka po četiri ili pet mjeseci. No u međuvremenu je i navala pala s obzirom na to da je velik broj radnika koji su namjeravali emigrirati to već i učinio.
