Pomak udesno u EU i posljedice - izazov i/ili neizvjesnost?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 10.07.2024. 23:36 Min.. Verfügbar bis 10.07.2025. COSMO. Von Maja Maric.
Pomak udesno u EU i posljedice - izazov i/ili neizvjesnost?
Stand: 10.07.2024, 18:51 Uhr
Maja Marić, Nenad Kreizer, Nada Pester
Koliko se Europa promjenila? Desnica je ojačala, ali je odnos snaga u EU Parlamentu ipak još uvijek na strani tradicionalnih frakcija. Konačne kadrovske odluke očekuju se tek u rujnu. Ali zemlje Zapadnog Balkana već pomno prate kako će se razvijati proces proširenja. Maja Marić razgovara sa Srđanom Cvijićem, političkim analitičarom, o tome kako je politika proširenja ponovno došla na dnevni red. Nenad Kreizer tumači što se može očekivati od institucionalnih i kadrovskih rješenja.
Izbori za Europski parlament su gotovi, ali se odnos snaga unutar njega još preslaguje. Vijeće EU-a glasalo je za drugi mandat predsjednice Komisije von der Leyen. Za predsjednika Vijeća predložen je Portugalac Costa, a za predstavnika vanjskih poslova bit će imenovan Estonka Kallas. To tek treba u parlamentu da se odobri i, prema procijenama, i dalje ovim kandidatima treba većina u parlamentu.
Predsjednik tj. predsjednica Europske komisije (aktualno je to von der Leyen) daleko je najvažnija pozicija koja će se popuniti nakon europskih izbora. Dužnosniku odgovara oko 32.000 zaposlenika. Oni daju prijedloge za nove zakone EU i prate usklađenost s Europskim ugovorima itd. Osim toga, predsjednik Komisije sjedi za stolom kao predstavnik EU-a na gotovo svim velikim međunarodnim sastancima na vrhu poput G7 ili G20.
Odgovor na pitanje tko će biti predsjednik ili predsjednica Komisije, još uvijek se ne smatra sigurnim. Naime, nakon europskih izbora postavlja se pitanje kako će novi odnos snaga, gdje je desnica vise prisutna, promijeniti politiku Parlamenta i Komisije. Što se samog Parlamenta tiče, tek će biti jasno kako će desnica oblikovati politiku. Potpredsjednička mjesta biti će popunjena nakon glasanja, 16.7. kada počinje konstitutivna plenarna sjednica 10. saziva Parlamenta.
I što će ova preslagivanja značiti za zemlje Zapadnog Balkana koje već dugi niz godina čekaju zeleno svjetlo u redu za ulaz u EU. Analitičari Instituta za humanističke znanosti (IWM) u Beču izradili su studiju "Proširenje EU na Zapadni Balkan: Gde ima volje, ima i načina". Po ovoj studiji zemlje Zapadnog Balkana trebaju pokazati volju i posvećenost u procesu pristupanja EU, da zajedno nastupaju i podržavaju politike Unije koje bi im olakšale pristupanje. EU pak treba da umjesto predstavnika uvede potpredsjednika Komisije za proširenje i on bi, pored ostalog, trebao doprinijeti rješavanju bilateralnih sporova koji usporavaju pristupanje Regije u EU.
Više o tome što se može očekivati od institucionalnih i kadrovskih rješenja Nenad Kreizer.
Nenade, je li Europa nakon izbora prije mjesec dana zaista drugačija?
To se već sada može reći iako konstitutivna sjednica Europskog parlamenta još nije ni održana. Promjena se odnosi prije svega na uspjeh krajnje desnice u mnogim zemaljama Europske unije.
Gdje je sve desnica pobijedila?
Prije svega u Francuskoj gdje je Nacionalni skup Marine le Pen na izborima za EU parlament odnio najveći broj glasova. To je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona natjeralo da raspiše prijevremene parlamentarne izbore koji su okončani jučer i gdje desnica na kraju ipak nije osvojila većinu, pobjedu je neočekivano odnijela udružena ljevica ali je u dobroj mjeri prodrmala francusku političku scenu i zapravo se ne zna kako će izgledati buduća francuska vlada.
Marine Le Pen
U Austriji su slobodnjaci iz FPÖ-a izišli kao pobjednici šo je upozorenja za predstojeće parlamentarne izbore. I u Austriji su, kao i u Njemačkoj Zeleni pretrpjeli težak poraz. Zatim je tu Italija s pobjedom Braće Italija premijerke Giorgie Meloni.
Kakva je situacija na istoku Europske unije?
Tu je u Mađarskoj pobijedio Viktor Orban a u Češkoj njegov kolega po političkom uvjerenju Andrej Babiš. Njih dvojica su već, zajedno s predsjednikom Austrijskih slobodnjaka Heribertom Kicklom najavili formiranje nove frakcije u Europskom parlamentu. Njemačka Alternativa za Njemačku je u potrazi za novim partnerima i po svojoj prilici će osnovati novu frakciju krajnje desnih zastupnika iz ostalih EU zemalja. AfD je naime nedavno izbačena iz frakcije desničara ID u EU parlamentu jer su očito čak i francuskim i talijanskim desničarima AfD preekstremni.
Andrej Babis iz češke liberalno-populističke stranke ANO, Herbert Kickl iz austrijske stranke FPÖ i Viktor Orban, mađarski premijer i lider stranke Fidesz
Kad smo već kod AfD-a oni su također prodrmali njemačku političku scenu?
Da usprkos brojnim skandalima AfD-ovih političara, između ostalog i optužbama za špijunažu, AfD je na EU izborima u Njemačkoj postao druga po redu politička snaga iza Unije CDU/CSU a na istoku Njemačke uvjerljivo najjača politička snaga. Što zabrinjava mnoge posebice zbog izbora za lokalne parlamente u Tiringiji, Saskoj i Brandenburgu koji se održavaju u rujnu, dakle za nekoliko tjedana.
Gost našeg podcasta je Srđan Cvijić, predsjednikMeđunarodnog savjetodavnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCSP). Gospodine Cvijiću, vi često u svojim analizama, koliko sam ja pronašla, naglašavate to kako se treba maknuti od tog nekakvog doživljavanja proširenja Europske unije kao negativne stvari. To nam treba biti najpozitivnija stvar. I što onda Europska unija treba napraviti da vrati to pitanje proširenja u nekakvu aktivnu politiku, a ne u nešto što samo stoji sa strane.
Da u pravu ste, veliko je razočarenje u zemljama Zapadnog Balkana gde je taj proces proširenja pomalo podseća, članstvo se čeka kao Godo u pozorišnoj predstavi. Makedonija je, kako bivši ministar spoljnih poslova te države Nikola Dimitrov voli da kaže, veteran. Zemlja članica veteran. Preko 20 godina u procesu. To naravno da ima efekta na raspoloženje građana. U Srbiji imamo jednu specifičnu situaciju gdje je po prvi put pod sadašnjom vlašću usred lokalne propagande imamo manjinski broj stanovništva koji podržava perspektivu članstva. To, naravno, fluktuira, ali brojka koja zapanjuje je da velika većina stanovništva uopšte ne veruje da će Srbija ikada biti članica Evropske unije. To treba da se promeni, a da bi se to promenilo Evropska unija mora da nagradi pozitivne pomake u zemljama kandidatima. Sada imamo, mislim da je takvo raspoloženje u Briselu, da se zaista traži uspeh u regionu Zapadnog Balkana i da se nekako očekuje da će Crna Gora biti ta koja će prva od zemalja kandidata da se približi članstvu. Za to su šanse velike. Crna Gora nema neke značajnije bilateralne sporove sa susedima, nema sukobe. Ako se stvari budu odvijale kako se očekuje ja mislim da je tu najrealnije da imamo neki opipljiv pomak ka članstvu i tu će zaista biti Evropska unija na ispitu kao što je bila kad je reč o Severnoj Makedoniji.
Jesu li sad kada su desničari u parlamentu ojačali neki projekti EU-a poput zelene tranzicije protiv čega se desnica bori, sada u znaku pitanja?
Desnica je ojačala ali je je odnos snaga u Europskom parlamentu ipak još uvijek na strani tradicionalnih frakcija poput konzervativaca iz Europske pučke stranke (EPP) ili socijalista iz frakcije Progresivnih socijalista i demokrata.
Uz to treba dodati da su europske desničarske stranke međusobno poprilično razjedinjene. Već smo spomenuli kako je frakcija identitaraca izbacila AfD iz svojih redova.
Alice Weidel, AfD
No ipak oni mogu utjecati na neke procese kao što je najvažniji projekt zelene tranzicije?
Kratkoročno ne. Kako za javni servis MDR kaže Felix Schenuit iz Zaklade znanost i politika, zakonski temelji za postizanje klimatskih ciljeva u Europskoj uniji do 2050. su već postavljeni i teško ih je promijeniti. No dugoročno bi desnica koja je i u zemljama članicama sve jača, mogla vršiti pritisak u parlamentima i na stranke desnog centra poput demokršćana koji bi onda pod pritiskom birača, kod kojih su očito mnogi projekti zelene tranzicije nepopularni, mogli ublažiti svoju dosadašnju podršku tzv. zelenim ciljevima.
Zajedno s parlamentom obnavljaju se i visoke funkcije unutar EU-a. Ima li tu nekih novosti?
Konačne kadrovske odluke očekuju se tek u rujnu kada se EU parlament sastaje na svojoj prvoj sjednici nakon ljetne pauze. No već sada su one glavne pozicije, dakle predsjedništva Europske komisije, dakle neke vrste vlade EU-a, pozicija povjerenice za sigurnosnu i vanjsku politiku, i predsjednika Vijeća EU-a izgleda već riješene.
I kako to izgleda?
Pa s obzirom na to da je Europska pučka stranka i dalje najjača frakcija u EU parlamentu a oni su se već prije odlučili da dosadašnju predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen ponovno kandidiraju na mjesto predsjednice Europske komisije tako da je njen novi mandat gotovo osiguran. Tim više što je njezinu kandidaturu podržala i frakcija socijalista.
Oni će zauzvrat dobiti jednu drugu poziciju?
Da vrlo važno mjesto predsjednika Vijeća EU-a dakle neke vrste gornjeg doma EU-a gdje sjede predsjednici država i vlada članica EU-a. To mjesto je do sada držao Belgijanac Charles Michel koji je bio poznat po tome da se nije baš slagao s Ursulom von der Leyen iako je najvažnija uloga ove funkcije upravo posredovanje i koordinacija između Vijeća, tj. predsjednika država i vlada i same komisije. Na Michelovo mjesto sada dolazi portugalski socijalist i bivši portugalski premijer Antonio Costa.
Ova pozicija se, za razliku od pozicije predsjednice komisije bira samo na pola mandata, dakle na dvije i pol godine. Dosadašnji predsjednici vijeća su ostajali na položaju pet godina ali pučani su već sad najavili da će Costin drugi mandat podržati samo ako se ovaj portugalski političar jasno izjasni za ograničenje migracija što je pučanima najvažniji prioritet sljedećeg izbornog razdoblja.
Ursula von der Leyen, Kaja Kallas i Antonio Costa
Dakle prava "Igra prijestolja" s igračima u pozadini koji povlače svoje igrače.
Da tako je naravno i s trećom važnom pozicijom, funkcijom povjerenice Europske unije za sigurnosnu i valjku politiku. Čelnici država i vlada su se složili da ta funkcija pripadne dosadašnjoj litvanskoj premijerki Kaji Kallas. Njezinim izborom su ubijene takoreći dvije muhe: ona je predstavnica liberalne opcije i ujedno predstavlja istočne članice Europske unije koje zbog svoje brojnosti očekuju važnu poziciju.
No desna frakcija je ostala kratkih rukava.
Da to je prije svega naljutilo talijansku premijerku Giorgiu Meloni koja smatra da i desna opcija zbog svog očitog uspjeha ima pravo na važnu poziciju. Ona se zasada primirila jer joj je obećano da će Italija dobiti, kako je i zatražila, važnu poziciju unutar Europske komisije, dakle neko važno povjerenstvo poput unutarnjih poslova.
Za zemlje zapadnog Balkana je ostala još jedna važna pozicija?
Da, pitanje povjerenika za proširenja, pozicija na kojoj je posljednjih godina bio Mađar Oliver Varhely. Treba reći da se u tom razdoblju nisu dogodili značajniji pomaci u procesu proširenja EU-a na zapadni Balkan.
