Meditacija - koristan instrument, ali ne za sve!
Stand: 21.10.2024, 16:53 Uhr
Saša Bojić, Maja Marić, Amir Kamber
Meditacija je, kao jedan od važnih principa joge i drugih sistema duhovnog zdravlja, stalno prisutna i u zapadnoj kulturi i komercijalnoj velnes-ponudi. Ne treba zaboraviti i neke opasnosti koje ona može da donese.
Redovita meditacija nudi ravnotežu često stresnoj svakodnevici i dokazano pozitivno utječe na naše zdravlje.
Razni su razlozi za meditaciju. Mnoge kulture i religije prakticiraju razne oblike meditacije tisućama godina, a danas i znanost potvrđuje njezine pozitivne učinke pa tako ljudi meditiraju kako bi smanjili stress, bolje kontrolirali vlastite emocije, poboljšali koncentraciju i fokus. Neki ljudi meditiraju i iz vrlo konkretnih razloga kao što je pomoć pri spavanju, odnosno rješavanju nesanice, zatim pri nošenju s kroničnom boli, anksioznošću i depresijom. Dok su neki više koncentrirani na traženju duhovne dimenzije pa tako žele poboljšati povezanost uma i tijela i žele bolji duhovni rast. A različite vrste meditacije zadovoljavaju različite potrebe, omogućujući pojedincima da izaberu praksu koja je u skladu s njihovim ciljevima i stilom života.
Među najpopularnije vrste meditacije ulazi tzv. Mindfulness odnosno meditacija svjesnosti. Zatim Metta meditacija poznata i kao meditacija ljubavi i suosjećanja. Možda najpoznatija je transcendentalna meditacija, zatim zen meditacija, čije je puno ime Zazen i Vipassana meditacija.
Razlike među njima nisu samo u načinu na koji se izvode nego i za što se koriste. Osim toga, neke od njih nisu više samo meditacije ‘meditacije radi’, da tako kažem. Pa je tako Mindfulness meditacija dio psihološke terapije. Iako je krenula iz budističkih učenja, ona zapravo nije ovakva vrsta meditacije u kojoj sjedimo prekriženih nogu, ponavljamo neku mantru i padamo u trans. Onako kao što su nas naučili crtići. Meditacija svjesnosti je učenje da se, uz disanje i fokus, bolje usredotočimo na svakodnevicu i da se bude u potpunosti u trenutku. Ona pomaže sa stresom i emotivnom regulacijom.
Crtić-meditacija, to bi bila transcendentalna meditacija. To je ona u kojem praktičari, dok udobno sjede zatvorenih očiju, tiho ponavljaju određenu mantru kako bi postigli stanje duboke opuštenosti i povećane svijesti. Ona je možda i najpoznatija u pop kulturi baš zbog korištenja u filmovima i crtićima, zbog podrške slavnih osoba i znanstvenih studija. Zen meditacija (Zazen) je također oblik sjedeće meditacije, ali Zazen se fokusira na svjesnost daha i promatranje misli bez vezivanja. Dok se Vipassana, što znači "uvid" ili "jasno viđenje", usredotočuje na samopromatranje i nepostojanost osjeta, misli i osjećaja.
Možda je Metta, Meditacija ljubavi i suosjećanja, malo drugačija. Ona funkcionira više kao nešto što se danas također zove i pozitivna afirmacija. Ponavljaju fse raze poput "Neka sam sretan, neka sam zdrav" i proširuju se te želje na druge, počevši od voljenih i postupno uključujući ljude prema kojima se osjećaju neutralno ili čak neprijateljski.
Meditacija potiče od istočnjačkih, uglavnom budističkih vjerskih obreda. Ali, iako je njen korjen u religiji, meditacija nije religija. Meditacija je instrument koji se danas koristi da pojedinci bolje upoznaju sebe i često prvi kontakt s njima dolazi kroz jogu i slične oblike vježbanja. Međutim, sve religije koriste meditaciju u raznim oblicima i pod raznim nazivima upravo u svrhu samousavršavanja tako da se mogu uvijek naći religijski kritičari koju će osuđivati meditaciju kroz jogu, ali će smatrati da je katolička meditacija kroz molitvu dobra opcija. Ali tu ulazimo u osobne afinitete, bojim se.
Ipak, da li je meditacija za sve i treba li je svima preporučiti? Jedno manje medicinsko istraživanje Karger-a zaključilo je da je 2018. u Njemačkoj 15.1% ljudi meditiralo ili bilo zainteresirano za meditaciju. Što znači da se radi o milijunima ljudi u Njemačkoj. Prema istraživanju Statista Consumer Survey, gotovo svaka četvrta osoba u dobi od 18 do 64 godine ima aplikaciju za meditaciju na svom mobitelu. Kad uzmemo u obzir sve te brojeve i ako znamo da je meditacija postala masovni fenomen se te gotovo univerzalno nudi kao lijek za stres i psihičke problema, s nelagodom moramo reći – ne.
Nedavna znanstvena istraživanja pokazuju da intenzivna meditacija također može izazvati ozbiljne psihološke nuspojave. Tu zanemarenu ili često trivijaliziranu stranu adresiralo je istraživanje ARD-ovog istraživačkog video serijala Vollbild. Istraživanja o meditaciji u posljednjih 20 godina uglavnom su pokazala pozitivne učinke poput smanjenja stresa ili depresije, i zato je teže da se negativni aspekti probiju u javnost. U Njemačkoj već dvije godine postoji prva kontaktna točka za žrtve nuspojava meditacije na Institutu za pogranična područja psihologije i psihohigijene u Freiburgu. Psiholozi Ulrich Ott i Liane Hofmann osnovali su kontaktnu točku. Izvještavaju da se sati konzultacija već uvelike koriste i da je patnja mnogih pogođenih velika. Napadajipanike, hospitalizacije, pa čak i slučaj samoubojstva nakon meditacije – sve se to spominje kao nepoželjene posljedice meditacije koje su se dogodile.
Naravno, nije ih meditacija dovela do toga – voditelji meditacije u takvim slučajevima se brane time da su pojedinci donijeli osobne problema, pa čak i psihičke bolesti, sa sobom. Ali psiholozi Ott i Hofmann kritiziraju činjenicu da nema prave provjere ni voditelja ni polaznika meditacije i da se premala pozornost pridaje rizicima jer je sve prepušteno osobnom izboru samih voditelja meditacije.
