Karnevalski običaji diljem Europe. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 12.02.2024. 26:57 Min.. Verfügbar bis 11.02.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Karnevalski običaji diljem Europe
Stand: 12.02.2024, 18:00 Uhr
Nenad Kreizer, Maja Marić, Boris Rabrenović
Ovo je doba godine kada se u mnogim dijelovima Europe i svijeta održavaju pokladne svečanosti koje još znamo kao karneval ili maškare. Forma ovih slavlja je različita ali im korijeni uvijek leže u pretkršćanskom razdoblju i ritualima tjeranja zime i pozdravljanja proljeća. No karneval u međuvremenu ima i političku i ekonomsku dimenziju, a o svemu tomu govorimo u ovom izdanju podcasta, između ostalog i s Aleksandrom Repedžićem, etnologom iz Beograda i stručnjakom za pokladne običaje.
Jednom godišnje, uglavnom uoči proljeća, diljem svijeta se održavaju pokladni običaji koji, ovisno o dijelu svijeta, poprimaju različite forme: od samba karnevala u Brazilu, preko zvončara u Rijeci i okolici pa do mažoretkinja u Porajnju. Jedno je ovim običajima zajedničko: kroz rituale koji uglavnom potječu iz pretkršćanskog razdoblja, se pokušava odagnati zima i prizvati proljeće.
Danas se uglavnom u potpunosti izgubio taj izvorni motiv pokladnih običaja i sve je ostalo na običajima koji služe za dobru zabavu onima koji ovakvu vrstu zabave vole. A tu su mišljenja jako podijeljena.
I dok se u Hamburgu i Berlinu karnevalsko razdoblje uopće ne primjećuje, osim ako se izuzmu omiljena okupljališta došljaka iz Porajnja, uzduž Rajne u karnevalskim utvrdama poput Mainza, Kölna ili Düsseldorfa, se posebno od prošlog četvrtka pa do Pepelnice ove srijede, karneval ne može izbjeći. Granica karnevalskog slavlja protječe nekako kroz Ruhrsku oblast premda i ovdje ima iznimaka.
No ne radi se samo o zabavi. Karneval može biti i vrlo politička manifestacija pogotovo u Porajnju gdje su svake godine vagoni u povorci posvećeni nekom aktualno-političkom problemu. Povorka na Rosenmontag je u nedavnoj prošlosti i nekoliko puta otkazana: jednom početkom devedesetih zbog Zaljevskog rata, te prije dvije godine zbog ruske agresije na Ukrajinu kada je umjeto povorke održana mirovna demonstracija. 2021. povorka je otkazana zbog pandemije koronavirusa. Ove godine, kao što se i očekivalo karnevalske teme su lokalne i globalne, od problema njemačke vlade s proračunom pa do ruske agresije na Ukrajinu.
Inače i sam pojam Rosenmontag dijeli duhove: dok po nekim tvrdnjama ovaj izraz potječe od pojma Ružina nedjelja kada je papa u 11. stojeći blagoslovio relikviju zlatne ruže, drugi tvrde kako pojam "Rosen" potječe od srednjovjekovnog rasen što znači ludovanje.
Dakle karneval ili poklade su duboko ukorijenjeni u tradiciju. U ovom izdanju podcasta Cosmo bhs saznajemo u razgovoru s beogradskim etnologom Aleksandrom Repedžićem kako ta tradicija izgleda na jugoistoku Europe.
O karnevalskim običajima u jugoistočnoj Evropi govorimo u ovom izdanju podcasta s Aleksandrom Repedžićem, etnologom iz Beograda i stručnjakom za pokladne običaje.
Aleksandre, u Njemačkoj su pokladna karnevalska slavlja na samom vrhuncu. Kako se karneval slavi na jugoistoku Europe? Ima li tu nekih razlika?
Naravno da da, u jugoistočnoj Evropi, odnosno na Balkanu ceo taj deo karnevalski, odnosno pokladni, krenuo je već od drugog januara, zavisno od mesta do mesta, od kraja do kraja. Svuda se praznuju i svako mesto određuje svoj dan. Naravno, u mnogo čemu se razlikuju. Ovde se maske i dalje prave na tradicionalni način. Imao sam prilike to da vidim pošto je kolegica Anđela Đermanović trenutno u Nemačkoj i pokazala mi je iz Rosenburga kako izgledaju maske u Nemačkoj i kako izgledaju fašenjke tamo. Itekako se dosta razlikuje sam taj čin, ali ono što je interesantno jeste i za zapadnu Evropu, ali isto tako i za jugoistočnu Evropu i Balkan, funkcija samog običaja je ostala ista. To je pre svega da obezbedi jednu novu plodnu godinu, bogatu, da otera zle duhove koji se predstavljaju maskama i da zaštiti samo mesto gdje se one proslavljaju.
Možete li u nekoliko osnovnih crta opisati u čemu je tu najveća razlika u maskiranju i u samim ritualima?
Kadar iz dokumentarnog filma "Profakuc - Božićno maskiranje u Laznici/Običaj Vlaha u Homolju" autora Anđele Đermanović i Aleksandra Repedžića
Svakako, mi smo prošle godine imali prilike da vidimo dva takva karnevala u Srbiji, jedan je u Golubincima u Sremu, gde ide prvo pokladno jahanje, to je običaj koji se vezuje i zajednički ga proslavljaju i Srbi i Hrvati, što je prelepo. Dan pre samog maskiranja oni idu obučeni u tradicionalne kostime, jašu od kuće do kuće gde dobijaju poklone tipa suhomesnati proizvodi, rakije i to već kako je to kod nas na Balkanu, dok se sutradan maskiraju. I to je sada već uzelo taj karnevalski karakter i više podseća na maškare u Nemačkoj. Za razliku od tih maškara u selu Laznica u severoistočnoj Srbiji drugačije se maskiraju. Tamo se prave tradicionalne maske od starih i poderanih majica i dukserica, svega onoga što može da se nađe kod kuće. I onda se muškarci maskiraju, nema, niko drugi ne sme da se maskira, a to su uglavnom mladići od 20 do 30 godina. I onda oni uz buku i lupnjavu prolaze kroz selo, pa tu postoji taj deo inikativnog seksa i snošaja s ljudima koji nisu maskirani da bi se oplodila godina. To je upravo nešto što je ostalo od starine i u Homolju je sveprisutno. Takođe i u delovima Mađarske i Hrvatske i dalje ljudi prave svoje maske, takođe i u Bugarskoj i Rumuniji. Za razliku od zapadne Evrope, gde se maske kupuju i tu je i Spiderman i Supermen i ostalo, ovdje toga nema. To su maske koje pre svega podsećaju na neka demonska bića, čudna stvorenja koja možemo naći samo u našoj domaćoj mitologiji.
Dolaze li turisti da prate te zanimljive iskonske običaje?
Kadar iz dokumentarnog filma "Profakuc - Božićno maskiranje u Laznici/Običaj Vlaha u Homolju" autora Anđele Đermanović i Aleksandra Repedžića
Nažalost, ne. To nije praksa u jugoistočnoj Evropi i jako je slabo propraćeno. Pre svega nerazumevanje samih država da je to deo nematerijalne kulturne baštine i našeg nematerijalnog kulturnog nasleđa. Itekako se mora više popularizovati sam običaj i kroz društvene mreže i svakako nam omogućava itekako veliki priliv novca ukoliko se to uradi na pravi način. Ali mi ćemo sve prihvatiti nešto drugo, tuđe, a ono što je naše nekako ćemo odbaciti ili zaboraviti. To je naš problem i treba se boriti protiv toga.
A od Maje Marić saznajemo malo više o običajima u ovom dijelu Njemačke a i o tome kako protječe aktualni karneval koji danas doživljava svoj vrhunac.
Majo, što prosječan turist ili novopridošli građanin koji nije odrastao u Kölnu treba znati o kelnskom karnevalu?
To da Karneval ne traje tri, pet ili sedam dana. Karneval je 'peto godišnje doba' u Porajnju. Zapravo počinje 11.11. u 11 sati i 11 minuta i traje do Pepelnice ili čiste srijede, dana kada službeno započinje katolička korizma, vrijeme posta i suzdržavanja. A taman prije toga građani Mainza, Kölna, Düsseldorfa i okolnih mjesta izbace sve iz sebe. Ono što mnogi smatraju karnevalom je zapravo vrhunac slavlja i traje okvirno zadnjih sedam dana. Od četvrtka koji je svojevrsna „Noć žena“ (Weiberfastnacht), do pokladnog utorka, s tim da najveća i najpoznatija parada prolazi ponedjeljkom koji nosi ime Rosenmontag.
Dakle, sve staje u tom zadnjem tjednu?
Naravno da ne. Karneval nije službeni praznik u Njemačkoj. Nije čak službeni praznik niti u Sjevernoj-Rajni Vestfaliji! Što znači da se paralelno ide na posao dok neki i idu partijati po gradu. Često se te dvije stvari i preklapaju – pa je tako sasvim normalno vidjeti skroz maskirane ljude kako odlaze na posao, a onda si malkice prilagode radno vrijeme da proslave i karneval.
A šta je sa školama i vrtićima?
Za one koji imaju djecu, nije baš tako zabavno jer se škole i vrtići uglavnom zatvore iako nije službeno ferije niti su dani neradni. Normalno je očekivati i kaos u prometu danima prije, prenatrpane tramvaje, zatvorene dijelove grada zbog postavljanja zaštitnih ograda i tribina, veliki priljev gosta i turista. Tako da jasno da i Köln, kao i svako turističko mjesto, ima one koji žive za karneval i one kojima ga je preko glave. Doduše, ovdje nam barem malo oboja i razbije onaj najdosadniji dio zime, izmedju Nove godine i dolaska proljeća.
Da, Köln ima velik broj turista kroz cijelu godinu, a Karneval je definitivno period kada se taj broj povećava. Što kaže statistika što se zarade i posjetitelja tiče?
Njemački ekonomski institut (IW) u srijedu je izračunao da se očekuje prihod od više od 1,7 milijardni eura. Posebno je unosno biti dio gastronomije u ovim danima - IW ovdje očekuje zaradu od 770 milijuna eura. No ugostiteljstvo nije jedino koje ima koristi od karnevala. Prodajom kostima i slastica trgovci se mogu nadati prodaji od oko 360 milijuna eura. Na karte za vlak i vožnju taksijem potroši se 260 milijuna eura, a na noćenja u hotelima oko 190 milijuna eura.
Direktor IW-a Michael Hüther kaže da je Karneval tračak nade za regionalnu ekonomiju i da ugostiteljstvo i hotelijerstvo posebno trebaju ovakve impulse osobito u vremenima kada prelazimo iz jedne krize u drugu. Po njima se karnevalski posao u potpunosti oporavio od razdoblja korone. Što se posjetitelja tiče, statista.com kaže da se očekuje više od 500.000 posjetitelja na povorci u Mainzu za Rosenmontag, dok Köln očekije milijun i pol, a Düsseldorf oko milijun.
Od samog osnutka modernog karnevala, to znači da pričamo o zadnjih 200tinjak godina, atmosfera je uvijek uključivala dozu zdravog skepticizma i prema crkvi i prema državi. I to je ostalo nepromijenjeno i danas jer svaki karneval nosi i neke političke komentare sa sobom koji su uvijek jasno vidljivi na paradnim vozilima. No što kažu brojevi? Koliko je ljudi danas bilo u povorci u Kölnu?
Povorka je krenula u 10 ujutro. Oko 12.000 sudionika nekoliko sati marširalo je starim gradom i pokraj katedrale do Mohrenstrasse podijelilo se oko 300 tona slatkiša i 300.000 buketa cvijeća. Kako navode iz grada, trasa je duga gotovo devet kilometara.
No osim Kölna i Düsseldorf je poznat po svojoj paradi.
Ova dva grada rivala se ne mogu dogovoriti ni oko toga ‘čij je karneval zapravo’, ali düsseldorfska parada ipak nosi titulu najpolitičnije. Oni šeću pod motom "Wat et nit all jöwt " ("Ono čega nema ") i već u samom startu su skrenuli pažnju velikim vagonom na kojem tenk sa Davidovom zvijezdom cilja u uplašenu obitelj. Istovremeno tu istu obitelj pred tenk gura vojnik s ‘Hamas’ oznakama na uniformi.
Ovo je pravi primjer komentara koji donose parade, a koji se ne iznose uvijek tako otvoreno i javno – što je jasno vidljivo iz mnogih kritika upućenih Njemačkoj da stoji uz Izrael u ovom sukobu.
Kako je ove godine prošao njemački kancelar?
Nije se dobro proveo ni Olaf Scholz koji je na obje parade prikazan na, u najmanju ruku, na zanimljive načine, pa je tako u Kölnu ljenjivac koji odmara na grani, a u Düsseldorfu je preimenovan u Hohlava Scholza jer mu je – lubanja prazna. U Meinzu je Olaf gusarski kapetan, a golub mira je u kavezu. Tu je i Savezni ministar financija Christian Lindner prikazan kao kasica prasica s kočnicom za dug, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pred velikom dilemom – to be or NATO be, Annalena Baerbock, savezna ministrica spoljnih poslova je slonica u prodavaonici porculana, a ismijavani su čak i njemački poljoprivrednici koji su samo par tjedana prije blokirali mnoge velike gradove, pa tako i Köln. Način na koji je kritika upućena je zanimljiv jer prikazuje upravo karnevalski triumvirat, Princa, djevicu (Jungfrau) i seljaka, ali seljak debelog stomaka izvaljen je njima pod nogama s natpisom da je u štrajku.
Tu su i izbjeglice koje se utapaju pred granicama Europe?
Naravno. Utopljenike mirno gleda veliki čovjek sa šeširom Europske unije, Putin se uvijek nađe negdje u masi, a i AfD je uvijek rado viđen gost jer građani vole naglasiti apsurdnost ove ekstremne desnice i njihovu povezanost sa nacional-socijalizmom. Kako su ove godine zaista aktualni, dobili su nekoliko vozila u povorkama u svoju čast – dvorska luda pokazuje zadnjicu rukama uzdignutim u hitlerovski pozdrav, od kojih par na rukavu ima oznaku AfD-a, a druge strane, Alice Weidel je AfD-ova lutka za napuhivanje u koju zrak upuhuje upravo – semafor koalicija.
Jedno mjesto je rezervirano i za kelnskog nadbiskupa Rajnera Marija Velkija koji je, eto, i dalje slijep na zlostavljanja djece u Crkvi, a tu je i, meni totalno neočekivana i simpatična, kritika na račun obrazovnog sistema i upotrebe umjetne inteligencije. To su samo neka od navedenih vozila ovogodišnjih karnevalskih povorki.
Ali ima i pozitivne kritike – u Düsseldorfu jedno vozilo u povorci traži zahvalnost za tzv. ‘first responders’ radnike. Radi se o vatrogascima, policiji i medicinskom osoblju koji su svakodnevno napadnuti od bijesnih građana, ovisnika, pijanaca i mladih. Posebno je aktualan ovaj zahtjev jer je u 2022 registrirano gotovo 80.000 napada na djelatnike hitnih službi. Na vozilu piše “Zaslužuješ zahvalnost i poštovanje”.
Sada kada si spomenula hitne službe, kelnska policija prvi put je koristila društvene mreže upravo zbog podizanja svijesti o seksualnom zlastavljanju na karnevalu.
Tako je, to je našto što bih ja voljela naglasiti – pokrenuli su cijelu kampanju na društvenim mrežama u kojoj su sudjelovale razne ličnosti iz kelnskog medijskog prostora – od fc cheerleadersica preko 'first responders' ekipa pa sve do članova poznatog karnevalskog benda Kasalla. Kampanja se zove 'it's a dress, not a yes' (To je haljina, nije pristanak).
Što znači da i dalje možemo pričati o politici ili o dobrim stranama karnevala, ali moramo i o sigurnosti – bilo da se radi o sigurnosti žena u masi ili o visokom stupnju prijetnje od terorističkih napada. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u dane karnevala na dužnosti je 62.000 policajaca upravo iz tih razloga.
