Antisemitizam se ponovno širi Europom. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 06.09.2023. 22:13 Min.. Verfügbar bis 05.09.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Antisemitizam se ponovno širi Europom
Stand: 06.09.2023, 17:17 Uhr
Nenad Kreizer, Maja Marić, Boris Rabrenović
Sve učestaliji napadi na pripadnike židovskih zajednica, negiranje Holokausta i povijesni revizionizam, svjedoče o porastu antisemitizma u Europi, što brojkama potkrepljuju i statistike. Pripadnici židovske zajednice se u pojedinim europskim gradovima više ne usuđuju izlaziti na ulicu s obilježjima koje bi ih okrakterizirale kao Židove. Koji je uzrok ovom opasnom trendu i što društva čine kako bi mu se oduprijelo? O tomu govorimo i s predsjednikom Židovske općine Zagreb Ognjenom Krausom.
Teroristički napad na sinagogu u Erfurtu 2000., oskrvnavljenja židovskih groblja i redoviti napadi na članove židovske zajednice - Njemačka u 21. stoljeću ima problem s antisemitizmom. To pokazuju i statistike koje prema posljednjim podacima za 2022. svjedoče o značajnom porastu kaznenih djela s antisemitskom pozadinom.
Koji je razlog ovom trendu? Analitičari ukazuju na povijesne paralele s raznim valovima antisemitizma koji se poklapaju s dolaskom kriza. Tijekom pandemije koronavirusa mnogi su tako iza širenja virusa vidjeli farmaceutsku industriju iza koje, kako tvrde teoretičari zavjera, upravlja moćni židovski financijski lobi. Ta slika nije nova: Židove su i u srednjem vijeku optuživali za izbijanje pandemija ili sušne godine. Nacionalsocijalisti su Židove okrivili za ekonomsku krizu u kojoj se svijet u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća nalazio.
Narativi nacionalsocijalista ponavljaju se i u stavovima modernih nacista i krajnjih desničara koje za sve društvene neprilike traže žrtvenog jarca kojeg redovito nalaze u židovskoj zajednici. Istodobno i mnogi doseljenici iz zemalja koje su tradicionalno neprijateljski orijentirane prema Izraelu, poput arapskih zemalja Bliskog istoka, za politiku Izraela optužuju i cijelu svjetsku židovsku zajednicu što se očituje i u sve brojnijim napadima na Židove gdje su počinitelji uglavnom mladi arapski useljenici.
I najnoviji slučaj s bavarskim vicepremijerom Hubertom Aiwangerom kojeg se optužuje da je kao gimnazijalac širio antisemitsku propagandu, pokazuje još uvijek djelomice kompliciran odnos Njemačke prema vlastitoj prošlosti.
Bavarski vicepremijer Hubert Aiwanger
Maja Marić nam predstavlja aktualne statistike o kaznenim djelima s antisemitskom pozadinom u Njemačkoj.
Majo, u Europi se širi val antisemitizma kakav nije viđen posljednjih osamdeset godina, navode mnogi mediji. Velik broj Židova koji žive u EU vjeruje da se antisemitizam povećao, a 85 posto smatra to ozbiljnim problemom. Je li to zaista tako?
Istraživanja definitivno potvrdjuju trend porasta antisemitističkog raspoloženja. U 2020. godini, prema podacima koje je objavila savezna vlada, njemačka policija je prijavila ukupno 2.351 antisemitskih zločina iz mržnje, u prosjeku šest dnevno.
To je povećanje više od 10 posto u odnosu na broj prijavljenih antisemitskih zločina u 2019., rekordnoj godini za takve vrste zločina, do tada. A onda je Broj antisemitskih zločina zabilježenih 2020. godine bio je najveći otkako je Savezni ured za borbu protiv kriminala (Bundeskriminalamt, BKA) 2001. godine, uveo tzv. Sustav za registraciju politički motiviranih zločina (PMK).
Nakon toga je došla 2021. sa još većim brojkama, 3.027, da budem precizna. Prošla godina se navodi kao godina kada se tenzije smanjuju iako je to vrlo nezgodno za reći. Brojevi jesu 10 posto manji nego u 2021, ali je taj broj i dalje veći broj nego prosjek prijašnjih pojedinacnih godina.
Mislim da je važno reći da se službene brojke odnose samo na zločine koje je prijavila policija, a stvarni broj incidenata je vjerojatno puno veći. Ali zašto sada odjednom takav porast?
Tjednik Spiegel konstatira da su teoretičari zavjera i desničarski ekstremisti udružili snage i sada zajedno raspiruju plamen mržnje prema Židovima, koji je već bio u porastu i prije pandemije. A pandemija je, kako znamo, pogoršala situaciju. Društveno kretanje se vidi i u porastu popularnosti stranke Alternativa za Njemačku (AfD) koje možemo tumačiti na dva načina – je li AfD popularan zato što ljudi razmišljaju kao i oni ili njihova retorika dozvoljava prodor problematičnih stavova u društvo.
I tu se ne radi samo o ksenofobiji, kako mnogi vole reći, već o rasizmu, jer se događaju i brojni napadi na njemačke državljane useljeničkog porijekla. Primjerice, 2020. je ekstremni desničar ubio devet ljudi u njemačkom gradu Hanauu, izvršio je napad na šiša bar, u kojem su bili njemački državljani iz useljeničkih obitelji, jedan primjerice iz Bosne. Bilježi se i sve veći porast napada na džamije. Nažalost, to nije iznenađenje.
Ekstremna desnica je ta koja predvodi ovaj val rasističkih ispada?
Njemački vodeći mediji i većina političara za antisemitizam uglavnom optužuju ekstremnu desnicu. Međutim, pojedine neovisne studije su otkrile da su fanatici krajnje desnice odgovorni samo za manji dio antisemitskih napada u Njemačkoj tijekom posljednjih godina.
Primjerice Odjel za istraživanje i informacije o antisemitizmu (RIAS) u jednom svome izvješću tvrdi da je krajnja desnica odgovorna za nešto manje od 20 posto antisemitskih zločina. Jedno istraživanje koje su proveli njemački Židovi na Sveučilištu u Bielefeldu pokazalo je da su otprilike 60 posto antisemitskih napada počinili islamisti.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus
Od antisemitizma naravno nisu imune niti zemlje jugoistočne Europe o čemu u podcastu Cosmo BHS govorimo s predsjednikom Zagrebačke židovske zajednice i koordinatorom rada židovskih općina u Hrvatskoj Ognjenom Krausom.
"Ono što brine je odnos prema povijesti i edukacija i posebno to što se taj odnos mirno promatra. Mene ova vremena podsjećaju na vrijeme između dva svjetska rata" – kaže gospodin Kraus.
I tu se uglavnom spominje novi antisemitizam koji se očituje na dva načina: kao oporba cionizmu i kritika izraelske vlade te kao klasični antisemitizam koji se manifestira demonizacijom Židova, židovskim navodnim globalnim planovima i pozivom na nasilje protiv njih.
Ali je činjenica da antisemitizam kao fenomen nikada nije nestao u Njemačkoj i njegovo liječenje zahtijeva hitan plan. Njemački profesor povijesti i autor, Peter Longrich, u intervjuu za Isreal This Week je rekao da su u Njemačkoj uvijek bili rašireni antisemitski stavovi, i da se danas ne može pričati o vraćanju niti eskaliranju jer je antisemitizma oduvijek bilo. Jedino se danas, smatra on, sve više ljudi spremno s njime identificirati u javnosti.
