Westdeutscher RundfunkLaden im Store
Amir Kamber razgovara s Tijanom Silom - dobitnikom ugledne književne nagrade Ingeborg Bachmann. U nagrađenom tekstu "Dan kada je moja majka poludjela", Sila se bavi ratom i ranama koje ne zacjeljuju. A šta je bosanskim humorom? Davor Korić nas uvodi u lik i djelo njemačkog pisca koji je rođen u Sarajevu. Kakvu ulogu u njegovim djelima igra rodni grad? Nakon što je dobio nagradu, euforični Tijan Sila je rekao da ne razumije šta se desilo. Je li u međuvremenu shvatio šta ovo priznanje znači?
Naš a ničiji, dakle svoj pisac Jovan Nikolić objavio je knjigu Hotel Nikaragva. U razgovoru s Amirom Kamberom Nikolić objašnjava o kakvoj novoj staroj zbirki priča je riječ. Zbog čega je uzet? Šta za pisca znači ultimativna samoća? Književno djelo ovog, kako ga neki zovu, romsko-srpsko-njemačkog pisca kolega Davor Korić stavlja u jasniji kontekst. Jovan Nikolić je objavio više knjiga poezije, nekoliko drama i romana. Salzburg, Paris, Helsinki, Čačak, Beograd, Köln? Svačiji i ničiji - dakle svoj.
U knjizi "Tvornica Hrvata" iz perspektive dječaka izbjeglog iz Srednje Bosne u Zagreb čitatelj svjedoči kako se na ilegalan način pribavljaju papiri na osnovu kojih su izbjeglice tokom prošlog rata stjecale hrvatsko državljanstvo. Davor Korić donosi više o pozadini nagrađenog romana. Dok Amir Kamber od samog autora Nebojše Lujanovića želi znati na koje i kakve Hrvate njegov roman tačno cilja? Šta znači pripadati ili ne pripadati nečemu? Svakog prvog četvrtka u mjesecu govorimo o književnosti!
Davor Korić u razgovoru s Amirom Kamberom, iznosi manje poznate detalje o prvom susretu i saradnji preminulog Abdulaha Sidrana s Emirom Kusturicom. „Sjećaš li se Doli Bel“! Kako je sve počelo? Sidran potpisuje niz književnih djela od iznimne vrijednosti - reporter Amir Sužanj o tome šta ovog bosanskohercegovačkog autora čini tako posebnim. Po čemu će ga ljudi naročito pamtiti? Kako je za života postao gradska ikona čiji duh još uvijek lebdi iznad Miljacke iako Sarajevo baš i ne voli autoritete?
Jeste li znali da razni strip junaci koje obožavaju fanovi diljem svijeta nastaju u Hrvatskoj? Deadpool, Silver Surfer, Daredevil i Punisher. Kako to da u Hrvatskoj živi i radi niz vrhunskih strip autora? Jedan od njih je i Dalibor Talajić. On u razgovoru s Majom Marić objašnjava kako se postaje dio čuvene Marvel obitelji. U čemu je tajna? Što savjetuje današnjim klincima? Petra Švarc predstavlja i druge autore. Kako to da su stasali baš u Hrvatskoj? Zašto su se svi odlučili baš za superheroje?
Može li jeziku nedostajati djetinjstvo? Nakon odrastanja i gorkog stasavanja u Bosni i Hercegovini, Velibor Čolić je svoju spisateljsku karijeru izgradio u Francuskoj. Međutim, roman koji predstavljamo ipak je napisao na maternjem jeziku: "Autoportreti s damama". Zašto? O čemu se u knjizi tačno radi? Amir Kamber razgovara s Čolićem o jeziku, ratu, damama, egzilu, literaturi i još koječemu. A naš književni kritičar Davor Korić iz svog ugla predstavlja autora čije djelo toplo preporučujemo.
Maternji jezik, to jest jezik na kojem se odrasta, uvek je u prednosti nad svakim kasnije naučenim jezikom. To važi i u slučaju da neko dete odrasta sa dva maternja jezika. Ni na jednom drugom, naknadno naučenom, mogućnosti izražavanja neće biti toliko bogate kao na jeziku ili jezicima sa kojima se poniče. Saša Bojić duboko zaranja u temu. Govore li delfini maternjim delfinskim jezikom? Svet "maternjeg podjezika", dakle žargona, nam približava Maja Marić. Kako se u Slavonskom Brodu kaže "baba"?
Postoji li pravda, makar u umjetnosti? Zašto fotografije, filmski i tonski snimci mogu biti tako važni, ali i opasni? Amir Kamber razgovara s rediteljkom Kumjanom Novakovom o njenom dokumentarcu „Silence of reason“. Film utemeljen na svjedočenjima žena koje su silovane u Foči za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini biće prikazan u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. Uskoro, vjerovatno i u Njemačkoj. Aida Kožar pojašnjava pozadinu i rasvjetljava vezu između dokumenta i političke umjetnosti.
Amir Kamber razgovara s Ivanom Bodrožić o smislu poezije, matematici proze, klasičnom feminizmu, ali i o starom Vukovaru. Šta je prva asocijacija na rodni grad? Književni stručnjak Davor Korić pisanje istaknute književnice iz Hrvatske stavlja u širi kontekst i predstavlja zbirku poezije "Usijavanje“. O kakvoj knjizi je riječ? Mi ovaj put preporučujemo Bodrožić, no, koje tekstove Ivana Bodrožić predlaže nama? Nastavljamo tradiciju, početkom svakog mjeseca se bavimo literaturom - i životom u njoj.
Tik tak kuca sat. Protok vremena je neminovan. O fenomenu prolaznosti iz njemačke i drugih zanimljivih perspektiva razmišljaju i razgovaraju Amir Kamber i Aida Kožar. Zbog čega je važno biti koncentriran na sadašnji trenutak? Kako izbjeći strah? Šta kažu nauka i religija? Isplati li se sanjati san o vječnosti? Upoznajemo Milivoja Kostića iz Novog Sada koji originalno tematizira prolaznost, naime, putem ulične 3D umjetnosti koju baš i treba da opere kiša, pokriju snijeg, ruzmarin i šaš. Zašto?
Cijenjena autorica iz Skoplja analizira muške potpetice i bujne frizure globalnih populista. Šta spaja Trumpa, Wildersa i Johnsona? U razgovoru s Amirom Kamberom, Rumena Bužarovska predstavlja svoju zbirku kratkih priča „Moj muž“. Zašto su njene priče toliko zanimljive, kako za same čitaoce, tako i za književne kritičare? Više o društveno angažiranoj spisateljici saznajemo od Davora Korića, koji čita i interpretira jedan odlomak iz knjige koja je u Njemačkoj objavljena pod naslovom "Mein Mann".
Vašu omiljenu knjigu, na vašem jeziku čitaju poznati glumci ili sami autori. Možda vam čudno zvuči, ali to je moguće. Zahvaljujući aplikaciji „Book&Zvook“ iz Hrvatske koja je namenjena svima koji govore ili razumeju hrvatski, bosanski, srpski ili crnogorski. O tom zanimljivom literarnom projektu više će nam reći naš književni kritičar Davor Korić, a razgovoramo i sa novinarkom Ljubicom Letinić koja je, zajedno sa Lenom Deban, dramskom ton-producentkinjom, tu aplikaciju pokrenula.
Selma Selman uništava stereotipe. Ne samo to. Amir Kamber razgovara sa svjetski proslavljenom umjetnicom o njenoj izložbi u Berlinu i perfomansu "Motherboards" u kojem rastura kompjutere tragajući za zlatom. Zašto? Kako? Je li se obogatila? Šta je umjetnost između Bihaća, Berlina, Amsterdama i New Yorka? Osim toga, iz Hrvatske s pregledom tamošnje scene javlja se Zoran Stošić. Slušamo svježu muziku, recimo, čarobnu Dinu Jashari iz Makedonije i novog Sachera koji spretno reciklira staru slavu.
Napunio 91 godinu ali je ostao vitalan i produktivan. Bora Ćosić se smatra zanatlijom, poput nekog postolara ili šnajdera, koji svakodnevno vrijedno radi. Objavio je preko 60 knjiga, pisao prozu, esejistiku, poeziju. Novi roman, Bergotova udovica, dobio je jedno od najuglednijih priznanja u regiji, nagradu Meša Selimović. U razgovoru s Amirom Kamberom govori o "vremenu koje je izašlo iz zgloba". Više o Bori Ćosiću od Davora Korića koji otkriva jednu tajnu vezu između njega i velikog književnika.
Pisac Goran Vojnović gostuje na Sajmu knjiga u Frankfurtu u čijem fokusu je ove godine književnost Slovenije. Kako je jednoj tako maloj zemlji uspjelo da bude u žiži jednog tako velikog sajma? Naš književni stručnjak Davor Korić ima odgovor. Koju poziciju tačno u slovenskoj reprezentaciji igra Goran Vojnović? Osjeća li se ugodno u njoj? Ko su drugi pisci iz Slovenije u Frankfurtu? U razgovoru s Amirom Kamberom Vojnović preuzima loptu i predstavlja svoj novi roman „Đorđić se vraća“.
LOST – YOU GO SLAVIA, multimedijalna kulturna manifestacija u teatru Maxim Gorki u Berlinu, traje od 28.9. do 10.12. Zaista ima mnogo toga za vidjeti i za čuti - od predstave Olivera Frljića iz Hrvatske, preko instalacije Danice Dakić i filma Jasmile Žbanić i BiH pa sve do koncerta kultnog Laibacha iz Slovenije. Maja Marić razgovara s redateljicom Selmom Spahić o željezarskoj Zenici i svijetu iz kojeg njene dvije predstave dolaze u Berlin. Kakve veze ima raspad YOU GO SLAVIJE s nama danas?
Što zajedničko imaju Berlin i Kikinda? Aleksandar Timofejev se uputio u Kikindu i donio djelić atmosfere iz dječjeg kazališta Lane koje je razvilo zanimljivu suradnju s berlinskim kazalištem lutaka Boka. Iza tog kazališta stoji Olivera Becker koja je Maji Marić ispričala sve o svom pedagoškom pristupu dječjim bajkama, lutkama koje sama izrađuje, ali i konceptu malog dječjeg svijeta koji se već godinama razvija u suradnji s drugim useljenicima koji u Berlinu traže one slične sebi.
Amir Kamber i Selvedin Avdić uspostavljaju književnu vezu na relaciji: Keln - Zenica. Posebnu pažnju skrećemo na Autobusne bilješke, tekst u kojem Avdić pokušava uhvatiti atmosferu autobusnog kosmosa kojeg čine stanice, peroni i saputnici koje vjerovatno nikada više neće vidjeti. O tome kako je nekadašnji industrijski kolos, dakle grad Zenica, utjecao na njegovu literaturu razmišlja i govori naš književni stručnjak Davor Korić.
Prototip mlade žene koja može biti sve što poželi ili seksualizirana igračka koja ženama nameće nemoguće standarde ljepote? Barbie je dobila svoj film kojeg prate burne reakcije. Jedni su oduševljeni, drugi uvrijeđeni. Je li Barbika time na istom glasu kao zadnjih 65 godina? Saša Bojić donosi presjek kritika na račun filma, dok Maja Marić i Sonja Švajhler raspravljaju o tome možemo li Barbie zaista stavljati u istu rečenicu sa ženskim pravima? Treba li nam danas baš takav feminizam? Roza?
David Albahari, jedan od najznačajnijih srpskih književnika i prevodilaca, preminuo je 30. jula 2023. u 76. godini. Njegova dela – romani, zbirke priča i eseji, prevođena su na francuski, nemački, engleski, hebrejski, poljski, italijanski, albanski, mađarski jezik. Još kao mlad pisac, osvojio je Andrićevu nagradu za zbirku priča „Opis smrti“ (1982). Jedan od njegovih najnagrađivanijih romana je „Mamac“, za koji je 1996. dobio Ninovu nagradu. Najugledniji nemački mediji objavili su brojne tekstove povodom Albaharijeve smrti. I mi se podsećamo našeg ekskluzivnog intervjua sa njime iz januara 2021. kada je govorio otvoreno o sebi, bolesti od koje dugo bolovao i o tada novom romanu "Danas je sreda", koji su, kao i većinu njegovih dela na nemački preveli Mirjana i Klaus Wittmann.
Zamislite labirint u kojem lutate kroz događaje iz devedesetih, gubite se i pitate da li ste vi sami ali i cijelo društvo uopće izišli iz njih? Autori izložbe Lavirint 90-ih potiču proces sučeljavanja s decenijom koja je promijenila živote miliona ljudi, prenosi nam Aleksandar Timofejev a cilj je osnivanje regionalnog centra za pomirenje "Muzej 90-ih". Imaju li narodi bivše Jugoslavije šanse izići iz tog labirinta upitao je Nenad Kreizer jednu od autorica, povjesničarku Dubravku Stojanović.