Westdeutscher RundfunkLaden im Store
Devastacija prirode u regiji je svakodnevni problem. Najnoviji slučaj je pokušaj gradnje hidrocentrale na zaštićenom Vrelu Une.
Nova vlada Crne Gore sada broji rekordni broj ministara ali i članove koji su mnogima trn u oku i kod kuće i u susjedstvu.
Kremšnita, šparhet, rikverc... Jezici jugoistoka Europe puni su posuđenica, pa i germanizama. Ipak, tuđice tonu u zaborav. Zašto?
EURO 2024 - za Njemačku uspješan samo organizaciono i financijski, za zemlje regije završen neuspješno, ali s rekordnim kaznama.
Ima li turizam svoje granice? Diljem Europe stanovništvo prosvjeduje protiv bujanja turizma, viših cijena i manjka stambenog prostora. "Apartmanizacija" je u zamahu na Jadranu, domaći sve više trpe a sve manje profitiraju od turizma i stranih investicija. U Crnoj Gori narod si jedva može priuštiti stanarinu a o kupnji stana ili kuće može samo maštati. Zašto stranci masovno kupuju nekretnine istražuju Nenad Kreizer i Vesna Rajković. Posljedice takvog trenda analizira prof. Rade Ratković iz Budve.
Ovogodišnja komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici obilježena je novim sukobima oko tumačenja povijesnih događaja. Nenad Kreizer razgovara sa Zoranom Vuletićem, predsjednikom Građanskog demokratskog foruma u Beogradu, o razlozima zašto ovaj događaj nakon gotovo trideset godina uzburkuje duhove. Kao svakog 11.07. u Srebrenicu su doputovale hiljade ljudi koji su došli da odaju počast žrtvama genocida. U Potočarima je naš reporter Amir Sužanj. Ko sprema inicijativu za promjenu imena Srebrenice?
Otvaranje rudnika i iskopavanje litijuma u Jadru kod Loznice, ponovno je goruća tema u Srbiji. Tek nakon što su završeni lokalni izbori u Srbiji, objavljena je studija kompanije Rio Tinto o sigurnosti projekta. Ekološki aktivisti najavljuju proteste, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrđuje moguće otvaranje rudnika, ali "ne bez garancija Nemaca". O ovom preokretu, Maja Marić razgovora sa Aleksandrom Timofejevim, dok prof. dr. Dragana Đorđević objašnjava što to znači za budućnost Srbije.
Kakve veze Morske orgulje u Zadru imaju sa pesmom La Cucaracha? Brkanje vekova, nerazlikovanje glagoljice od latinskog pisma? Na Jadranu je sve više nelegalnih turističkih vodiča. Odakle oni dolaze, kako stupaju u kontakt sa turistima i šta im sve pričaju? Ima li Hrvatska efikasne zakonske mere kako bi ima stala na put? Boris Rabrenović razgovora sa koleginicom Ivanom Zrilić i Ivicom Škriljevečkim, predsednikom Udruženja turističkih vodiča "Donat" iz Zadra.
Sarajevo je kroz spektakl pod nazivom Red Bull Showrun doživjelo ekskluzivni svijet Formule 1. Amir Sužanj o atmosferi u gradu, automobilističkom sportu i visokooktanskim snovima u Bosni i Hercegovini. Nenad Kreizer razgovara s nekadašnjim šampionom Nevenom Vukasovićem o sigurnosti na prometnicama. BiH bilježi veliki broj žrtava - zbog neprilagođene brzine i nepridržavanja osnovnih sigurnosnih pravila kao što je vezivanje pojasa. Što su najveći izazovi suvremenog automobilskog svijeta?
U Srbiji su održani lokalni izbori, nakon kojih je vladajuća Srpska napredna stranka proglasila pobjedu u većini gradova i općina koje su glasale. U Nišu je pobjedu proglasila opozicija na čelu s dr. Draganom Milićem. Proces je obilježio niz nepravilnosti: dupli spiskovi, pritisak na birače i organizovano glasanje. Analizu izbora donose Maja Marić i Zorka Đukanović. Je li pobjeda opozicije u Nišu potvrda da promjena ipak dolazi, objašnjava politolog Nikola Burazer.
Ima li pobednika i poraženih? Kako se na Rezoluciju UN-a o Međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici gleda u Sarajevu? A kako u Banjaluci? Naši reporteri Amir Sužanj i Dragan Maksimović prenose reakcije. Na koji način ovu rezoluciju doživljavaju žrtve genocida a kako političari? Šta je potrebno za put pomirenja i kako na sve to gleda beogradski pravnik Milan Antonijević. Šta treba da urade političari u Srbiji i BiH? Boris Rabrenović vodi kroz podcast o prošlosti i datumu za sećanje 11.07.
U novom kabinetu Andreja Plenkovića sjede i predstavnici Domovinskog pokreta, stranke koja je donedavno sipala drvlja i kamenje po Plenkoviću i vladajućem HDZ-u. Sada su razmirice uklonjene i Domovinski pokret je dobio tri ministarske fotelje. Hoće li ulazak ove desničarske stranke promijeniti unutarnji i vanjskopolitički kurs Hrvatske. Zašto ženske udruge strahuju od smanjivanja prava žena? Nenad Kreizer razgovara s analitičarem Ivanom Rimcem i zagrebačkim dopisnikom Sinišom Bogdanićem.
Na Kosovu se obavlja popis stanovništva koji je nakon prvog neuspjelog pokušaja 2021. pomaknut zbog pandemije koronavirusa, a sada traje dulje od očekivanog. Najveći manjak ovog popisa je taj što ga bojkotiraju Srbi sa sjevera Kosova, tako da podaci koji će biti objavljeni, neće imati preciznost na koju se može osloniti. O popisu stanovništva na Kosovu i političkoj implikaciji bojkota kosovskih Srba Nenad Kreizer razgovora s Violetom Oroši i s novinarom i analitičarom Branislavom Krstićem.
Konzervativna partija VMRO-DPMNE ubjedljivo je pobijedila na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Sjevernoj Makedoniji. Nova predsjednica, Gordana Siljanovska Davkova, odbila je na inaguraciji koristiti ustavni naziv zemlje Sjeverna Makedonija i time je izazvala reakcije u Evropskoj uniji i u Grčkoj. O promjeni vlasti u Sjevernoj Makedoniji i kako će to utjecati na zemlju, ali i cijelu regiju, Maja Marić razgovara s Marijom Divitarovom i političkim analitičarom Petrom Arsovskim.
Privođenja bivših i sadašnjih čelnih ljudi crnogorskog pravosuđa i policije ne prestaju. Opozicija smatra da se radi o političkom revanšizmu, dok vlast tvrdi da je riječ o pojačanoj borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Koliko na uhićenja utječe želja Crne Gore da ubrza pregovore za članstvo u EU, možemo li govoriti o političkom progonu? Maja Marić razgovara s političkom analitičarkom Dinom Bajramspahić i koleginicom Vesnom Rajković Nenadić.
Hrvatsku, nakon desetljeća ulaganja u auto-ceste, očekuje desetljeće ulaganja u željezničku infrastrukturu. Plan je da se za izgradnju 750 kilometara novih ili rekonstrukciju starih pruga investira između 3,5 i 5 milijardi eura. No, kako sanirati već napravljenu štetu i vratiti 60 milijuna izgubljenih putnika? Može li se očekivati poboljšanje uvjeta i kada? Direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić s Majom Marić razgovara o planovima i mogućim problemima. Ivana Zrilić donosi novosti s terena.
Opozicija u Srbiji je podijeljena. Nakon višednevnih razgovora vlasti i opozicije, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je najavila da će 2. juna biti održani beogradski i svi lokalni izbori. Iz koalicije "Srbija protiv nasilja" na izbore izlazi samo šest od devet stranaka, čime se dovode u pitanje i izlaznost i rezultat. Je li podjela zapravo poraz opozicije? Maja Marić o tome razgovara s političkim analitičarom Milošem Bešićem, a Zorka Đukanović pojašnjava što je dovelo do ove situacije.
Nakon izborne noći je HDZ izišao kao relativni pobjednik. To znači da će mu za sastavljanje vlade trebati koalicijski partner. Sve oči su uprte u Domovinski pokret kojeg vodi odmetnuti HDZ-ovac i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Skretanje Hrvatske udesno? Je li SDP izgubio na kredibilitetu? Koliko? Nenad Kreizer i Siniša Bogdanić seciraju rezultate parlamentarnih izbora. Kako je glasala hrvatska dijaspora? Višeslav Raos sa Sveučilišta u Beču analizira nove političke konstelacije u Hrvatskoj.
Otkako liječnici tvrde da pletenje korisno utječe na psihofizičko zdravlje, po urbanim centrima niču kafići u kojima stresom pogođeni entuzijasti uživaju u novom hobiju. Pritom su nestale podjele koje su do sada vladale. Pletenjem, heklanjem i tkanjem sada se bave i muškarci. Jedan od njih je i Mateo Čelebić s kojim razgovara Nenad Kreizer. Je li prihvaćeno da se u šokačkoj kulturi muškarci bave ručnim radom? Aida Kožar nas uvodi u povijest veza i pletenja i nalazi veze sa životinjskim svijetom.
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj koji se održavaju ove srijede (17.4.) po mnogo čemu su jedinstveni. Ne samo zbog neuobičajenog dana održavanja usred tjedna, već i zbog toga što je glavni kandidat oporbe predsjednik Zoran Milanović, koji to po Ustavu zapravo ne bi smio biti. Predizborna kampanja, osim međusobnih uvreda i optužbi, sadržajno nije donijela mnogo novog. O izborima u Hrvatskoj, Nenad Kreizer razgovara sa političkim analitičarom Žarkom Puhovskim i našim suradnikom Sinišom Bogdanićem.
Danas je u fokusu romska populacija. 8. aprila, na Međunarodni dan Roma. Jelena Đukić-Pejić posetila je niške mahale i saznala kako i od čega ljudi tamo žive i šta država Srbija čini kako bi se njihova situacija popravila. Boris Rabrenovic i Osman Balić, direktor YUROM Centra iz Niša i predsednik Lige Roma razgovaraju o diskriminaciji Roma, rastu desničarskih ideja i odsustvu nove evropske kulturne politike. Jedna od prepreka za bolji položaj je i neorganizovanost romskih organizacija u svetu.
Europska unija je "principijelno" otvorila pristupne pregovore sa BiH, iz "geopolitičkih razloga" a ne zbog ispunjavanja nekog od uvjeta EU. Razjedinjene politike BiH vide se i u različitim reakcijama bošnjačkih, srpskih i hrvatskih političara. U takvim uvjetima, "politički šamar" zadao je visoki predstavnik Christian Schmidt, nametnuvši izmjene Izbornog zakona. Političku situaciju analizira Dragan Maksimović, dok prof. Enver Kazaz objašnjava što pristupni pregovori znače za BiH i njene građane.
U Srbiji je obilježeno 25 godina od početka bombardiranja ove zemlje od strane NATO saveza. Maja Marić saznaje zašto se i dalje ne zna točan broj žrtava, materijalne štete i zašto pravni spor o ovoj vojnoj akciji nije završen. Aleksandar Timofejev izvještava o tome kako se obilježava četvrt stoljeća od početka bombardiranja Srbije, a povjesničar Milivoj Bešlin, objašnjava sve što se događalo u pozadini ovog događaja i kako politika sjećanja utječe na današnje stanje.
Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, prošlog petka je objavio da namjerava izaći na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat ispred SDP-a. Medjutim, Ustavni sud je presudio da predsjednik republike ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. Što to znači za predstojeće izbore, ali i građane, Maja Marić razgovara s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom, ali prije toga Siniša Bogdanić donosi pozadinu ove političke zavrzlame.
Njemačka i EU su ponovno intenzivirale proces približavanja zemalja Balkana Europskoj uniji. To se posebice odnosi na Bosnu i Hercegovinu koju su posljednjih tjedana posjetili brojni EU diplomati. Povod je iščekivanje zelenog svjetla Vijeća Europske unije za otvaranje pregovora između BiH i EU-a krajem mjeseca. Kakvi su izgledi da BiH otvori pregovore o punopravnom članstvu, o tomu razgovaramo između ostalog i s Harisom Plakalom, glavnim tajnikom Europskog pokreta za Bosnu i Hercegovinu.
Predsjednik Crne Gore i potpredsjednik Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović, podnio je ostavku na sve stranačke funkcije. Iako odluka nije iznenadila mnoge analitičare, ipak sa sobom povlači mnoga pitanja – hoće li predsjednik sada formirati novu stranku, može li premijer sam voditi Crnu Goru ka EU, otvara li ova situacija vrata proruskoj koaliciji i što se krije iza posjete Milorada Dodika Podgorici? Odgovore donosi Maja Marić s kolegicom Vesnom Rajković i analitičarem Zoranom Radulovićem.
Doktori u Hrvatskoj čine čuda uprkos oskudnim uslovima.Razdvajanje sijamskih bliznakinja, (re)transplantacija srca, jedinstveni i revolucionarni zahvati koji se do sada nisu radili nigde u svetu. Koleginica Petra Švarc nam predstavlja uspehe lekara, a jednom od njih, prof. Dinku Vidoviću u Kelnu će biti uručena nagrada za uspešno rešen najizazovniji i najzahtevniji hirurški slučaj u svetu. U razgovoru sa Borisom Rabrenovićem, prof. Vidović objašnjava i koje kvalitete mora da ima vrhunski hirurg.
Sjeverna Makedonija se priprema za predsjedničke i parlamentarne izbore. Prijelazna vlada, čiji je zadatak pripremiti i održati fer i transparentne izbore, za premijera je postavila Talata Džaferija. Iako njegovo ime nije novo u makedonskoj politici, ipak se radi o presedanu, jer je Džaferi prvi etnički Albanac na toj poziciji. Što to znači za Sjevernu Makedoniju, objašnjava profesor sociologije, Đorđi Tonovski, dok Marija Divitarova donosi presjek reakcija na tu odluku.
Gospodarski potencijal digitalnih nomada, tj. osoba koji veći dio svog radnog života provode tamo gdje drugi obično putuju na odmor, otkrile su i turističke zemlje Sredozemlja. Nenad Kreizer i Filip Slavković pojašnjavaju što je i tko je zapravo digitalni nomad? Opet neki trend za razmažene milenijalce-influensere? Po čemu se ovaj fenomen razlikuje od rada od kuće? O tome kako Crna Gora pokušava iskoristiti ovaj trend razgovaramo s Michaelom Baderom, stručnjakom za turizam s bazom u Crnoj Gori.
Oporba u Srbiji se niti gotovo dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora ne miri s rezultatima i traži ponavljanje izbora, ali uz demokratske standarde. Pritisak na vlast u Beogradu se povećava i iz EU. Europski parlament je izdao rezoluciju kojom se traži istraga o izborima u Srbiji. Hoće li to umanjiti rejting srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kod europskih partnera, o tome razgovaramo u ovom izdanju podcasta, između ostalog i s Vladimirom Međakom iz Europskog pokreta u Srbiji.
Hrvatsko društvo se mijenja. Gubitak velikog broja radnika koji su odselili u zemlje EU, nadoknađuje se useljavanjem stranaca. Koliko je stranih radnika u Hrvatskoj? Odakle dolaze, jesu li baš svi došli legalno i u kakvim uvjetima žive? Maja Marić i Siniša Bogdanić istražili su postoji li plan za integraciju stranaca. Petar Rosandić, aktivist iz organizacije SOS Balkanroute daje odgovore na pitanja što strani radnici imaju zajedničko s ilegalnim migrantima koji prolaze „balkanskom rutom“.
Kako je moguće da nakon više od 14 godina od čuvene presude Sejdić-Finci u Strazburu Bosna i Hercegovina još uvek nema izmene Izbornog zakona? Šta najveća manjkavost sadašnjeg modela provođenja izbora? O kakvim se sve modelima raspravlja? Može li visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit da nametne izmena Izbornog zakona? O tome razgovoramo sa našim dopisnikom iz Sarajeva Amirom Sužnjem i pravnim stručnjakom i nekadašnjim članom Centralne izborne komisije BiH Vehidom Šehićem.
Od 1. februara na Kosovu će jedina valuta za gotovinske i platne transakcije biti evro. Tu uredbu donela je Centralna banka Kosova, pozivajući se na zakone i Ustav Kosova. U srpskim sredinama na Kosovu do sada se koristio i dinar (RSD). Službeni Beograd je već najavio da će se svim silama boriti protiv te odluke. Kako će ta odluka uticati na preduzetnike i stanovnike, Nenad Kreizer razgovara sa našom dopisnicom iz Prištine Violetom Oroši i sa direktorom radija Kim Isakom Vorgučićem.
Pred obeležavanje velikog jubileja pitamo se - šta je to što Olimpijadu iz 1984. čini tako posebnom? Kako se Sarajlije i ostali bivši Jugosloveni danas sećaju tog vremena? Zašto je Vučko jedina maskota koja je preživela jednu Olimpijadu? Može li Sarajevo još jednom osetiti čari organizacije jednog takvog sportskog događaja? Na koji način će biti obeležena 40. godišnjica te zimske bajke? O tome Boris Rabrenović razgovara sa kolegom Amirom Sužnjem i sportskim novinarom Darkom Đerićem iz Sarajeva.
Hrvatska je nakon dvadeset godina dobila novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Ali zašto je ovaj zakon zanimljiv i nama "običnim" građanima? Zato što nema više ograđivanja i naplaćivanja plaža ili divlje gradnje duž obale. Uvode se posebni redari koji će paziti na pomorsko dobro, a koncesije ne mogu biti dulje od 5 godina. Jedni zakon hvale, drugi mu zamjeraju nedorečenosti. Maja Marić detaljnije o svemu u razgovorima s Ivanom Zrilić i Goranom Ražnjevićem, predsjednikom Uprave Ilirija.
Građanima Kosova više nisu potrebne vize kako bi otputovali u neku od zemalja Šengen zone, vozila sa kosovskim tablicama smiju voziti po Srbiji bez nalijepnica, a potpisan je i sporazum o plaćanju struje na sjeveru Kosova. O razlozima zašto je Kosovo na viznu liberalizaciju čekalo 12 godina, zašto su kosovski Srbi jedini koji ju ne mogu koristiti i što to znači za odnos Srbije i Kosova, Maja Marić razgovara s Violetom Oroši i direktorom nevladine organizacije Casa, Miodragom Marinkovićem.
Ne stišavaju se reakcije srpske opozicije koja tvrdi da su izbori održani 17. decembra 2023. pokradeni. Studenti, inicijativa ProGlas i članovi koalicije Srbija protiv nasilja nakon praznika nastavljaju sa protestima. Aleksandar Timofejev i Maja Marić razgovaraju o tome mogu li prigovori opozicije dovesti do ponovljenih izbora. Zoran Gavrilović, direktor Biroa za društvena istraživanja, objašnjava koje iduće korake treba planirati opozicija i zašto moraju gledati u smjeru Brisela.
Preliminarni podaci pokazuju dobar rezultat dvije najveće grupacije. Prva, s najviše osvojenih glasova, okupljena je oko Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića. Druga je ujedinjena građanska opozicija Srbija protiv nasilja. Međutim, tko je pobijedio na izborima u Beogradu? Fantomski glasovi nekih sasvim trećih? Maja Marić s analitičarem Draganom Popovićem propituje legitimitet izbora. Zorka Djukanović objašnjava kakav je raspored političkih snaga što je najveće iznenađenje.
Inostrani mediji u reakcijama na izbore u Srbiji u sličnom tonu prenose da je pobeda Vučićeve stranke u senci teških optužbi za izbornu krađu. Mediji na nemačkom jeziku danas pišu o brojnim primedbama na regularnost izbora i ukazuju na raspon želja i nada liberalnog saveza Srbija protiv nasilja u teškim uslovima. Kao i da su i ovi izbori su pokazali da čak i ujedinjena opozicija ne može mnogo da uradi protiv vlasti koja drži sve poluge moći, medije i koja je finansijski daleko snažnija.
Novi izbori u Srbiji održavaju se nedjelju, 17. decembra. Je li Srbija, kako navode njemački mediji, spremna na politički zaokret? Atmosferu i procjene o mogućim rezultatima izbora donosi naša suradnica iz Beograda, Zorka Djukanović. Korupcija, kriminal i vanjski pritisci i dalje su glavna tema. Iz prve ruke dobivamo i analizu Raše Nedeljkova, direktora organizacije civilnog društva CRTA, s kojim razgovaramo o agresivnosti kampanje, kapilarnim glasovima i inertnosti institucija da reagiraju.
Svjetionici su masivni objekti nautičke signalizacije koji "donose svjetlo" kada je najpotrebnije. Oni su i pjesnička metafora za nadu, ali su i idealna turistička lokacija za bijeg od svakodnevice. Koliko svjetionika ima Hrvatska, pod čijom su nadležnošću i možete li zaista prenoćiti u jednom, donose Maja Marić i Ivana Zrilić. Profesor Jurica Gašpar priča o tome kako je inspiraciju za svoju monografiju "Legende svjetla" pronašao upravo odrastajući - na svjetionicima.
Bogata i zanimljiva gastroponuda, brojni koncerti, dječje predstave, filmske projekcije te bajkovito uređene lokacije samo su dio onoga što očekuje posjetitelje ovogodišnjeg zagrebačkog Adventa. Ova popularna manifestacija ove je godine službeno počela 2. Prosinca i trajat će sve do 7. siječnja iduće godine, no uoči službenog otvaranja stigla je možda i najveća vijest vezana uz ovaj događaj. Naime, prestižni Financial Times manifestaciju Advent u Zagrebu uvrstio je među 10 najboljih božićnih sajmova na svijetu. Je li to doista tako i što sve nudi ovogodišnji božićni sajam u Zagrebu, istražila je naša kolegica Petra Švarc.
U ovom izdanju podkasta donosimo jednu lepu priču o saradnji studenata iz Beograda i Prištine, iz koje je nastao “Rečnik reči kojima nije potreban prevod”. O čemu se tačno radi, kako je nastala ta ideja i koliko poznavanje jezika, koje uvek doprinosi boljem razumevanju među ljudima, u ovoj priči može doprineti rušenju predrasuda i boljem međusobnom razumevanju. O tome Boris Rabrenović razgovara sa koleginicom iz Prištine Violetom Oroši i Borivojem Lazićem, studentom albanologije iz Beograda.
Oko dva miliona biljnih i životinjskih vrsta je ugroženo širom sveta. Zato je pravo oduševljenje među prirodnjačkim naučnicima izazvala vest da je nakon gotovo 100 godina, u Bosni i Hercegovini ponovo pronađena vrsta noćnog leptira za kojeg se mislilo da je izumro - balkanski planinski mrazovac. O tom spektakularnom otkriću razgovoramo sa sarajevskim dopisnikom Amirom Sužnjem i Dejanom Kulijerom iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, članom ekspedicije koja je pronašla leptire na Vlašiću.
U Srbiji se 17. decembra održavaju vanredni parlamentarni izbori. Glasači će izaći i na izbore za novu pokrajinsku skupštinu Vojvodine, ali će i u 65 gradova i općina birati novo rukovodstvo. Tko sve sudjeluje u izbornoj trci, koji su aduti vlasti, a koji opozicije, razgovaramo sa Zorkom Đukanović. Novinarka Biljana Stepanović objašnjava što je dovelo do pokretanja akcije ProGlas i zašto je izlazak na izbore važan za građane, te koliko neovisni mediji u tome mogu pomoći.
U podcastu smo ugostili Hanu i Mehmeda Mujdragića, lekare koji su ostvarili svoj medicinski san na jugu Nemačke. Ali šest godina prije, razgovarali su s nama o svojim pripremamam i željama. U našoj arhivi nalazi se i ovaj tekst kada su, tada mladi i perspektivni lekari, planirali svoj odlazak u Nemačku. Šta su ispričali Aidi Kožar onda?
"Pronađi me" u Srbiji nastao je po uzoru na Amber alert, američki sistem za brzo objavljivanje nestanka djece. Na koji način točno? Više o pozadini od Aleksandra Timofejeva. Prošle godine je u Srbiji prijavljen nestanak 1523 maloljetna lica od čega ih je 1518 pronađeno. Pet nažalost nije. Maja Marić razgovara s pokretačem Amber Alerta u Srbiji - Igorom Jurićem, ocem pokojne Tijane Jurić koja je nestala 2014. u svojoj petnaestoj godini. Kako funkcioniraju slični sistemi u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Crna Gora je dobila novu Vladu i predsjednika parlamenta. Za premijera je izabran lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić, dok je predsjednik parlamenta jedan od lidera proruske koalicije Za budućnost Crne Gore, koju čine bivše članice Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić. Što to znači za budućnost Crne Gore, razgovaraju Maja Marić i Vesna Rajković, dok politička analitičarka Daliborka Uljarević objašnjava da li ovakvim rasporedom vlade Crna Gora gubi svoj prozapadni kurs.
Nakon nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku ponovno se uvode kontrole granica unutar Šengena što je učinila i Slovenija na svojoj granici s Hrvatskom. Ima li razloga za zabrinutost ili se radi o širenju panike? Koliko je šengenski sustav još na snazi? Nenad Kreizer o svemu tome razgovara sa sigurnosnim stručnjakom s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mirkom Bilandžićem. Siniša Bogdanić pojašnjava zašto neki lokalni političari pozivaju građane da se organiziraju u paramilicijske snage.
Eskalacija na Bliskom istoku polarizira i društva diljem svijeta. To je posebice vidljivo u zemljama koje su i same po sebi podijeljene poput Bosne i Hercegovine gdje je podjela na one koji daju podršku Palestincima s jedne te Izraelcima s druge strane još očitija nego drugdje. Koji je tomu razlog? Igra li vjera neku ulogu? Odgovor na to pitanje pokušat ćemo dobiti u razgovoru s profesorom i analitičarem Enverom Kazazom i našim banjalučkim suradnikom Draganom Maksimovićem.
Koliko u Crnoj Gori živi Srba a koliko Crnogoraca? Kome je to važno? Zbog čega točno? Vesna Rajković Nenadić pojašnjava političku pozadinu najavljenog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori? O čemu bi se građani i građanke još trebali izjašnjavati ove jeseni? Zašto dio javnosti smatra da vlada nema legitimitet da ga uopće sprovodi? Postoji li mogućnost da popis bude obustavljen? O svemu tome u današnjem podkastu Maja Marić razgovora s Ivanom Vujović, magistricom statistike iz Podgorice.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavljuje da će raspisati izbore za 17. decembar, samo tjedan dana nakon napada u Banjskoj na sjeveru Kosova. Dejan Bursać, politički stručnjak, analizira što ovi izbori znače za Srbiju i kakav rasplet situacije se očekuje. Osim toga, danas se u Tirani, u Albaniji, održava Samit Berlinskog procesa, a jedna od tema biti će i situacija u Srbiji. Sa Zorkom Đukanović, razgovaram o tome koju poruku Europa šalje zemljama Zapadnog Balkana ovim samitom.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik odbio je da se pred Sudom Bosne i Hercegovine izjasni o krivici po optužnici koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv njega zbog neizvršavanja odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH. Nakon odbijanja, sutkinja Jasmina Ćosić Dedović po službenoj dužnosti donela je odluku da je Dodik negirao krivicu. Isto je učinila i za drugooptuženog Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, koji je takođe odbio da se izjasni.
Nove, velike napetosti u odnosima Beograda i Prištine, nakon oružanog napada na kosovsku policiju u mestu Banjska na severu Kosova, 24. septembra. Šta se tačno dogodilo, ko je planirao napad i šta je bio cilj? Preti li novi rat? Da li će Srbiji biti uvedene sankcije? Šta će biti sa dijalogom Beograda i Prištine? Da li predsednik Srbije Vučić i dalje ima kredibilitet da pregovara o Kosovu? Koliko je ugrožen put Srbije ka EU? O tome razgovoramo sa saradnicom Zorkom Đukanović i Bojanom Elekom, zamenikom direktora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Kada se u Njemačkoj nekolika zuba želi nadomjestiti implantatima, cijena vrlo lako može premašiti granicu od 10.000 eura. Zato još uvijek tu i tamo čujemo: ili novi zubi ili novi auto. No, naravno postoji mogućnosti da se nadomjestak izvrši u inozemstvu. Maja Marić i Nenad Kreizer analiziraju troškove i rizike u Njemačkoj ali i u EU susjedstvu. Razlike u cijeni - razlike u kvaliteti? Više o tzv. dentalnom turizmu na jugoistoku Europe saznajemo od Ljubinka Đorđevića, stomatologa iz Beograda.
Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da se radi o pokušaju Srbije da destabilizira Kosovo. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić smatra da je premijer Kurti kriv za novi incident. Šta o tome misli Miodrag Milićević iz organizacije AKTIV sa sjedištem u Sjevernoj Mitrovici? Briselski dijalog između Kosova i Srbije (koji traje od 2013. godine) do danas nije dao značajnije rezultate. Amir Kamber i Violeta Oroši analiziraju nova dešavanja. Može li se dijalog nakon nove eskalacije uopće nastaviti?
Nekada nije bilo mobilnih telefona nakrcanih igricama. Nije bilo tablet-računara da dete može da prekrati vreme gledanjem 3D-crtaća. Neko bi pomislio da su dečje igre "iz starih vremena" nešto prevaziđeno i nezanimljivo. Međutim, svojevrstan eksperiment sarajevske profesorke i fitnes-trenerke Lejle Šebić pokazao je da se takve igre zapravo lepo uklapaju u današnji svet. Sa profesorkom Šebić i kolegom Amirom Sužnjem koji je o toj temi pripremio mnogo zanimljivih podataka, razgovara Saša Bojić.
Još jedno ozbiljno zaoštravanje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, ovoga puta između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Povodom najnovije eskalacije krize u BiH, razgovaramo s kolegom Draganom Maksimovićem i političkom analitičarkom iz Banjaluke, Tanjom Topić. Koliko je za ovo stanje zaslužno podizanje optužnice Suda BiH protiv Dodika, i što sa svim tim ima najava da bi Schmidt mogao nametnuti zakon o imovini?
Hrvatska bi najesen trebala dobiti svoj prvi Zakon o hrvatskom jeziku. Njime se želi zaštititi i poticati razvoj hrvatskog jezika, ali i osigurati njegova sloboda. Jedni reagiraju pozitivno a drugi se pitaju - uvodi li Hrvatska jezičnu policiju? Petra Švarc analizira što ovaj zakon doista donosi. Nenad Kreizer u razgovoru s Edijem Matićem, predsjednikom Hrvatskog društva književnika i piscem iz Splita, pokušava doznati koliko je novi zakon potreban ili je sve to zapravo politička priča?
Blokade, parole, demonstracije, privredni zastoj... Iako je BiH u stanju stalne političke krize već 30 godina, sada je još eskalirala. Izazvala je blokadu državnih institucija ali i zaustavila napredak u reformama. Potezi Republike Srpske doveli su i do velike privredne krize. Boris Rabrenović i Dragan Maksimović o odluci Nemačke da prekine finansiranje razvojnih projekata u RS, saradnji sa Srbijom, Mađarskom i Turskom. Kako izaći iz začaranog kruga govori nam i ekonomistkinja Svetlana Cenić.
Zašto skoro četiri mjeseca od tragedije u beogradskoj školi nisu bila dovoljna da dođe do značajnih promjena u obrazovnom sustavu? Profesor Aleksandar Baucal, s filozofskog fakulteta u Beogradu, analizira zbog čega za ovako traumatična događanja ne postoji brzo i efikasno rješenje. Prijeti li opasnost da se slične tragedije ponove na nekom drugom mjestu? Aleksandar Timofejev pojašnjava politički kontekst i prenosi kakva je atmosfera u Srbiji dan prije povratka u školske klupe.
Nakon spora s Grčkom, zatim francuske blokade, na evropskom putu Sjevernoj Makedoniji ispriječili su se bugarski zahtjevi za promjenu ustava. Marija Divitarova pojašnjava o čemu se tačno radi. Ko se protivi izmjeni ustava? Ko je za? O tome kakve bi mogle biti posljedice nove krize Amir Kamber razgovara s Nikolom Dimitrovim. Šta je za bivšeg ministra vanjskih poslova Sjeverne Makedonije suština problema? Ima li ideju kako riješiti konflikt s Bugarskom? Kakve su implikacije za region?
Usprkos rekordnim brojkama Crna Gora ove godine strepi za ishod turističke sezone prije svega zbog izostanka gostiju iz Rusije. Kako su i jesu li turistički radnici uspjeli kompenzirati manjak turista iz Rusije i Ukrajine? Dolaze li unatoč astronomskim cijenama i domaći turisti? I hoće li na kraju sezona biti poput onih prije pandemije korona virusa? O tomu razgovaramo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski između ostalog i s neovisnim turističkim analitičarem Petrom Golubovićem.
Naoružani muškarac ubio svoju nevjenčanu ženu - i to prenosio uživo putem interneta. Bosna i Hercegovina je užasnuta zločinom u Gradačcu. Šta se tačno dogodilo? Kako je moguće da osoba s debelim kriminalnim dosjeom uradi tako nešto? O zločinu i njegovom društvenom kontekstu više od dopisnika iz Sarajeva, Amira Sužnja. Dženeta Omerdić, profesorica Pravnog fakulteta u Tuzli, u razgovoru s Amirom Kamberom objašnjava zašto je nasilje u porodici tabu tema u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini nedostaje hiljade profesionalaca za volanom, a trećinu vozačkog kadra čine aktivirani penzioneri. O tom problemu razgovaramo sa našim dopisnikom iz Sarajeva Amirom Sužnjem i Safudinom Čengićem iz Udruženja za transport u Privrednoj komori Federacije BiH.