Napeta izborna večer
Večer je počela malim iznenađenjem: prvo su izlazne ankete aktualnom predsjedniku predviđale preko 50 posto osvojenih glasova, dakle, konačnu pobjedu već u prvom krugu. No kako je večer odmicala i kako su iz Državnog izbornog povjerenstva pristizali novi rezultati, postalo je jasno kako će birači ipak 12. siječnja morati još jednom na birališta kako bi odlučili o konačnom pobjedniku.
Privremeni izborni rezultati izgledaju ovako: Zoran Milanović (SDP) 49,10 posto, Dragan Primorac (HDZ) 19,35 posto, Marija Selak-Raspudić, 9,25 posto, Ivana Kekin (Možemo!) 8,89 posto, Tomislav Jonjić 5,07 posto, Miro Bulj (Most) 3,82 posto, Branka Lozo 2,41 posto te Niko Tokić Kartelo 0,88 posto.
U drugom krugu se HDZ, nakon prvog šoka izazvanog slabim rezultatom svog kandidata Dragana Primorca, nada podršci birača koji su svoj glas dali nekom od kandidata koji neće ići u drugi krug. S obzirom na to da se kod svih njih, osim Ivane Kekin iz Možemo, radi o kandidatima desne orijentacije, HDZ očito kalkulira s mogućom pobjedom u drugom krugu.
Međutim, kako je Kekin svojim biračima signalizirala da u drugom krugu svoj glas daju Milanoviću, konačna pobjeda aktualnog predsjednika je više nego izvjesna.
U dijaspori pobijedio kandidat HDZ-a
Pomalo iznenađuje relativno slabi rezultat Zorana Milanovića na biralištima u inozemstvu posebice u BiH. Situacija je tu između dva glavna takmaca obrnuta od ukupnog rezultata. Tako se Dragan Primorac s 48,69 posto nalazi na prvom a Zoran Milanović sa 17,09 posto na drugom mjestu. Na trećem se našao desničarsko orijentirani kandidat Tomislav Jonjić s 12,03 posto.
Na 12 birališta u Njemačkoj na prvom mjestu se našao Dragan Primorac, na drugom Tomislav Jonjić a na trećem Zoran Milanović. Treba spomenuti da je u Njemačkoj ukupno glasalo svega 3.364 birača što je s obzirom na oko 430.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj zanemariv broj.
Milanoviću u BiH nije očito pomogla ni retorika za "borbu za Hrvate u BiH" ni njegovo sporno odlikovanje nekih pripadnika HVO-a koji su osuđeni za ratne zločine u BiH. Primorcu je pak pomoglo to što je pojam HDZ još uvijek kod većine birača u dijaspori pojam za domoljublje.
Umorni birači
Prvi komentari u medijima pokazuju određeno razočaranje održavanjem drugog kruga jer to znači dodatna dva tjedna bavljenje politikom i predizbornom kampanjom koja nije uvjerila mnoge birače da iziđu na izbore.
To pokazuje i rekordno niska izlaznost od samo 46 posto. Očito je sama činjenica da funkcija predsjednika u Hrvatskoj nema mnoge ovlasti osim sukreiranja vanjske i obrambene politike u kombinaciji s općim umorom od politike ali i izbori koji padaju u vrijeme kada su mnogi na odmoru, dovela do tako niske izlaznosti.
Stručnjaci osim toga kritiziraju aktualni izborni zakon koji omogućava kandidaturu svakom tko uspije prikupiti 10.000 glasova što privlači osobe bez ozbiljnih političkih ambicija što opet usporava i poskupljuje izborni proces.
Mlaka predizborna kampanja
Predizbornu kampanju označili su međusobni sukobi aktualnog predsjednika i Dragana Primorca. Iako se Milanović tijekom cijele predizborne kampanje upadljivo držao u pozadini i nije se prečesto javljao za riječ, ipak je bilo podosta udaraca ispod pojasa. Milanović je tako Primorca nazvao "lažnim poput novčanice od 13 eura" i "zanimljivim poput prijateljske utakmice" a stranku iza ovog kandidata, HDZ, "leglom lopova".
Primorac je uzvraćao blijedim optužbama kako Milanoviću ništa nije sveto "pa čak ni domovina" te da aktualni predsjednik "ustaje u 11:30" želeći valjda time reći kako predsjednik nije marljiv.
Milanović se, kako primjećuju neki analitičari, držao malo po strani jer se "istrošio" uoči parlamentarnih izbora na proljeće kada nije štedio nikoga pa čak ni suce Ustavnog suda koji su mu zabranili da se kao predsjednik istodobno kandidira i kao kandidat za premijera SDP-a.
Milanović kao "čovjek Kremlja"
HDZ-ovi političari, prije svega premijer Plenković ali i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman napadali su Milanovića i ostatak godine zbog njegovih navodno proruskih stavova a Grlić-Radman je čak u medije ubacio tezu kako Milanovićevu kampanja "financira Rusija".
Koliko je zaoštrena situacija između Pantovčaka (sjedište predsjednika) i Banskih dvora (sjedište vlade) pokazalo se i na rubu samita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu kada je hrvatski premijer okupljenim novinarima u Berlinu više objašnjavao zašto je Milanović "ruski čovjek" nego o ishodu zapadnobalkanskog samita.
Milanović se kao predsjednik zalagao u više navrata da se Hrvatsku treba držati podalje sukoba u Ukrajini i, premda to nikada nije bila tema, oštro napadao svaku pomisao da se hrvatski vojnici u sklopu NATO postrojbi eventualno stacioniraju u Ukrajini.
Milanović kao protuteža HDZ-u
Milanovićev uspjeh mnogi analitičari ipak najviše pripisuju želji birača da unutar zemlje postoji barem kakva takva protuteža HDZ-ovoj vlasti. Politolog Dragan Bagić rekao je prije nekoliko dana za Cosmo kako, iako predsjednička funkcija ne daje mnogo ovlasti u kreiranju politike, pogotovo ne na unutarnjopolitičkom planu, mnogi u javnom suprotstavljanju Milanovića Plenkoviću, vide upravo tu protutežu.
"Milanović kod dijela birača pobuđuje želju da se uspostavi politički balans moći, da se na neki način osigura da postoji protuteža ili neka ravnoteža političke moći. I to je upravo ono što je bila i glavna poruka Milanovića u proteklih pet godina. Dakle, on je većinu svog političkog djelovanja usmjerio upravo u tom smjeru da bude nekakav balans, nekakva protuteža HDZ-u i HDZ-ovoj vladi", rekao je Bagić.
Hrvatski Trump
Da Milanović pritom prelazi granice uobičajenog političkog bon-tona, biračima očito ne smeta. Stoga ni ne čudi da su nekoliko stranih medija koji su izvještavali o izborima u Hrvatskoj, Milanovića prozvali "hrvatskim Donaldom Trumpom" aludirajući na predsjednikove česte javne ispade koji su se povodili strategijom: "što na umu, to na drumu".
No njemački mediji, osim pokoje agencijske vijesti, nisu previše pozornosti posvetili predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Izvještaji su uglavnom spominjali najvjerojatniju Milanovićevu pobjedu uz istodobnu konstataciju kako se radi o „populistu“ i „Putinovom simpatizeru“.
U njemačkim medijima se spominje i Milanovićeva popularnost koja se uglavnom temelji na njegovoj navici da govori „bez dlake na jeziku“.
Opširnije se izborima pozabavila tek Katolička novinska agencija KNA koja je ukazala i na sve veće neraspoloženje prema neregularnim migrantima u Hrvatskoj. Tako se spominje da su kandidati poput Marije Selak Raspudići i Mire Bulja najavljivali oštre mjere protiv migracije najavljivajući čak i slanje vojske na granicu.
Druga populistička tema predizborne kampanje bila je i odnos prema događajima u devedesetima. Kandidat HDZ-a Primorac je najavljivao oštriji odnos prema Srbiji dok se ne otkrije sudbina nestalih u ratovima u devedesetima.
No populizma i to obojenog desničarski, kod svih predsjedničkih kandidata, s izuzetkom Ivane Kekin, nije nedostajalo. Kako je u izbornoj večer rekao politički analitičar Žarko Puhovski, inače čest gost Cosmo programa, aludirajući na vjerojatni konačni ishod drugog kruga izbora 12. siječnja: "Dugoročno, pred Hrvatskom je katastrofa. Najgori predsjednik kojeg smo imali bit će ponovo predsjednik", zaključio je Puhovski. No tom i takvom kandidatu je polovica birača, unatoč rekordno slaboj izlaznosti, dala svoj glas.