Svake godine Economist Intelligence Unit (EIU) ocjenjuje gradove diljem svijeta glede njihove pogodnosti za život, objavljujući dugo očekivani Globalni indeks za život 2024.
Izvješće EIU-a ispituje 173 grada koristeći 30 pokazatelja podijeljenih u nekoliko kategorija, uključujući stabilnost, zdravstvenu skrb, kulturu, okoliš, obrazovanje i infrastrukturu, a zatim ih rangira na ljestvici od 100 bodova. Cilj je pokazati koliko su ti gradovi ugodni za život.
Forbes prenosi da je treću godinu zaredom najbolji grad za život – Beč u Austriji. Moram reći Austriji, nikad ne znaš ima li još neki u Americi. Ovaj Beč, poznati centar Habsburškog carstva kroz povijest, mjesto poznato po mješavini kulturnog bogatstva i osnovnih javnih usluga, dobio je savršene, najviše ocjene za četiri od pet kategorija.
Ipak nije 5 od 5? Zašto?
Ocjena za kulturu i okoliš bila je 93,5, - zbog nedostatka velikih sportskih događaja.
Ali Europa generalno dobro stoji na ovim listama – i dalje je to regija u kojoj se kvaliteta života ocjenjuje kao izrazito povoljna. Europa ima osam gradova među prvih 20. Drugi na popisu – također treću godinu zaredom – je Kopenhagen, Danska. Zürich u Švicarskoj istisnuo je Melbourne u Australiji i zauzeo treće mjesto na listi 2024. (položaj koji je držao 2022.).
Njemačka na listi ima samo Frankfurt, koji dijeli 17. Mjestom s Luxemburgom. Mene to pomalo iznenadjuje jer, iako je Frankfurt financijsko središte Njemačke, ja bih po svojoj vrlo subjektivnoj i ne-stručnoj procjeni, izabrala puno drugih njemačkih gradova prije Frankfurta. Ali lista kaže drugačije.
Koji su uopće kriteriji po kojima se ocjenjuju gradovi?
Svakom gradu dodijeljen je rezultat za više od 30 kvalitativnih i kvantitativnih čimbenika u pet kategorija: stabilnost, zdravstvena skrb, kultura i okoliš, obrazovanje i infrastruktura.
Što znači da, kao i uvijek, to što neki grad ima višlje ocjene, ne znači da su u njemu ljudi automatski sretniji ili zadovoljniji. Ali ovakva instraćivanja su zanimljiva jer nam pokazuju neka druga kretanja i promjene koje se događaju u društvu.
Pa tako unatoč dominaciji među 20 najboljih, s osam gradova na listi, Europa bilježi najveći ukupni pad zbog pogoršanja rezultata stabilnosti. Porast prosvjeda diljem zapadne Europe, koji se protežu od krajnje desnog ekstremizma do poljoprivredne politike EU-a, odražava unutarnje društvene napetosti koje bi mogle ugroziti buduću stabilnost. I sve to utječe na ocjenu.
Što je s gradovima na dnu liste?
Na samom dnu je i dalje Damask, u Siriji. Odmah iznad njega je Tripoli u Libiji. Sigurnost je ogromna stavka pa je zbog toga i Izraelski Tel Aviv imao najveći pad na listi – pao je za punih 20 mjesta i sada se nalazi na 112.
I da odmah kažem, kad smo kod rasta i padanja, Beograd je medju 10 gradova s najvećim rastom – popeo se za 6 mjesta, ali u Njemačkoj je mnogo gradova otišlo u suprotnom smjeru. Tako je Minhen pao za 6 mjesta, Hamburg i Stuttgart za 5, a Berlin i Düsseldorf za po 4. Iako su i dalje u top 30. Dobro, top 33, zbog Düsseldorfa.
Njemačka ima i svoju rang listu najboljih gradova za život koju su napravili Prognos, istraćivački institut, u suradnji s Handelsblatt novinama iz Düsseldorfa.
Tako je, oni su također uzeli u obzir 5 kategorija: ekologiju, mobilnost, posao, društveni život i, bolnu točku Njemačke, digitalizaciju. To znači da se gledala i kvaliteta zraka, korištenje obnovljive energije, stanje javnog prijevoza, infrastruktura za električna vozila, stopa zaposlenosti, obrazovanje, mogućnost promjene radnih mjesta, ali dostupnost skrbi za djecu, troškove stanovanja, stabilnost internetske veze i pokrivenost 5G mrežom.
Ispitano je 68 samostalnih gradova i tri gradske regije Hannover, Aachen i Saarbrücken, u kojima veliki grad zajedno s okolnim područjem čini administrativnu jedinicu.
I pobjedu odnosi?
Ulm. Pobjedu odnosi Ulm. Ovaj gradić od 130.000 stanovnika se uspješno transformirao iz industrijskog središta u napredno središte tehnologije i medicine. Troškovi života nisu ogromni kao u jednomMinhenu i nisu skočili kao u jednom Berlinu.
Minhen je na drugom mjestu. Mnogi ga smatraju jednim od najpoželjnijih njemačkih gradova, ali su ga na 2. mjesto srušili visoki troškovi stanovanja.
Iza njega je Ingolstadt, pa Erlangen i Regensburg. Berlin je na 7 mjestu, Stuttgart na 9., a stanovnicima Kölna neće biti lako za čuti da je Düsseldorf na 20, dok je Köln daaaaleko na 46.
I ovdje vidimo razlike u vrednovanju, koje smo spominjali ranije – na globalnoj razini Frankfurt je najviše rangiran njemački grad. Na njemačkoj listi je – 14.
Naravno, ako upišete na internet ‘najbolji grad za expate u Njemačkoj’, dobit ćete opet treću rang listu koja ima svoj način rangiranja kvalitete života ovisno o onome što traži – onaj koji traži.
Koje je onda rješenje? Kako znati koji je grad najbolji?
Teško je reći što neki grad čini vrijednim življenja. Odgovori na ovo pitanje vjerojatno će biti različiti kao i ljudi koji na njega odgovaraju. Neki ljudi čeznu za što šarenijom kulturnom scenom, drugi žele dovoljno gradske zelene površine za jogging. Netko želi biti blizu obitelji, netko želi biti blizu prijevoznih opcija da dođe do obitelji brzo, kad želi. A netko će željeti biti što je dalje moguće od njih.
Postoji, naravno, nekoliko kriterija oko kojih se većina ljudi može složiti: važni su dobro plaćeni poslovi, ali i jeftini stanovi. Jednadžba koja ne funkcionira u skupom Münchenu. A opet je visoko rangiran. Ali postoje i drugi kriteriji, poput gustoće liječnika ili mjesta za vrtiće, koji se mogu ispitati. Family-friendly okolina ili sve obrnuto od toga.
Osjećaj kao da si u metrópoli. Ili grad u kojem ne želiš imati osjećaj velikog grada. U tome možda ovakve liste mogu pomoći. Da ne gledaš mjesto na listi već karakteristike koje taj grad ima, a ti ih tražiš.