17. svibnja se od 2006. obilježava kao dan borbe protiv homofobije. Točan naziv je Dan protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije. I podsjeća na 17. svibnja 1990. kada je Svjetska zdravstvena organizacija, homoseksualnost skinula sa službene liste bolesti.
No ni desetljeća borbe za jednaka prava nisu dovela do ravnopravnosti. U 67 zemalja svijeta istospolne veze se zakonski kažnjavaju a u 11 zemalja za ovakve vrste kontakata stoji smrtna kazna. U mnogim zemljama svijeta homoseksualne i transrodne osobe doživljavaju izopćenja, stigmatizaciju i nasilje. U Njemačkoj je broj napada s homofobnom pozadinom prošle godine porastao.
Nastavno osoblje škola u Brandenburgu nedavno je apeliralo na vlasti da učine nešto protiv rastućeg širenja mržnje u školama uperene protiv homoseksualaca i transrodnih osoba ali i stranaca.
Još uvijek se i u Njemačkoj smatra senzacijom kada se neki sportaš javno izjasni kao homoseksualac, što posebno vrijedi za tzv. muške sportove poput nogometa.
U regiji situacija nije bolja. Milorad Dodik najavio je nedavno da će uvesti zakon koji LGBTQ grupama zabranjuje približavanje obrazovnim ustanovama. Nedavno je u Banja Luci došlo do fizičkih napada protiv LGBTQ aktivista.
Od kolege Amira Kambera saznajemo kakvo je stanje u Njemačkoj i svijetu.
Amire, Međunarodni dan borbe protiv homofobije obilježava se već dvadesetak godina. Koliko je to vidljivo u njemačkoj javnosti?
U Berlinu na zgradi saveznog ministarstva unutrašnjih poslova danas se vijori zastava duginih boja, kao da joj je oduvijek na ovaj dan tamo bilo mjesto - neko bi mogao pomisliti. Međutim, to baš i nije tako. Zato što se dugo godina ustvari raspravljalo treba li to biti dopušteno. Podsjetimo, savezna ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) je podizanje zastave duginih boja tek prošle godine izričito dopustila, naravno, uvijek u vezi s određenim konkretnim povodom.
Da, trenutna njemačka vlada, tzv. semafor koalicija je dosta otvorena po tom pitanju.
Savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) borbu protiv homofobije definira kao zadatak za cijelo društvo. Osim toga, zaštita rodnog, seksualnog, identiteta garantirana je njemačkim ustavom, izjavio je Buschmann, koji se povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije založio za dodatnu modernizaciju zakona. Homoseksualci i transrodne osobe su predugo vremena, s pravne strane, bili "tretirani kao bolesni", kaže Marco Buschmann. Posao tu još nije završen, smatra Buschmann, čime zapravo najavljuje novi tzv. Zakon o samoodređenju na koje se trenutno radi u Berlinu. Riječ je ustvari o reformi, promjeni zakona koji se trenutno zove Zakon o transseksualnosti, koj i se u međuvremenu smatra zastarjellim
Novi zakon vlada planira donijeti, dati na izglasavanje, možda čak i prije ljetne pauze. O njemu ćemo drugom prilikom detaljnije. No, da se kratko odmaknemo od njemačke politike i bacimo pogled na evropsku politiku.
Kakva je situacija sa stanjem prava LGBTQ zajednice u regiji jugoistočne Europe saznajemo u podcastu u razgovoru s aktivistom Zvonimirom Dobrovićem, direktorom Queer festivala u Zagrebu. On smatra da do poboljšanja može doći: "Ni u Hrvatskoj si nismo mogli zamisliti da će istospolni parovi imati izjednačena prava kao i ostale zajednice. Potrebna je samo politička volja i sustavni rad na edukaciji."
S pogledom na Medjunarodni dan borbe protiv homofobije Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Žozep Borel upozorava na rast nasilja prema LGBTIQ osobama. "Duboko smo zabrinuti zbog situacije u Evropi i svetu", rekao je Borel, pri čemu ne misli samo na ono tzv. ulično, kriminalno nasilje. Širom svijeta još uvijek postoji oko 60 država koje homoseksualnost tretiraju kao kazneno djelo. U nekim zemljama se čak izriču i smrtne kazne. Jedna od tih zemalja je inače Uganda, gdje je situacija trenutno dosta dramatična prema navodima Luise Amtsberg, gdje između ostalog prijeti i doživotna robija zbog homoseksualnosti.
Luise Amtsberg, inače povjerenica za ljudska prava njemačke Savezne vlade u Berlinu.
Tako je. Ona također je izrazila zabrinutost zbog globalnog nazadovanja, kako navodi, kada je riječ o pravima seksualnih manjina. Amtsberg se pribojava da bi napredak u ostvarenju ravnopravnosti mogao biti izgubljen, na tzv. svjetskoj razini. Pri svemu tome ni u Njemačkoj ne ide baš sve glatko. Luise Amtsberg skreće pažnju na statistike: 2022. godine broj zabilježenih napada, svakodnevnih uvreda, prijetnji na račun LGBTIQ osoba, nastavio se povećavati. Oko 1400 kaznenih djela s tim u vezi zabilježeno je prošle godine u Njemačkoj. Ranije, u poređenju s prošlom godinom, recimo 2018. godine policija je izbrojala 351 kazneno djelo iz iste kategorije. Zanimljivo, kada još malo bolje raščlanimo ove nove statistike. U većini slučajeva policija nije mogla utvrditi jasne društveno-političke motive. Međutim, zvanično. oko 300 napada na LGBTIQ osobe došlo je iz desnoradikalnih krugova, 36 iz religioznog, a 10 iz radikalnog lijevog miljea, kako se navodi.
Medjunarodni dan borbe protiv homofobije je dan kada se tradicionalno izlazi i na ulice, vjerojatno je tako i ovaj put?
Demonstracije, zastave duginih boja, u više gradova Njemačke, između ostalog u Berlinu, Stuttgartu, Minhenu i Hamburgu, u sjećanju na 17. maj 1990. godine kada je Svjetska zdravstvena organizacija homoseksualnost izbrisala iz kataloga bolesti. Tek 28 godina kasnije, dakle, 2018. godine, je i transseksualnost izgubila pečat, stigmu tzv. spolnog poremećaja, kako se nekad govorilo, makar na papiru, jer kao što maloprije rekoh, u politici, na ulici, u međunardnim zakondavstvima to i nije baš slučaj. Trebalo bi možda još reći da homoseksualnost u Njemačkoj tek od 1994. godine više nije kažnjivo. To i nije baš tako davno. A danas u evropskom poređenju, prema međunarodnom Rainbow Europe, to je krovni savez koji okuplja brojne organizacije, na evropskoj ljestvici, Njemačka zauzima 15 mjesto kada su u pitanju prava LGBTIQ osoba. Inace, još samo kratko jer je zanimljivo, na prvom mjestu je Malta, zatim Belgija, pa Danska. Hrvatska 18. mjesto, BiH 22., Srbija 26. mjesto. Zadnje, 45. mjesto: Azerbejdžan.