Westdeutscher RundfunkLaden im Store
Mržnja na internetu je uobičajena pojava - svaka druga osoba u Njemačkoj doživela je vrijeđanje na društvenim mrežama. Najčešći pojmovi kada je riječ o ovoj temi su antisemitizam, islamofobija i rasizam. Maja Marić i Aida Kožar razgovaraju kako mržnja na internetu, koja se prelijeva i u život, ugrožava društvo i demokraciju. Sociologinja Lejla Bradarić predstavlja mehanizme za suzbijanje govora mržnje i govori o trenutnim problemima s kojima se stručnjaci susreću u Njemačkoj.
Šta je za tebe „jugosfera“? Komadić geografije ili nešto više? Ima li je u inostranstvu tj. u Nemačkoj? Gde je primećuješ? A zašto reč od tri slova „naš“ definiše dobro jugosferu i šta nam u ovoj VamoTamo epizodi o tome, iz ličnog ugla, još kažu Iva, Karla, Vlada i Amir?
Saša Bojić i Maja Marić analiziraju industriju lažirane humanosti. O čemu se radi? U kratkim filmovima na internetu često možemo videti kako ljudi "dobrog srca" spašavaju mladunčad raznih životinja iz zamki, živog blata ili kanalizacije, pa ih odnose kući da ih neguju. Većina korisnika ne može da razazna da je često reč o insceniranim snimcima sa glumcima među kojima ima i profesionalaca. Oprez sa snimcima na kojima se vidi darežljivost ljudi prema beskućnicima ili starim i bolesnim osobama!
Šta je pravi buvljak? Gdje ga pronaći? Ko ga je izmislio? U Njemačkoj su buvljaci uspon doživjeli krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina kada je počeo da jača ekološki pokret. Koje su odlike buvljih pijaca u Njemačkoj danas saznajemo od Filipa Slavkovića? O zakonima buvljaka na jugoistoku Evrope govori pisac Bojan Savić Ostojić. Njegov izvrsni roman "Ništa nije ničije" bavi se upravo buvljacima. I životom. U razgovoru s Amirom Kamberom pisac pojašnjava na koji način tačno.
Gdje igra koja reprezentacija? Kako do ulaznica koje su preostale? Kakve su opcije onima koji nisu došli do karata? Kako doći do gradova domaćina, gdje pronaći smještaj i postoje li pravila koja se moraju poštivati? Postoji li sadržaj namijenjen navijačima prije i poslije utakmica? I gdje se umrežiti sa navijačima ako tražimo veću ekipu za druženje u ovim danima. Sve to zna Nenad Kreizer, ali i Željko Bulić, dopredsjednik krovne platforme hrvatskih navijača koji prate nacionalne reprezentacije.
VamoTamo – i vamo i tamo ili ni tamo ni vamo? Ima jedna reč na koju se jedni nasmeše a drugi namrgode – integracija! I svako ko živi u inostranstvu tumači je na svoj način. Kako to da si integrisan a uopste to nisi? Kakve veze ima seks sa integracijom? Kako se i u « Tunguziji » možeš prilagoditi? Karla, Iva, Asmir i Vlada i u ovoj epizodi daju zanimljive odgovore iz sopstvene perspektive - da ti je dobro, da si integrisan i ne izgubiš sebe.
U Njemačkoj bicikl sve češće zamjenjuje automobil u svim životnim segmentima. Na ulicama je sve više specijalno opremljenih vozila, na električni pogon, teretni, s prikolicama. Na jugoistoku Europe se bicikl sve više profilira kao prijevozno sredstvo iako je vožnja bicikla često povezana s visokim stupnjem opasnosti. O temi prihvaćenosti bicikla Nenad Kreizer razgovora s voditeljem Biciklopopravljaone u Zagrebu Eugenom Vukovićem, a Filip Slavković objašnjava razlike između vrsta bicikala.
Pričajmo o jeziku! U ovoj VamoTamo epizodi Karla, Iva, Asmir i Vladimir govore o jeziku na kojem iz dubine duše mogu da se izraze svoje emocije i koje emocije tačno?
Pisci iz senke (engl. ghostwriter) zarađuju veliki novac. Na koji način tačno - saznajemo od Saše Bojića. Fenomen pisanja za druge star je praktično koliko i pismenost. Još u antičkoj Grčkoj su dobri besednici sastavljali govore za političare i ljude koji su morali da se brane pred sudom. Danas je gotovo opšteprihvaćeno postojanje „nevidljivih pisaca“ u svetu politike. Nenad Kreizer između ostalog pojašnjava zašto onaj ko se kiti tuđim perjem ipak ne može računati sa velikim pohvalama.
Nesporazumi u komunikaciji nisu rijetki i često dovode do nesuglasica. Pisana komunikacija posebno je osjetljiva, jer ostavlja previše mjesta za tumačenje. Kako onda ostvariti stabilne prijateljske i poslovne kontakte? Kako izbjeći sukob unutar partnerskog odnosa? U doba kada su politička korektnost i svjesnost o mentalnom zdravlju na visokom nivou u društvu - možemo li ostvariti senzibilnu komunikaciju? I kako? O tome Maja Marić razgovara s Aidom Kožar i psihologicom Sandrom Muratović.
Dobra vijest - štrajkovi u njemačkim zračnim lukama ove sezone sve su manje vjerojatni. Gotovo svi tarifni sukobi u zračnom prometu su riješeni i avio prijevoznici su spremni za sve veći broj ljudi koji putuje. Ali više ljudi u zraku znači i veće cijene. Što je novo u zračnom prometu, osim poskupljenja, donose Maja Marić i Nenad Kreizer. Zašto avio promet na Zapadnom Balkanu cvjeta, ali ne i sve zračne kompanije, objašnjava zrakopolovni stručnjak Alen Šćuric.
U ovoj VamoTamo epizodi Karla, Iva, Asmir i Vladimir govore o osećaju kod svih ljudi koji imaju više od jednog doma, gde ima a gde nema nostalgije?
Bio ili organska hrana nameće se kao logičan izbor kada je zdrava prehrana u pitanju. Ali što "bio" oznaka sa sobom donosi, osim veće cijene? Maja Marić i Nenad Kreizer i raščlanjuju koja hrana može dobiti potrebne certifikate, i znači li bio odmah i zdravije? Suosnivač BioBalkan brenda Hans-Jörg Hummer najbolje zna kako se to razvija organska poljoprivreda na Zapadnom Balkanu i zašto "bio" oznaka ne znači samo da pred sobom imate "dobar ajvar", već i "fer, održiv i ručno izrađen" proizvod.
U ovoj VamoTamo epizodi Karla, Iva, Asmir i Vladimir govore o identitetu, šta ga čini, odakle dolazi, kako se menja - ili se identitet možda ipak zauvek uopšte ne menja?
Njemačku je posljednjih mjeseci zapljusnuo val štrajkova. Zaista najdjelotvornije sredstvo za borbu za radnička prava? Štrajkaju liječnici, sigurnosno osoblje na aerodromima, kabinsko osoblje u zrakoplovima a o štrajku strojovođa da i ne govorimo. Koja su prava radnika? Tko smije štrajkati i tko plaća plaću za vrijeme izostanka s radnog mjesta. Nenad Kreizer razgovara s predstavnicom Njemačkog saveza sindikata, Šejlom Vojić. Od kolege Saše Bojića saznajemo više o tradiciji štrajka u Njemačkoj.
I pčele vole život u gradu! Europske metropole poput Berlina, Pariza i Beča u svojim brojnim parkovima, ali i na krovovima zgrada i muzeja nude pčelama velik broj raznolikih staništa. Košnice se pod nadzorom pčelara postavljaju diljem urbanih farmi, krovova i zelenih površina. Što moramo znati o urbanom pčelarstvu Maja Marić saznaje od Miljena Bobića, pčelara iz Bonna i Bijeljine. Nenad Kreizer objašnjava što o tome kaže EU direktiva i s kojim izazovima se susreću pčelari u Njemačkoj danas.
U ovoj VamoTamo epizodi Karla, Iva, Asmir i Vladimir govore o tome kako zvuči i kako im se sviđa nemački jezik? Na koji način su ga naučili? Da li su ga uopšte naučili?
Kroz čitavu istoriju, policije su nastojale da spreče zločine na osnovu informacija koje su sakupljane dugo i akribično. No, danas je veštačka inteligencija sposobna da obradi neverovatnu količinu informacija koje ljudi nisu u stanju ni da primete, ni da obrade, u kratkom vremenu. Saša Bojić istražuje nalazimo li se na pragu "presretanja" zločina za koje nismo ni znali da se pripremaju. Nenad Kreizer razlaže gde su počeci ovakvog pristupa borbe protiv kriminala. Precrime metoda nije od juče?
Danas (20.3.) je međunarodni Dan sreće. Ali znamo li što sreća uopće je? Put do formalne definicije se ispostavio kao prava komplikacija jer razgovaramo o osjećaju koji bi svi trebali prepoznati kada ga osjete. Ali pošto na njega utječe velik broj čimbenika, od kojh je svaki individualan, čini se da nam za definiciju uvijek nešto malo fali. Kao i za sreću. A o tome je li sreća “opće blagostanje”, Maja Marić razgovara s Aidom Kožar i psihologicom Tijanom Debelić.
Novi zakon o državljanstvu osigurava lakši pristup njemačkoj putovnici, a najveća novost je ta da se budući državljani njemačke ubuduće neće morati odricati svog dosadašnjeg državljanstva. Što sve donosi novi zakon i koje rasprave su pratile njegovo prihvaćanje u Bundestagu, o tomu govorimo između ostalog i s odvjetnicom Anđelkom Husnjak iz Münchena. Imamo i ekskluzivne informacije iz gradske uprave Kölna, o tome kako bi proces stjecanja njemačkog državljanstva u budućnosti mogao izgledati.
U ovoj VamoTamo epizodi Karla, Iva, Asmir i Vladimir govore o domovini. Da li je to geografska koordinata ili osećaj? Gde je za njih domovina i šta im znači?
Desetljećima se u Njemačkoj raspredao mit o postojanju tzv. "YU Mafije" koja je upletena u najteže kriminalne radnje, između ostalog i pljačku riznice Kelnske katedrale. Kriminalne jugoslavenske skupine su povezivane i s ubojstvima političkih emigranata. No koliko ima istine u tim pričama a koliko je pojam "YU mafije" plod medijskog izvještavanja. Nenad Kreizer razgovara s novinarom i istraživačem Željkom Peratovićem. Više o organiziranom kriminalu u Njemačkoj saznajemo od Filipa Slavkovića.
Pojam siromaštva posebno u državi sa snažnim socijalnim sustavom igra važnu ulogu. No nije uvijek lako razumjeti što je to siromaštvo i kako se ono kategorizira. U posljednje vrijeme sve se više ukazuje ne samo na porast siromaštva nego i na sve veće razlike između bogatih i siromašnih. O tome tko sve slovi kao siromašan i kako stalna briga za materijalnim opstankom može utjecati na razvoj djece i mladih, razgovaramo između ostalog i s tajnikom Caritasa za Hrvatsku Zvonkom Ercegom.
Niti jedna druga stranka u Njemačkoj trenutno ne doživljava toliko nasilja, mržnje i odbacivanja poput stranke Zeleni. Zbog čega? Maja Marić i Aida Kožar razgovaraju o izazovima s kojima se susreće politička ekologija u Njemačkoj, ali i u zemljama Zapadnog Balkana. Zašto je Hrvatska u boljoj poziciji od ostalih? Vedran Horvat, direktor Instituta za političku ekologiju u Zagrebu, o razlozima zbog kojih „eko izazove“ ne bi trebali smatrati luksuzom. Tko je na potezu – političari ili birači?
Neuobičajeno niske cijene, brendirana roba, super ponuda. Ako ste na to naletjeli na internetu, treba vam biti - sumnjivo. Jer velika šansa je da je stranica lažna. Kako ih prepoznati i kako izbjeći prijevaru? IT-stručnjak Ivan Voras s Majom Marić objašnjava na što treba obratiti pažnju, gdje provjeriti informacije i što učiniti ako smo već nasamareni. Nenad Kreizer govori o Zakonu o digitalnim uslugama kojim EU želi donijeti veću transparentnost i sigurnost za korisnike digitalnih usluga.
U Nemačkoj se bliži legalizacija kanabisa. Vlada namerava da u doglednoj budućnosti odobri građanima da puše marihuanu i to, ako hoće, i na javnim mestima. Biće moguć i uzgoj - pod uslovom da količina biljaka ne prelazi tačno utvrđene granice. Nemačka vlada je imala uzore za svoj postupak, a u ovoj epizodi Saša Bojić i Nenad Kreizer upoređuju kako izgleda odnos prema kanabisu u više svetskih zemalja, kao i regionu, te šta je tačno – upotreba u medicinske svrhe.
Stil je vječan, kažu, samo koji? A moda bi uvijek trebala biti nova i zabavna. Pritom, iza mode stoji ogromna industrija, sve češće slušamo o onečišćenju, megalomaniji, površnosti i trendovima koji su, navodno, previše kratki. Svoje viđenje o tome je li moda zaista isprazna i što trendovi govore o društvu i nama donosi Samir Duratović, dizajner iz Düsseldorfa. Maja Marić i Aida Kožar govore o tome što stil čini vječnim i kako se second hand moda uklapa u taj koncept. Kakav stil? Koja moda?
Europska središnja banka bilježi povećan broj lažnih novčanica eura u opticaju. Falsificiraju se ne samo novčanice nego i kovanice. Pojava lažnih novčanica naročito se osjeti u vrijeme turističke sezone, što na svojoj koži osjete turističke zemlje Hrvatska i Crna Gora gdje je euro glavno platežno sredstvo. Kako prepoznati lažne eure i kako postupiti ako se nađemo u posjedu lažnog novca? O tomu Nenad Kreizer razgovara između ostalih i s Tihomirom Mavričekom iz Hrvatske narodne banke.
Što je femicid? Radi li se o teškom ubojstvu ili privatnoj tragediji koja je eskalirala? I zašto mu je potreban odvojen zakonski okvir - ako je ubojstvo ionako dio Kaznenog zakona? Kolega Nenad Kreizer objašnjava terminologiju i njemačku realnost vezanu uz nasilje nad ženama. Aktivistkinja za ženska prava Sanja Sarnavka razgovara o zakonskim pomacima, ali i problemima na terenu koji neće biti riješeni dok ne bude razumijevanja za sistematsko zlostavljanje koje stoji u pozadini ovakvih zločina.
Ruski napad na Ukrajinu promijenio je vojno-obrambene strategije zemalja u Europi. Pored dodatnog naoružavanja, sve češće se počelo govoriti i o vraćanju obveze služenja vojnog roka koja je u mnogim zemljama Europe ukinuta posljednjih desetljeća. Društva su oko ovog pitanja vrlo podijeljena. Društvenom raspravom na ovu temu se bave Nenad Kreizer i Saša Bojić, a vojni analitičar Marinko Ogorec govori o tome zašto je modernim vojskama usprkos tehnologiji potrebno ljudstvo na terenu.
Ovo je doba godine kada se u mnogim dijelovima Europe i svijeta održavaju pokladne svečanosti koje još znamo kao karneval ili maškare. Forma ovih slavlja je različita ali im korijeni uvijek leže u pretkršćanskom razdoblju i ritualima tjeranja zime i pozdravljanja proljeća. No karneval u međuvremenu ima i političku i ekonomsku dimenziju, a o svemu tomu govorimo u ovom izdanju podcasta, između ostalog i s Aleksandrom Repedžićem, etnologom iz Beograda i stručnjakom za pokladne običaje.
Sve više jača pokret „čišćenja“ duše i tela od – „pametnih telefona“. Sve je više onih koji priznaju da su previše zavisni od te spravice. Ona je veliko iskušenje, jer, pored nesumnjivo korisnih funkcija, pruža i mogućnost da zadovoljimo najniži vid potrebe za zabavom. Da nam pred očima titraju slike koje nas zapravo ne zanimaju, ali imaju hipnotički efekat. Saša Bojić i Nenad Kreizer pitaju: Da li ste i vi u panici kad zaboravite mobilni? Zašto to ne mora biti tako i kako pobediti zavisnost?
Česti izostanci, mijenjanje učitelja i strah od loših ocjena stvaraju školsku klimu u kojoj djeca i mladi ne mogu napredovati kako bi trebali. Osim kašnjenja u gradivu povećava se i stres. Sve to sve češće vidimo u njemačkim školama. Maja Marić i Aida Kožar razgovaraju o nedostatku kadra u školama i mogućim mjerama vlade dok Viktorija Jurić Mousa, učiteljica, objašnjava suštinu problema s kojim se susreću svi oni koji se odluče za karijeru nastavnika. A što je sa zemljama Zapadnog Balkana?
Pristup pornografiji nikad nije bio lakši, odraslima, ali i djeci. Zato se ove godine Dan sigurnijeg interneta obilježava pod motom "Razgovarajmo o pornografiji". I to u svrhu bolje informiranosti, lakše zaštite djece i mladih od neželjenog sadržaja, ali i manipulacije i eksploatacije. Maja Marić i Filip Slavković znaju kako biti sigurniji na internetu. Katarina Jonev, stručnjakinja za online sigurnost, zna kako kontrolirati online sadržaj i kako ne ugroziti sigurnost vlastite djece.
Njemačka politička scena se mijenja. Poznate političke ličnosti osnivaju nove stranke. Šta planira Savez Sahra Wagenkecht (BSW)? Ko stoji iza Unije vrijednosti (Werteunion)? Je li doseljenička stranka DAVA (Demokratska alijansa za različitost i progres) produžena ruka turskog predsjednika Erdoğana? Amir Kamber i Filip Slavković analiziraju promjene u stranačkom sistemu. Do sada su se nove stranke u Njemačkoj dugo borile za ozbiljan politički utjecaj. Zašto bi ovaj put moglo biti sve drugačije?
Pritisak uspjeha, pretjerani zahtjevi roditelja, sukobi između učitelja i učenika, psihički problemi, pa čak i nasilje – sve je to svakodnevica velikog broja djece školske dobi. Pomoć u rješavanju tih problema traži se kod školskog psihologa. Aida Kožar i Maja Marić razgovaraju o tome koliko se ulaže u mentalno zdravlje mladih, kako u Njemačkoj, tako i u zemljama regije. Psihologica Katarina Stojanović Kostić govori o odnosu djece i psihologa, te o tome kada treba potražiti stručnu pomoć.
Njemačka vlada je nedavno predstavila strategiju prehrane koja bi trebala pridonijeti da se što više građana hrani zdravije. Predviđeno je i manje hrane u otpadu kao i sve jače okretanje organskoj prehrani. No, postavlja se pitanje može li država uopće promijeniti prehrambene navike građana? Kako? Saša Bojić predstavlja i analizira strateški dokument: „Dobra prehrana za Njemačku“. Nenad Kreizer razgovara s nutricionisticom iz Banja Luke, Draganom Lošić, o tome što je to zapravo zdrava prehrana?
Trauma je svaki bolni doživljaj ili iskustvo koje izaziva neke trajne posljedice. Često se govori o traumama koje izazivaju ratovi. Nenad Kreizer objašnjava što je to PTSP i kako ga prepoznati. Selma Baćevac, poznata i kao Balkanmama therapy, odgovara na pitanje postoji li nešto što se zove kolektivna trauma na Balkanu. Zašto je mjesto porijekla toliko važno? Ova psihoterapeutkinja uskoro stiže na gostovanje u Njemačku gdje će predstaviti svoj terapijski koncept, namijenjen balkanskoj publici.
Njemačka je u šoku nakon sastanka krajnje desnice na kojem su sudjelovali i predstavnici AfD-a, ali i konzervativnog krila CDU-a i na kojem se raspravljalo o protjerivanju stranaca. Protiv AfD-a je posljednjih tjedana stotine tisuća građana izišlo na ulice kako bi podiglo glas protiv ekstremizma. No kako se odnositi prema stranci koja uživa podršku preko 20 posto građana? O tomu u ovom izdanju podcasta razgovaramo sa zagrebačkim politologom i stručnjakom za europsku desnicu Tihomirom Cipekom.
Birokratija je reč koja ima negativan prizvuk. A ne bi trebalo da bude tako. Bez birokratije ne bi bilo moguće normalno funkcionisanje društva. S druge strane, Nemačka spada u zemlje sa gigantskom birokratijom. Saša Bojić je - baš kao i njegova koleginica Maja Marić - mnogo puta osetio na sopstvenoj koži moć nemačke birokratije. I zato Vas upoznaje sa njenim korenima koje je usadila pruska kraljevina, sa njenom istorijom i merama koje država danas sprovodi da bi birokratiju učinila efikasnijom.
Kako napredujete s ciljevima i odlukama u novoj godini? Manje alkohola? To za mnoge nije jednostavno jer njime slave, tuguju i opuštaju se. Mjesec dana bez "kapljice"? S tim u vezi u Njemačkoj i Regiji pojavila se inicijativa tzv. trijezni siječanj ili januar o kojoj danas razgovaraju Maja Marić i Filip Slavković. Piju li Europljani zaista mnogo više nego ostali? Koliko se pije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH? Kome pomaže trijezni mjesec? Kako uopće pristupiti alkoholu zna psihologica Tijana Debelić.
Još prošle godine je veštačka inteligencija bila čudo kojem smo kao korisnici prilazili gotovo sa strahopoštovanjem. Jezički modeli kao što je ChatGPT bili su nešto nesvakidašnje fascinantno. Sa faze upoznavanja vrlo brzo prelazimo na fazu masovnog korišćenja. Verovatno ćemo se njome uskoro služiti svakodnevno a da to više gotovo ni ne primećujemo. Saša Bojić Vas informiše o najvažnijim trendovima a Nenad Kreizer pojašnjava pravne okvire (EU) koji bi trebali regulisati veštačku inteligenciju.
Pomama je tako velika da čak ni oni kojima su stvarno potrebne ne mogu doći do njega. Ozempic je lijek koji dijabetičarima treba olakšati život. U međuvremenu je postao poznatiji kao sredstvo za skidanje kila. Kako? Koriste ga, navodno, Elon Musk i Kim Kardashian. Šta su popratne pojave? O raznim aspektima ovog medikamenta Nenad Kreizer razgovara sa Zelijom Velijom-Ašimi, dijabetologinjom iz Sarajeva. Filip Slavković istražuje da li recept za Ozempic pokriva njemačko zdravstveno osiguranje?
Pizza, hamburger, kebap - koliko nas je danas imalo nešto od toga za ručak? Brza hrana je praktična, jeftina a ukusna. Ali da li je zaista toliko nezdrava? Izaziva li ovisnost? Maja Marić i Nenad Kreizer o razlici izraza "fast food" i "junk food". I kako to da zemlje Regije imaju veću stopu gojaznih? Dr. Aida Filipović Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo BiH, govori o akciji u suradnji s UNICEF-om koja pomaže da djeca, ali i roditelji, nauče kako da brza hrana ne bude i prvi izbor.
Godina nam je jedna od glavnih mera za sve. Slavimo godišnjice svega: rođendane, venčanja, razvode... Prelaz iz jedne godine u drugu je nešto posebno! Nova je novi početak. Svet je dočekuje u raznim bojama, kulturama, tradicijama, običajima, sujeverju. Saša Bojić i Darko Vlahović o razlikama ali i sličnostima. O osećaju čarolije i zajedništva koji povezuje ljude u globalnu proslavu nade. Naši reporteri prenose lične doživljaje. Kako vi slavite, koji vam je doček najsnažnije u sećanju i zašto?
Koje stvari bi većina ljudi brže-bolje spasila iz kuće koja gori? Što bi ponijeli sa sobom kada bi se možda odlučili iz Hrvatske preseliti u Njemačku? Morena Oštarić Ravelico, iz Berlina, u razgovoru s Majom Marić dijeli svoje iskustvo. Kakvi su njeni osobni motivi za minimalistički način življenja? Aida Kožar objašnjava i tumači pozadinu globalnog minimalističkog pokreta. Derek Sivers, jedan od svjetski najpoznatijih minimalista, također nešto poručuje - ekskluzivno za naš podcast.
Nova godina, nova pravila, novi zakoni i nova poskupljenja. Maja Marić i Filip Slavković objašnjavaju što se sve mijenja u Njemačkoj, od socijalnih davanja, preko poreza i energije pa sve do povećanja minimalne satnice. Konzultantica za digitalni marketing, Dragana Pačanin Sajkov, donosi drugačiju vrstu promjena - trendove koji se očekuju na društvenim mrežama i što morate znati ako dio posla obavljate preko njih. Pogotovo ako ste mali poduzetnici.
Najnovija PISA-studija je uzburkala duhove u zemljama koje su „loše prošle“. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je u međunarodnim razmerama pokrenula ovu studiju 2000. godine. Izvorni cilj je da se ispita koliko su znanja i umeća 15-godišnjih učenika upotrebljiva – u privredi. Shodno tome, znanja učenika su proglašena za „ljudski kapital“. Nenad Kreizer o tome kako su prošli Njemačka i zapadni Balkan. S detaljima i manama cijelog koncepta PISA studije Vas upoznaje Saša Bojić.
Na vrhu liste najtraženijih zanimanja u Njemačkoj su vozači teretnih vozila. Nedostaje ih oko 70.000. Zbog mukotrpnog života šofera malo je izgledno da će se to promijeniti. Duga čekanja na granicama, odsustva od kuće i loše plaće su samo neki od problema. Nenad Kreizer upitao se kako izgleda dan jednog vozača kamiona na evropskim drumovima? To zna Ervin Ćosović Munišević. Postoji li povezanost vozača iz bivše Jugoslavije na putu? Kolegica Aida Kožar je proučila što potresa branšu u Njemačkoj.
Ove godine su se opet slavlja, ručkovi s obitelji ili piće s prijateljima vratili u restorane. Iako je inflacija donijela malo veći račun na stol, užitak je ostao isti. Ali to bi se uskoro moglo promijenit jer od iduće godine dolaze novi troškovi - točnije, veći PDV. Gastronomija nikada nije bila lagan posao. Hoće li sada postati ipak pretežak za neke, zna ugostitelj Mate Pavlović. Nenad Kreizer i Maja Marić donose kako će ovo poskupljenje i manjak radnika utjecati na branšu.
Nuklearna energija koja se koristi u mirnodopske svrhe je korisna, ali i opasna. Radioaktivni materijali ne prestaju da zrače hiljadama godina. Havarije nuklearnih elektrana su moguće, radioaktivne materije ostaju doveka. Saša Bojić nas vodi kroz istoriju najvećih havarija i posledica. Zašto je Nemačka zaključila da je opasnost korišćenja nuklearnih elektrana veća od koristi i "pogasila" sve svoje nuklearke - dok se u okolnim zemljama kuju planovi za izgradnju novih, prenosi Nenad Kreizer.
Božić ili Nova Godina gotovo su nezamislivi bez okićenog bora, tako nalažu običaji. Ali odakle oni dolaze i zašto baš kitimo bor? Kakve veze sajmovi imaju sa Adventom? I što to Njemačku veže s kraljicom Viktorijom, ali i božicnim drvcem? O svemu tome u ovom podkastu, kada Filip Slavković pojašnjava povijest ovih tradicija, dok Petra Švarc zna zašto je zagrebački Advent na tako dobrom glasu i ove godine.
Kao konzumenti, nalazimo se na kraju proizvodno-snabdevačkog lanca. Razni produkti, bilo da je reč o potrošnoj robi, tehnici ili materijalima od kojih su nam izgrađene kuće i putevi, nastaju, često daleko od nas. U tom lancu nalaze se ljudi koji su žrtve surove ekploatacije. Kako ona izgleda, ko je forsira a ko se protiv nje bori? Šta potrošači mogu sami da učine? Pitanja su čijim je tragom pošao Saša Bojić. Hristina Piskulidis iz organizacije ASTRA oslikava šta se čini protiv izrabljivanja.
Netko traži pomoć u ljekarni, netko u didinom ormariću s rakijom, a netko se okreće biljkama. Kako ojačati imunitet? U sezoni prehlada i gripe to je često pitanje. Doktorica Ramiza Idrizović objašnjava što je to fitomedicina i kako uz pomoć narodne medicine pojačati otpor organizma. Maja Marić i Aida Kožar pitaju se zašto je imunitet taj koji ima supermoći i kako da pomognemo - da nam pomogne ove zime.
Kvaliteta zraka, tema koja je uvijek malo aktualnija zimi, kada intenzivnije grijemo kuće i stanove, a mnogi gradovi su sve češće obavijen maglom i – smogom. EU upravo priprema strože propise za kontrolu kvalitete zraka, saznaje kolega Filip Slavković, a na Balkanu se građanske inicijative trude da doprinesu smanjenju zagađenja, iako gradovi u regiji uvijek visoko kotiraju na ljestvicama onečišćenosti. Stručnjak za kvalitet zraka Martin Tais objašnjava što se po tom pitanju može poduzeti.
Anonimnost više ne postoji – čak i kada mislimo da tu i tamo možemo da na internetu ostavimo neki komentar pod pseudonimom. Veliki koncerni i tajne službe su u stanju da sa neslućenom preciznošću prate ne samo kretanje građana, već i njihove navike, sklonosti, ideološku orijentaciju, društveni život. I to do detalja. Organizacije za zaštitu podataka se protiv toga bore. Ali, to je neravnopravna borba u kojoj su tokom poslednjih dekada građani postajali sve prozirniji.
Bezbednost dece – važna tema kojoj se uvek iznova vraćamo u našim podcast izdanjima. U ovom izdanju govorimo o digitalnom nasilju kojem su izloženi deca i mladi. O kakvom je tačno nasilju reč? Kako prepoznati da li je dete žrtva nasilja? Na šta bi roditelji trebalo da obrate pažnju? Kakva vrsta pomoći se žrtvama digitalnog nasilja nudi u Nemačkoj i zemljama regije? O svemu tome Boris Rabrenović razgovara sa koleginicom Aidom Kožar i Harisom Imamovićem, autorom knjige "Digitalno nasilje".
Savezna vlada je 23. studenog 1973. okončala ugovore o zapošljavanju koji su u Njemačkoj zaposlili oko 14 milijuna stranih radnika. Dio tih gastarbajtera bili su upravo privremeni radnici iz Jugoslavije. Nenad Kreizer i Maja Marić razgovaraju o tome kako je ova odluka Njemačkoj donijela suprotan učinak od željenog i utjecala na veći broj useljenika, dok povjesničarka Sara Žerić objašnjava kako su njemački gastarbajteri i njihove devize utjecali na Jugoslaviju.
Gotovo 5 milijuna odraslih osoba u Njemačkoj je ovisno o kockanju ili pokazuje simptome ovisnosti o kockanju. Na koga se točno misli? Gdje počinje ovisnost? Diljem Europe postoje razni programi za odvikavanje, kako jedan od njih izgleda saznajemo kroz razgovor s doktorom Davorom Bodorom s Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu. Maja Marić pojašnjava što je uloga države i o kakvom tržištu je riječ. Inače, bruto prihod industrije igara na sreću prošle godine je iznosio 13,4 milijarde eura.
Njemačka uvodi digitalno izdavanje osobnih iskaznica i putovnica za svoje državljane te dozvola za boravak za strance koji ovde žive. Tek sad? Zašto je proces digitalizacije javne uprave tako spor? U zemljama jugoistočne Europe digitalizacija napreduje - no ne baš svugdje željenom brzinom. Koje su zamke elektronskih javnih usluga? Nenad Kreizer razgovara sa stručnjakom za digitalnu upravu, Esminom Berhamovićem. O tome kako se Njemačke želi riješiti viška papira više od Filipa Slavkovića.
Njemački zdravstveni sustav i dalje treba medicinske radnike - potražnja ne jenjava. 2021. u Njemačkoj je bilo zaposleno 100.000 zdravstvenih radnika iz regije zapadnog Balkana. Sada je i nizom zakona olakšano useljavanje i priznavanje diploma, posebno iz ove sfere. Novi useljenici će posebno profitirati od novog, reformiranog zakona, prenosi nam Aida Kožar. Što je još novo, ali i zašto medicinari iz regije i dalje odlaze u Njemačku? Razgovaramo s liječnicima, bračnim parom Mujdragić.
Unatoč stabilnim ekonomskim pokazateljima, niskoj stopi nezaposlenosti i realnom rastu plaća, percepcija kod dobrog dijela njemačkog društva je da se nekada u ovoj zemlji živjelo mnogo bolje. Prikazivanju stanja u Njemačkoj u negativnom svjetlu pridružuju se i mediji u regiji jugoistočne Europe. No koliko ovom pesimizmu zaista ima temelja u stvarnosti?
Savez nemačkih poreskih obveznika reaguje na pritužbe građana i beleži primere rasipanja poreza. U ovogodišnjoj Crnoj knjizi izneto je 100 primera promašene potrošnje novca. Ima tu i bizarnih slučajeva. Kako vlada razrezuje i pravda sume koje bivaju beskorisno spiskane? Itekako važno pitanje čijim je tragom pošao Saša Bojić. Nenad Kreizer podseća na šta bi se u pravilu trebao trošiti poreski novac. Koliko poreza se uopšte ubire? Je li Nemačka u medjunarodnom poredjenju drugačija od ostalih?
U utorak, malo prije 3 ujutro, u uredu kancelara završen je summit o migracijama. "Naš zajednički cilj je suzbiti neregularnu migraciju", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. Maja Marić i Filip Slavković će nas provesti kroz ovaj sporazum i reći koje promjene su donešene i koja sve pitanja traže odgovor. Osim toga, u gostima nam je i socijalna radnica iz Haana, Irena Steinjan koja radi s izbjeglicama, a i sama ima upravo takvu povijest dolaska u Njemačku, prije 30 godina.
Uoči katoličkog blagdana Svih Svetih, Maja Marić i Nenad Kreizer razgovaraju o tome kakvo je stajalište suvremenog društva prema smrti. Kakva osiguranja postoje, kako smanjiti troškove, koje opcije za pogreb postoje i koliko je komplicirano prevesti tijelo preminulog u domovinu? Kako to izgleda kada je smrt dio posla, objašnjavaju Gabrielle Križančić-Jakovljević i Stipo Jakovljević, koji vode pogrebno poduzeće u Wuppertalu i imaju odgovore na sva pitanja i zahtjeve ožaloščenih članova obitelji.
Koliko je štednja važna? Da li se trenutno isplati štedeti, s obzirom da su kamate niže od inflacije? Kako spasisti ušteđevinu u vreme inflacije? Koja je razlika između štednje u banci i slamarici? O svemu tome u ovom izdanju podkasta, na Svetski dan štednje, razgovoram sa ekonomistom Mališom Đukićem, profesorom na Beogradskoj bankarskoj akademiji i kolegom Filipom Slavkovićem.
Jeste li danas slušali radio? Ovih dana Njemačka, uskoro i velik dio Europe i svijeta, obilježava 100 godišnjicu početka emitiranja radio programa. Medij kojem su već mnogi predviđali kraj i dalje uživa popularnost. Koja je tajna radija, zašto ovaj medij odupire konkurenciji i koja je njegova budućnost? Nenad Kreizer razgovara s Vojom Šiljkom, legendom radija na jugoistoku Europe. Od Maje Marić saznajemo više o povijesti starog dobrog radija u zemlji gdje se upravo slavi njegova 100 obljetnica.
Fenomen siromaštva pogađa i zemlje poput Njemačke koje se smatraju bogatima. S porastom inflacije posljednjih godina posebno je porastao broj onih koji se nalaze u opasnosti da padnu ispod granice siromaštva. No što to zapravo znači? U kojem trenutku se netko u Njemačkoj smatra siromašnim? I zašto su od opasnosti od pada u siromašvo pogođeni upravo useljanici? O ovim pitanjima raspravljamo u ovom izdanju podcasta, između ostalog i sa socijalnom radnicom iz Berlina Sabinom Folnović Jaitner.
Maja Marić i povjesničar Dario Špelić analiziraju početke izraelsko-palestinskog sukoba kao i moguće razloge zašto je do nove eskalacije došlo baš sada. Nenad Kreizer donosi presjek svega što se dogodilo u zadnjih par dana. Podsjetimo, posljednja u nizu eskalacija započela je 7. listopada stravičnim napadom terorističke organizacije Hamas na izraelska naselja uz granicu Pojasa Gaze. Izraelska vojska žestoko uzvraća vatru i priprema kopneni prodor. Užasno stradanje civila na obje strane. Zašto?
Kad je upis djece u srednju školu u Njemačkoj u pitanju, stvari nisu uvijek baš tako jasne. Zato smo mi ovdje da vas provedemo kroz proces. Maja Marić i Filip Slavković objašnjavaju koliko je važna preporuka učitelja, koje svjedodžbe su potrebne i gdje se ispunjava prijava, a tu je i Marijana Begić, mama iz Kelna koja donosi svoje iskustvo i savjete o tome kako lakše izabrati najbolju srednju školu za svoje dijete.
Virolozi kažu - virus je sada postao endemski, to jest: domaći. Puno je ljudi zaraženo i cijepljeno, naša tijela poznaju uzročnika i nema razloga za paniku. S druge strane mnogi se vjerojatno pitaju kakva će biti hladna sezona? Bez ikakvih zaštitnih mjera! Trebamo li se pripremiti na pogoršanje i kako se možemo sami zaštititi zna virolog Prof. Dr. Luka Čičin-Šain. Ima još savjeta, Nenad Kreizer istražio je tko ima pravo na cijepljenje, trebaju li nam i dalje maske i kućni testovi u Njemačkoj.
Do koje mjere se može pouzdati u prijevode preko internetskih stranica? Gdje mašina ne može zamjeniti čovjeka? Mogu li se strojni prijevodi bez razmišljanja upotrijebiti i u službene svrhe ili će sudski tumač i prevoditelj i dalje biti neizbježan? Nova tehnologija otvara nove mogućnosti ali i skriva mnoge zamke. Koje? Reći će nam predsjednik Društva sudskih tumača i prevoditelja Hrvatske Tomislav Kojundžić. Repotrer Saša Bojić testirao je programe za prevođenje i došao do zanimljivih rezultata.
Köln je prvi grad koji ponio titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti u EU. To su prepoznali i sudionici programa udruženja građana nevladinih organizacija iz Jugoistočne Europe, te odlučili doći i učiti iz primjera. S Majom Marić su razgovarali Stanka Parac Damjanović iz Srbije, Vladimir Andrle iz Bosne i Hercegovine i Pjerin Mirdita iz Albanije o tome što je to što su ovdje naučili, a da im daje ideju za poboljšanje njihove vlastite sredine.
Koji je Vaš omiljeni gedžet? Gadget, Gimmick, Widget - predmeti su kojime se koristimo svakodnevno. Preplavili su tržište, pogotovo kada je reč o kupovini na internetu. Ima korisnih i beskorisnih, preskupih i veoma jeftinih. Tržište cveta, jedni zastare a na stotine novih pristigne. Kako se u svemu tome snaći, koji vrede koji ne? Pitanja su čijim je tragom pošao Saša Bojić uz razne primere spravica "koje život (ne) znače". Koja zemlja vodi u toj velikoj industriji istražuje Darko Vlahović.
Pobeda demohrišcanskih konzervativnih stranaka u Bavarskoj i Hesenu, koje su u saveznom parlamentu „Bundestag-u“ u opoziciji, je ubedljiva i ne predstavlja veliko iznenađenje. Odlične rezultate zabeležila je i krajnje desna stranka Alternativa za Nemačku Afd. Stranke nemačke vladajuće koalicije, socijaldemokratska SPD, Zeleni i liberalna FDP, doživele su u Bavarskoj i Hesenu težak poraz na pokrajinskim izborima.
Oni koji piju kafu, čine to sa posvećenošću koja ljudima često nedostaje u mnogim drugim stvarima. Jer, kafa kao da ne služi samo da bi utolila našu potrebu za nekom vrstom ukusa: ona, u našoj svakodnevici, ima i svoju funkciju. U ovoj epizodi našeg podkasta Darko Vlahović nas upoznaje sa vrstama kafe i načinima za njeno spravljanje, a Maja Marić i Amir Kamber dele sa Vama neka sasvim lična iskustva i priče sa kafom. Domaćin epizode je Saša Bojić.
U prvih osam mjeseci ove godine u Njemačkoj je zabilježeno više od 200.000 podnesenih zahtjeva za azilom. Ove brojke ne uključuju izbjeglice iz Ukrajine. Nikola Kovačević, pravnik za ljudska prava, objašnjava kako trenutno funkcionira sistem azila i postoji li pravna osnova za uvođenje gornje granice za primitak azilanata. Nenad Kreizer i Maja Marić objašnjavaju koji se koraci poduzimaju u vezi kontrole priljeva izbjeglica i hoće li doći do promjena u azilnoj politici EU.
Šta treba znati o TikToku? Osim što je trenutno najpopularnija društvena mreža mlađe generacije takođe je i predmet brige mnogih roditelja. Pitamo se zašto tzv. TikTok izazovi kod dece i mladih mogu da imaju smrtni ishod? Zbog čega su postali tako popularni među mladima između 16 i 24 godine? Šta roditelji mogu da preduzmu kako bi zaštitili decu? Boris Rabrenović razgovora s koleginicom Majom Marić. Slušamo savjete ekspertkinje za bezbednost dece i mladih na internetu, pravnicu Katarinu Jonev.
Razlikovati lažne od istinitih vijesti svakim je danom sve teže. Lažnih izvještavanja je bilo otkako postoje mediji, to se nekada zvalo novinska patka. No mi ćemo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanki/hrvatski/srpski posebnu pažnju posvetiti i budućnosti borbe protiv lažnih informacija i to u svjetlu sve češće upotrebe umjetne inteligencije. Između ostalog i kroz razgovor s glavnim urednikom hrvatskog portala Faktograf Petrom Vidovom.
Kada spomenemo 11.9. svi pomislimo na terorističke napade na SAD 2001. godine. Međutim istog tog datuma nešto ranije, naime 1973. godine, jedan drugi događaj također je promijenio svijet. Puč u Čileu. Zašto? O tome kako ovaj dan još uvijek utječe na Njemačku i jugoistok Evrope Nenad Kreizer razgovara sa sociologom i povjesničarem Galom Kirnom. Filip Slavković pojašnjava šta se ustvari tačno desilo tog 11.9. prije 50 godina. Kakve veze sve to ima s nama i sa svijetom u kojem danas živimo?
Sve učestaliji napadi na pripadnike židovskih zajednica, negiranje Holokausta i povijesni revizionizam, svjedoče o porastu antisemitizma u Europi, što brojkama potkrepljuju i statistike. Pripadnici židovske zajednice se u pojedinim europskim gradovima više ne usuđuju izlaziti na ulicu s obilježjima koje bi ih okrakterizirale kao Židove. Koji je uzrok ovom opasnom trendu i što društva čine kako bi mu se oduprijelo? O tomu govorimo i s predsjednikom Židovske općine Zagreb Ognjenom Krausom.
Ausbildung je njemački sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Traje obično između dvije i tri godine, nastava se održava na njemačkom. To je kombinacija obuke na radnom mjestu i nastave u učionici. Ali kao što fali radnika u Njemačkoj, fali i zainteresiranih za ovakvu vrstu osposobljavanja. Zašto je manjak zainteresiranih, zna Filip Slavković, dok Tatjana Puškar zna kako se za Ausbildung prijaviti i kako taj proces izgleda.
Broj u Nemačkoj priznatih profesionalnih kvalifikacija koje su stečene u nekoj drugoj zemlji, u 2022. godini je zabeležio dvocifreni procentualni rast, a prva po broju priznatih kvalifikacija i diploma je Bosna i Hercegovina, javlja novinska agencija Beta.
Broj preduzeća pod stečajem u zemljama EU raste već šesto tromesečje zaredom, a u drugom kvartalu 2023. proglašeno je najviše bankrota od početka prikupljanja podataka 2015. Zbog čega? Boris Rabrenović i Nenad Kreizer razmatraju kakve mere za podršku privredi planira nemačka vlada. Od Biljane Lazarević iz konsultantske kuće Casa Forte saznajemo zašto je važno pripremiti se za rizične situacije kako ne bi došlo do gašenja preduzeća. Zašto treba težiti preventivnim a ne korektivnim merama?
Nuklearna kataklizma bila je realna opasnost za vrijeme tzv. Hladnog rata, velike sile natjecale su se u tome tko će imati više bojevih glava i testirati više nuklearnih bombi. Da opasnost danas i dalje postoji pokazuju redovite ruske prijetnje nuklearnim oružjem. Na to upozorava i Dan protiv nuklearnih pokusa koji se obilježava svakog 29.8. Kolika je opasnost od nuklearnih pokusa i rata? Nenad Kreizer i Maja Marić istražuju prošlost nuklerarnih testova a odgovore daje i fizičar Vladimir Udovičić.
Njemačka vlada dogovara reformu zakona o rodnom samoodređenju. U budućnosti će transrodnim i nebinarnim osobama biti mnogo lakše promijeniti oznaku spola u osobnim dokumentima. Do sada složena procedura bi trebala postati stvar prošlosti.
Dok ostale europske ekonomije bilježe gospodaski rast, Njemačka još uvijek visi na rubu recesije. Što se događa s najvećom europskom ekonomijom od čijeg boljitka ovisi i stabilnost Europske unije? Jesu li vladajući u Berlinu na tragu pronalaska rješenja za izlaz iz trenutne krize? Odgovore na to tražimo u ovom podcastu, između ostalog i kroz razgovor s poznatim hrvatskim ekonomistom Damirom Novotnyjem.
Porušena stabla, tuča i padaline koje u nekoliko minuta premaše mjesečni prosjek su postale redovita pojava. Fenomeni poput tzv. superćelija do sada su bili poznati samo stručnjacima. Sada o ovim meteorološkim pojavama već danima raspravlja šira javnost a prije svega se postavlja pitanje koliku ulogu ovdje igraju klimatske promjene. I mi u ovom podcastu pokušavamo dati odgovor na to pitanje, između ostalog i kroz razgovor s renomiranim srbijanskim meteorologom Ivanom Ristićem.
Na svetu ima mnogo ljudi koji su krenuli u potragu za novom domovinom. Kako su se tamo snašli? Jesu li uspeli da nađu sebi stan, posao, prijatelje? Čime zadovoljni, šta ih najviše muči? To su pitanja kojima se od 2014. godine bavi organizacija InterNations, koja na osnovu mnogo kriterijuma anketira migrante i sastavlja listu zemalja po tome koliko se u njima dobro živi. Ovogodišnja lista iznenađuje. Prezentira je Saša Bojić, veteran emigracije, sa 33 godine života u novoj nemačkoj domovini.
Srednja klasa podrazumijeva društveni sloj čiji si pripadnici bez većih problema mogu priuštiti ‘pristojan‘ standard. No vrijeme je takvo da si danas prosječna četveročlana obitelj s dva srednja dohotka teško može priuštiti mnogo više od osnovnih potreba. Kakva je situacija sada u Njemačkoj i je li istina da se srednja klasa smanjuje? Filip Slavković govori što to znači za naš svakodnevni život, a prof.dr. Duško Sekulić objašnjava zašto iz Hrvatske srednja klasa - odlazi.
Da li je ritam smenjivanja spavanja i budnog stanja kod svih ljudi manje-više isti, ili postoje razlike o kojima u društvenom životu moramo voditi računa? Da li su ranoranioci spremniji na suočavanje sa životom od onih koji bi najradije prespavali jutro? Šta tačno određuje funkcionisanje našeg unutrašnjeg časovnika i gde se on uopšte nalazi? Tragom tih, i mnogih drugih, pitanja, pošao je Saša Bojić – uz razmenu mišljenja i informacija sa Majom Marić.
Niti 10 dana nakon što su đaci na jugu Njemačke otišli na ljetni odmor, učenici u Sjevernoj Rajni Vestfaliji su se vratili u školske klupe. Kolega Filip Slavković je bacio pogled na izazove s kojima se u NRW-u susreću ne samo djeca, već možda prije svega roditelji te učitelji i nastavnici. Kako će se riješiti problem manjka nastavnika, zašto je povećan broj učenika, što treba znati o mobitelima, prometu, ruksacima i kakve veze ima ChatGPT sa svim navedenim?
Odmor uz vodu ima i svoju crnu statistiku: samo u prošloj godini u Njemačkoj je od utapanja u otvorenim vodama život izgubilo 355 osoba. Razlog je najčešće nedovoljno vladanje vještinom plivanja. Zašto raste postotak građana koji ne znaju plivati, kako u Njemačkoj tako i u regiji jugoistoka Europe, o tomu razgovaramo u ovom podcastu Cosmo Bosanski/hrvatski/srpski između ostalog i s docentom za plivačke sportove na Kineziološkom fakultetu u Osijeku Draženom Rastovskim.
Posjetili smo Mjesto zločina - prvi hrvatski true crime podcast, i saznali što točno ljude privlači sadržaju u kojem se prepričavaju, prikazuju ili dokumentiraju istiniti zločini. Je li true crime opasna razbibriga, može li nas ičemu naučiti i zašto ga najviše slušaju baš žene. Nenad Kreizer je istražio zašto je ovaj žanr toliko popularan u pop kulturi, a Tia i Filip su nam objasnili kako su došli na ideju da krenu sa snimanjem. Poslušajte sve u novoj epizodi podcasta.
Žanr „True Crime“ sve više osvaja medijski prostor. No o kakvoj vrsti krimića je tu zapravo riječ i što ga razlikuje od običnih kriminalnih romana ili filmova?
U Bundestagu su usvojene olakšice za dolazak radne snage u Njemačku. Uvodi se sistem bodovanja. Pravo na useljavanje dobija onaj koji sakupi najmanje šest bodova u deset kategorija, među njima su: kvalifikacija, radno iskustvo, poznavanje njemačkog jezika i starosna dob. Amir Kamber i Nenad Kreizer analiziraju reformu zakona. Šta je novo? Zbog čega neki već sada govore o istorijskom zakonu? Šta bi ljudi iz regije Zapadnog Balkana o dodatnom načinu za dobijanje posla u Njemačkoj trebali znati?
Sve više građana Nemačke podnosi zahteve da im se prizna status osoba čije je zdravlje narušila vakcina protiv kovida. Isto tako sve više građana smatra da za taj status treba da se izbori uz pomoć advokata. Jedno je sigurno: kao i druge vakcine, i mRNA-preparat protiv kovida može imati neželjena dejstva. I to – teška. Pa i sa smrtnim ishodom. Šta se o svemu tome u ovom trenutku zna, koliko ima tužbi, kako dokazati štetu, pitanja su čijim su tragom pošli Saša Bojić i Nenad Kreizer.
Da li su insekti zaista hrana budućnosti? Šta znači odluka Evropske komisije da neke insekte stavi na listu insekata bezbednih za ljudsku hranu? Sve to je istražio naš kolega Amir Kamber. Razgovoramo i sa docentom dr Milošem Petrovićem sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji se tom temom bavi više godina i zna kakav je ukus insekata, kakve su njihove hranjive vrednosti i da li postoje neki rizici za konzumente.
Dr Miloš Petrović sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta se jestivim insektima bavi već sedam godina i dobro zna kakve su njihove hranljive vrednosti, da li za konzumente može biti određenih rizika za zdravlje, kako se mogu pripremiti za jelo i da li mogu da se konzumiraju svi delovi.
Insekti u hrani su možda nešto novo u Evropi, ali nisu na drugim kontinentima. U Australiji, Africi, Aziji, Južnoj Americi, prema nekim istraživanjima, ljudi jedu oko 2000 raznih vrsta insekata. U Evropskoj uniji su se tek četiri vrste insekata našle na zvaničnoj listi kao sigurna tj. odobrena hrana, a takođe su odobreni i proizvodi od istih kukaca.
Njemačka bilježi sve veći broj djece koja pate zbog psihičkih smetnji. U porastu je i broj mladih koji zloupotrebljavaju alkohol. Je li samo izolacija tijekom koronakrize kriva za ovaj trend? Ili se radi o dubljim društvenim razlozima? Odgovor na to u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski pokušala je u razgovoru s Nenadom Kreizerom dati i Borka Ogrizović, psihologinja specijalizirana za poteškoće kod djece i mladih.
Zabrinutost političkog establišmenta porastom popularnosti AfD-a raste. Za neke se radi o sumraku demokracije a za druge je ovo poruka i upozorenje birača vladajućoj koaliciji da bolje radi svoj posao. Njemačka nije usamljena: diljem Europe stranke s krajnje desnog ruba političkog spektra sakupljaju bodove. Trenutni fenomen ili trajno stanje? Ovim pitanjem se bavimo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski između ostalog razgovaramo sa zagrebačkim politologom Tihomirom Cipekom.
Eutanazija. Ubistvo iz milosrđa. Pomoć pri samoubistvu nije legalna, ali ni jednostavna. Njemački Bundestag odbio je oba nacrta novog zakona o toj temi. Zašto je ona oduvek bila problematična, donosi Saša Bojić, dok Nenad Kreizer analizira sivu zonu ovog pitanja i stanje u drugim državama. I dok jedni govore kako je održavanje na životu puno problematičnije, drugi tvrde da zakonsko regulisanje samoubistva nije pravi put. Radi li se ovdje o „igranju boga“ kako kažu neki kritičari?
Evropska unija postigla je istorijski dogovor o azilu - ili možda ipak nije? Koje tačke su sporne? Petar Rosandić iz nevladine organizacije SOS Balkanroute planove EU opisuje kao moralni bankrot. U razgovoru s Amirom Kamberom objašnjava zašto. Nenad Kreizer analizira pozadinu reforme kojom se namjerava smanjiti tzv. ilegalna migracija. Gdje je zapelo? Šta žele Poljska i Mađarska? Ko se u Evropi boji jačanja desnice? Kakve veze s cijelom pričom ima migrantski kamp Lipa na granici BiH i Hrvatske?
RFID-čipovi nalaze se na karticama, služe nam za plaćanje, otključavanje vrata ili čuvanje medicinskih podataka. Sasvim je praktično smestiti sve njih na jedan čip. Zašto ih ne onda ne ugraditi pod kožu? Ne možemo ih izgubiti ni zaboraviti! U Švedskoj hiljade ljudi pod kožom ima čipove-implantate, u Nemačkoj sve više njih. Zašto na to mnogi gledaju s podozrenjem? Da li je u pitanju „dobra“ ili „loša“ tehnologija? I kakve veze ima biohacking s tim, pitanja koja istražuju Saša Bojić i Nada Pester.
Pored RFID-čipova za identifikaciju putem radio talasa postoji još jedan fenomen koji se zove biohacking! Šta je to i ko su bio-hakeri upitaće se mnogi, ne brinite, niste jedini. Nada Pester se to upitala još kada se pojavila ta reč i polako ušla u modu i nije prestala da je novinarski prati – o kakvom se fenomenu radi?
Kakvi su izgledi da više poduzeća preuzme ovaj model? Nakon rada od kuće, četverodnevni radni tjedan se sve više nameće kao alternativa klasičnoj radnoj sedmici od pet dana s dva dana odmora. Istraživanja pokazuju da ovaj način ima mnoge prednosti - poput veće produktivnosti i bolje radne atmosfere. No on, kao ni rad od kuće, nije svugdje primjenjiv. Nenad Kreizer i Maja Marić istražili su njemačka i britanska iskustva. Kako je u Hrvatskoj? To zna predsjednik Nezavisnih sindikada Krešimir Sever.
Tržište rada prolazi kroz mnoge promjene. Jedna od njih se odnosi i na skraćivanje radnog tjedna. Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever navodi razloge za i protiv skraćivanja. Kaže da je veća učinkovitost zaposlenih kad imaju kraći radni tjedan i kraću satnicu, ali i da takav model rada nije svugdje primjenjiv.
E-recepti službeno ulaze u upotrebu 1.7.2023. Prvi je to korak u digitalizaciji njemačkog zdravstvenog sustava. Trzavice se očekuju jer neće svi liječnici, kao ni sve ljekarne, odmah moći odgovoriti na ove zahtjeve. Što to znači za pacijente, a što za liječnike? Filip Slavković zna kako doći do svog e-recepta, a Tamara Marković, magistra farmacije zaposlena u apoteci u Düsseldorfu, zna koliko su ljekarne pripremljene na ovu promjenu.
Koliki broj žena je izložen seksualnom nasilju na koncertima i festivalima? Da li je istina da se 90% takvih napada nikada ne prijavi? Šta je šifra „Panama“? Da li je problem samo iskorišćavanje žena od strane poznatih i popularnih ili i nekontrolisano ponašanje muškaraca u publici? Koji načini prevencije postoje za zaštitu od seksualnog nasilja? Odgovore na ova pitanja potražio je Saša Bojić kojem se u ovoj epizodi našeg podcasta pridružila i Maja Marić.
Rammsteinova jedva dočekana europska turneja naglo je dobila mračan prizvuk kada je, već nakon prvog koncerta u Vilniusu jedna Irkinja na društvenim mrežama ljutito prozvala bend da su joj ubacili drogu u piće.
Nakon pet godina boravka u Njemačkoj? Ili već nakon tri? Bez testa jezika? Vladajuća semafor koalicija (SPD, FDP i stranka Zeleni) planira ove jeseni olakšati proces dobivanja njemačke putovnice. Filip Slavković detaljnije objašnjava što se to planira promijeniti u procesu stjecanja njemačkog državljanstva i hoće li, pored toga, svi iz regije Zapadnog Balkana dobiti pravo na dvojno državljanstvo. Odvjetnik Mijo Šistov pojašnjava isplati li se uopće ulaziti u taj mukotrpan proces.
Gdje je Evropa danas? WDR-Europaforum u Berlinu propituje njenu ulogu nakon istorijske prekretnice kako ju je nazvao kancelar Scholz. Da li je ruski napad na Ukrajinu EU gurnuo u zapećak svjetske politike? Profesor Florian Bieber, direktor Centra za studije Jugoistočne Europe u Grazu, u razgovoru s Amirom Kamberom analizira značaj regije Zapadnog Balkana na svjetskoj političkoj sceni. Nenad Kreizer objašnjava zbog čega Evropa možda ipak nije bezubi lav na globalnom planu?
Zračni promet iznad Njemačke bit će potpuno zatvoren i do tri sata dnevno zbog vojnih manevara NATO-a od 12. do 23.06.Trenutno na auto-cestama imamo 552 točke gdje se obavljaju nekakvi građevinski radovi. Deutsche Bahn je prošli mjesec na vrijeme dovezao samo 65,5 posto vlakova na odredište, a krajem mjeseca kreće i ferije u Sjevernoj-Rajni Vestfaliji. Maja Marić i Filip Slavković objašnjavaju što se događa ovaj mjesec i koja su Vaša prava ako se nađete među otkazanim letovima. Ili vlakovima.
Postupnog prelaska iz jednog godišnjeg doba u drugo gotovo više nema. Europljani već sada prosto skaču iz čizama u sandale i psihički se pripremaju za valove vrućine. Nenad Kreizer istražio je što znanstvenici kažu o ovoj pojavi kao najsmrtonosnijoj prirodnoj opasnosti koja svake godine odnosi tisuće života. Među prvima je Prof. Branko Grisogono, stručnjak meteorolog, upozoravao na nju. Pitamo ga zašto se Europa zagrijava brže od svjetskog prosjeka i što to znači za Mediteran, Hrvatsku i regiju?
Može li ChatGPT Saši Bojiću izmamiti osmeh na lice? Četbotovi ne kopiraju svoje tekstove od živih autora, oni ih generišu na osnovu podataka koje imaju o strukturi datog jezika. Kako vladaju srpskim jezikom? Proveravamo da li ChatGPT poznaje reč "beznjenica"? Čita li naše knjige? Ima li veštačka inteligencija možda smisla za balkanski humor? Internacionalnu četbotovsku scenu istražio je reporter Nenad Kreizer. Koje su alternative ChatGPT-ju?
Školski ljetni praznici traju šest tjedana, a uz to nisu jedini koje djeca imaju kroz godinu. Velik je to raskorak sa brojem dana koji roditelji imaju na raspolaganju za godišnji odmor. Što s djecom dok roditelji rade? Amir Kamber objašnjava koje su to dvije najčešće opcije za ljude koji žive i rade u Njemačkoj, a naš gost, Saša Varmuža iz Eurocluba, s Majom Marić govori o školi hrvatskog jezika u okolici Šibenika koja je upravo predviđena za djecu dijaspore.
Boris Mijatović, poslanik stranke Zeleni u Bundestagu, u razgovoru s Amirom Kamberom razlaže zašto biografiju ne treba reducirati na doseljeničku pozadinu iako i ona može igrati važnu ulogu. Kakvu tačno? Treba li politici i parlamentima doseljenička kvota? Šta je za Mijatovića pravi put prema raznolikosti? Osim toga, povodom Diversity-Day-a, predstavljamo rezultate COSMO istraživanja o gradonačelnicima i gradonačelnicama u NRW-u kada je u pitanju raznolikost. Trideset posto stanovništva s migracijskom pozadinom - koliko isto takvih političara na vodećim funkcijama?
Borba za prava homoseksualaca i transrodnih osoba još uvijek traje, u Njemačkoj se bilježi porast broja napada na pripadnike ove zajednice, u regiji jugoistočne Europe su napadi na LGBTQ aktiviste na dnevnom redu. Na Dan borbe protiv homofobije, 17. svibnja, političari i aktivisti diljem svijeta ukazuju na to da se u nekim dijelovima svijeta situacija za ove manjine pogoršala. O ovom fenomenu razgovaramo između ostalog i s aktivistom i direktorom Queer festivala u Zagrebu Zvonimirom Dobrovićem.
Kako ćemo se grijati u budućnosti? I na što? Pitanje je koje najkasnije od posljednje zime muči mnoge ne samo u Njemačkoj. Želja njemačke vlade da se što prije prijeđe na grijanja na obnovljive izvore energije naišla je u dobrom dijelu javnosti na otpor. Mnogi se pitaju je li Njemačka uopće spremna na nove oblike grijanja a raspravlja se i o troškovima ovog velikog pothvata. O svemu tomu govorimo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski, između ostalog i s profesorom Damirom Dovićem, stručnjakom za toplinske uređaje sa zagrebačkog Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju.
Nedostatak lijekova u Njemačkoj ali i cijeloj Europskoj uniji. Kako je moguće da jednoj od najbogatijih regija na svijetu nedostaje važnih lijekova poput antibiotika i preparata za djecu? Odgovor na to nije jednostavan, razloga ima više a mi ćemo u ovom podcastu Cosmo bosanski/hrvatski/srpski pokušati baciti svjetlo na ovaj fenomen. Između ostalog i kroz razgovor s ljekarnicom iz Düsseldorfa Tamarom Marković.
Kancelar Olaf Scholz pregovara s premijerima i premijerkama saveznih zemalja o novcu. Komune traže veću podršku za zbrinjavanje izbjeglica. Savez odbija. Zašto? Osim toga, njemački političari govore o novoj vrsti kontrole prava na azil na vanjskim granicama EU. Da li je to povezano s izbjegličkim kampom Lipa u BiH - gdje aktivisti i novinari skreću pažnju na objekat koji bi, bez pravne osnove, mogao biti korišten kao zatvor. Šta o tome misli aktivista Petar Rosandić? Više o bosanskohercegovačkoj migrantskoj politici od Amira Sužnja.
Amir Kamber i Filip Slavković razmatraju šta Evropa, tačnije, Evropska unija obećava, nudi i garantira svojim stanovnicima danas? A šta onim drugima van nje? U Bosni i Hercegovini se ovogodišnji Dan Evrope, 9 maj, obilježava pod motom: Oduvijek u srcu Evrope. Zbog čega Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, evropsku ideju prvenstveno posmatra u tradiciji antifašizma? Jesu li i koliko tzv. obični građani Evrope zadovoljni slobodom kretanja i zapošljavanja?
S pogledom na dva višestruka ubistva u Srbiji ocjenjuje se da su po karakteru različiti - prvo, maloletnog vinovnika u beogradskoj školi i drugo jedne punoletne osobe - različiti su i po oružju koje je upotrebljeno. Ubistva počinjena u beogradskoj školi u Nemačkoj bi bila nazvana "amok" - reč je poreklom iz Malezije i znači napad iz ljutnje, odjednom i uperen je obično prema više osoba. Drugo nedelo u Srbiji, vlasti su označili kao terorizam. Zato mi u nastavku govorimo o masovnim ubistvima koja su se desila u Nemačkoj, oružju u rukama građana, postupcima vlasti, medija i ostalih relevantnih organizacija. Razgovoram sa kolegom Nenadom Kreizerom.
Cenzura, fizičko nasilje, prijetnje smrću – i u 2023. to je stvarnost mnogih novinara u svijetu. Sloboda tiska je u lošem stanju, a situacija je nestabilnija nego što je bila dugo vremena, zaključuju Reporteri bez granica. Maja Marić i Nenad Kreizer analiziraju zašto je Njemačka pala na 21. mjesto liste, dok novinar Dinko Gruhonjić govori kako je to živjeti pod stalnim prijetnjama i koliko slobode zapravo postoji u novinarstvu u regiji.
Od sada je dostupan Cosmo App – aplikacija za pametne telefone koju besplatno možete da preuzmete na Vaš uređaj preko platformi Apple Store ili Google Play Store. Aplikacija je pregledna i omogućava brz i jednostavan put do Vašeg omiljenog Cosmo sadržaja.