Ovih dana navršava se dvije godine od katastrofalnih poplava na zapadu Europe koje su posebno u ljeto 2021. pogodile doline rijeke Ahr na zapadu Njemačke. Već tada su stručnjaci za ovu prirodnu katastrofu opružili sporije kretanje ciklone, tj. fronte koja sa sobom s Atlantika nosi vlažan zrak i padaline. I ovog ljeta se razdoblja velike vrućine i suše izmjenjuju s razdobljima s ekstremnim padalinama i meteorološkim fenomenima poput superćelija koje izazivaju razornu kombinaciju velike brzine vjetra i ogromne količine padalina.
To su na svojoj koži posljednjih tjedana već osjetili i stanovnici jugoistočne Europe, od Slovenije do južne Srbije, a jedna superćelija je prošlog tjedna poharala i grad Brandenburg na Havelu zapadno od Berlina. Vremenskim ekstremima poput suša iza kojih su uslijedile poplave su bila pogođena i šira područja sjeverne Italije i Austrije.
Danas su stručnjaci više-manje jednoglasni u ocjeni da iza intenziviranja pojava vremenskih fenomena stoji globalno zatopljenje. Toplija atmosfera je u stanju apsorbirati veće količine vlage pa su stoga i padaline osjetno obilnije. Stručnjaci su također jednoglasni u ocjeni da ćemo s ovim vremenskim ekstremima morati naučiti živjeti jer će oni u budućnosti biti sve češći. O kakvim se fenomenima zapravo radi i što stoji iza njihovog intenziviranja, razgovaramo nešto kasnije u ovom podcastu Cosmo bosanski/hrvatski/srpski s beogradskim meteorologom Ivanom Ristićem. No prvo nam kolega Siniša Bogdanić iz Zagreba donosi pregled ovogodišnjih vremenskih nepogoda na jugoistoku Europe.
Nevrijeme u Hrvatskoj: posljedice i izgledi za nove superćelije?
Iza Hrvatske je poprilično neugodna sezona poplava. Vodostaji su visoki, ali stanje se izgleda normalizira.
Ono što meteorolozi govore je da je sve moguće i da je takve pojave u nekom dugoročnom periodu nemoguće predvidjeti. Temperature u Hrvatskoj danas su mjestimice dosegnule i 36 Celzijevih stupnjeva, a oluja, srećom, nije bila na vidiku. A što se vodostaja i poplava tiče, obilne kiše koje padnu u dosta kratkom periodu, recimo i nekoliko stotina litara po kvadratnom metru u jednom danu, sada su već posve normalne u Hrvatskoj koja se svake godine bori s poplavama i njenim posljedicama. U svibnju su tako plivali Duga Resa, Karlovac, Obrovac, Hrvatska Kostajnica.
Početkom ovog mjeseca pod vodom je bila Gornja Posavina, Podravina, dijelovi Varaždinske županije. Područje oko Karlovca koje leži na četiri rijeke gotovo je uvijek u situacijama velikih oborina na oprezu ili pod uzbunom. Posljednje olujno nevrijeme s jakom kišom dogodilo u noći s petka na subotu na osječkom i đakovačkom području, no razmjeri štete su bili relativno mali, budući da su samo poplavljivali podrumi i sutereni u kućama i gospodarskim objektima.
Hrvatska definitivno ima problem s poplavama, a kako se čini prema tvrdnjama meteorologa, imat će ih i više. A ekstremi u smislu tuča i oluja sve su češći - sada je već posve normalno da ljeta u kontinentalnim dijelovima Hrvatske svako toliko prekidaju kratka oborinska nevremena u kojima s neba padaju veliki komadi leda ili u kratkom vremenu padne količina kiše koja izaziva bujice, odrone, klizišta i uglavnom nanosi štetu na infrastrukturi, privatnim i gospodarskim objektima.
Poljoprivreda također trpi
Poljoprivreda, posebno biljna proizvodnja, jest svojevrstan laboratorij na otvorenome, primijenjena biotehnologija u „strogo nekontroliranim“ uvjetima. Prema podacima koje sam pronašao u preglednom radu Tatjane Čop i Marija Njavra s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u 2022. godini štete u poljoprivredi od prirodnih nepogoda iznosile su oko 251 milijarde eure, a osiguranih šteta je bilo tek 44 posto. Dakle, radi se o ukupnim štetama od klimatskih ekstrema; od poplava preko oluja i suša. Što se samih poplava tiče, Hrvatska je melioracijski vrlo zaostala zemlja, nema kvalitetnog sustava koji rješava viškove i manjak padalina, a od stručnjaka se često čuje kako ono malo sustava za odvodnju i navodnjavanje nije optimalno održavano.
A trpi i životinjski svijet - brojne divlje životinje stradavaju u poplavama koje nastupaju naglo pa im ne mogu pobjeći ili budu opkoljene vodom. U zadnjim poplavama smo svjedočili brojnim spašavanjima divljih životinja, ali i domaćih životinja. Tako je oko 150 konja u prvom dijelu kolovoza ostalo okruženo vodom u Odranskom polju. Iako se isprva činilo da im nema spasa, pripadnici Civilne zaštite su ih locirali dronom nakon čega je krenula akcija spašavanja u zadnji trenutak i većina tih konja je spašena.
Posljednjih dana govori se o posljedicama poplava koje često zanemarujemo, a to je zagađenje okoliša.
Manje-više uvijek se zbrajaju štete na objektima i infrastrukturi. Ali sada svjedočimo i novim dimenzijama štete koje su možda opasnije od ovih spomenutih. Prelijevanje Drave iz korita uzrokovalo je poplave na Botovu gdje je praonica vagona Hrvatskih željeznica, a posljedica je tlo natopljeno naftnim derivatima i kemikalijama.
Iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo poručuju da lokalno stanovništvo ne bi trebalo piti vodu iz bunara, budući da se ne zna koliko je kemikalija isteklo i isprano u podzemlje, a ne savjetuju ni kupanje u tamošnjem jezeru Šoderici.
Mještani strahuju od potpunog propadanja i ugibanja života u jezeru, dok lokalni političari upiru u Hrvatske željeznice koje smatraju odgovornima, prije svega zbog nepoduzimanja preventivnih mjera, ali i neodržavanja samog pogona praonice.
Regionalna suradnja na obrani od poplava
O tome se u javnosti malo govori, no jasno je da vrijeme i klima ne poznaju nacionalne granice. Tako su ove posljednje obilne kiše i njihove posljedice zapravo kretali iz Austrije preko Slovenije do Hrvatske pri čemu je Slovenija najviše stradala i u smislu šteta i u smislu izgubljenih ljudskih života. Teško da Austrija može zaustaviti vodeni val na Muri ili da će Slovenija zaustaviti bujanje Drave, a kada se te dvije rijeke spoje, ogromni vodeni val koji se valja Hrvatskom zaista može imati katastrofalne posljedice.
Suradnja se uglavnom bazira na saniranju posljedica poplava pa je Hrvatska, na traženje službene Ljubljane, Sloveniji posudila helikopter i nešto svojih vojnika koji su radili na podizanju barijera i sanaciji nastale štete. U kolovozu je, kažimo i to, potpisan i Sporazum o suradnji Vatrogasne zajednice pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske vatrogasne zajednice u području obrane od požara i poplava, potresa i sličnih ekstremnih situacija.
Hrvatskoj u obrani od poplava pomaže i Europska unija. Krovna institucija ili gospodarski subjekt, ovisno koju njenu djelatnost promatramo, čiji zadatak je prevencija i obrana od poplava su Hrvatske vode. Za tu svrhu se osiguravaju nacionalna sredstva. Europska unija, kao i u većini drugi resora u Hrvatskoj, pomaže novcem.
Konzultanti za europske fondove s kojima sam razgovarao kažu mi da Zagreb za sanaciju šteta može koristiti i dio novca koji je osiguran instrumentom "EU sljedeće generacije" oformljenim kao sredstvo ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa na gospodarstvo. U okviru tog instrumenta uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg je državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost, omogućeno korištenje bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje reformi kojima se ubrzava oporavak i povećava otpornost gospodarstva i društva. Dakle, taj Nacionalni plan oporavka i otpornosti kroz koji se u različite segmente hrvatskog društva ubrizgava europski novac ima predviđen rok trajanja do kraja 2025. godine. U njemu su propisane i mjere vezane za postizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije, a one se pak odnose i na program smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama. Plan predviđa i poboljšanje stanja površinskih i podzemnih voda, revitaliziranje vodotoka i uspostavu prirodnih funkcija rijeka.
Ekolozi i stručnjaci upozoravaju da su poplave velikim dijelom baš posljedica devastiranih vodotoka, ali i lošeg planiranja kada je riječ o gradovima. Kada je riječ o gradovima velike betonske i asfaltirane površine u nerazmjeru sa zelenim površinama i vodotocima dovode do bujica i poplava, budući da ne postoji površina, da tako kažem, otvorene zemlje koja može svu tu vodu popiti.
Istovremeno kanalizacije i betonski tokovi nisu održavani i ne mogu prihvatiti toliku količinu slivnih voda. Čak su rijeke dobrim djelom ukroćene, betoniziranih korita i svedene na kanale pa se sve češće govori o toj takozvanoj revitalizaciji. Neučinkovitost ulaganja u sustave odvodnje i navodnjava u poljoprivredi su drugi razlog, a u javnosti se, doduše samo u slučaju prijetnji katastrofalnim scenarijima, progovara i o neodržavanju postojećih nasipa i nedostatnom predviđanju budućih potreba.
Sve više ekstremnih fenomena u Europi
Europa je u novijoj povijest uglavnom bila pošteđena od čestih ekstremnih vremenskih fenonomena. Makar kada je riječ o vijestima o uraganima, tornadima i ostalim ekstremima, one su ipak uglavnom dolazile iz drugih dijelova svijeta.
Posljednjih godina međutim se i Europa našla na udaru meteoroloških fenomena poput superćelija koje uzrokuju u kratkom vremenu snažne oluje i padaline i time i ogromne materijalne štete pa i ljudske žrtve. Razlog učestalijim vremenskim ekstremima su klimatske promjene, oko toga su stručnjaci gotovo jednoglasni. Stručnjaci su jednoglasni i u ocjeni da ćemo se morati prilagoditi novim vremenskim uvjetima, tropskim ljetima i ekstremnim olujama što je zadaća za više generacija.
A što nam je o tim ekstremima rekao renomirani srbijanski meteorolog Ivan Ristić, poslušajte dataljnije u našem podcastu.