Dodik protiv Schmidta - ima li pobjednika?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 18.09.2023. 32:02 Min.. Verfügbar bis 17.09.2024. COSMO. Von Maja Maric.
Dodik protiv Schmidta - ima li pobjednika?
Stand: 18.09.2023, 18:24 Uhr
Maja Marić, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
Još jedno ozbiljno zaoštravanje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, ovoga puta između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Povodom najnovije eskalacije krize u BiH, razgovaramo s kolegom Draganom Maksimovićem i političkom analitičarkom iz Banjaluke, Tanjom Topić. Koliko je za ovo stanje zaslužno podizanje optužnice Suda BiH protiv Dodika, i što sa svim tim ima najava da bi Schmidt mogao nametnuti zakon o imovini?
Vlasti RS proglasile su njemačkog diplomatu personom nongrata u ovom entitetu, zabranivši mu ulaz u institucije i sastanke sa zvaničnicima. Razlog je kako tvrde u Banjaluci nelegalno postavljanje Šmita na funkciju visokog predstavnika jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a. Međutim, iza svega se krije podizanje optužnice protiv Dodika ali i najave da bi Šmit mogao nametnuti zakon o imovini, koju je Ustavni sud BiH dodijelio državi kao jedinom titularu.
Razgovaram sa Draganom Maksimovićem u Banjaluci. Dragane, čini se da se pored ove političke krize domaćih političara, sada pojačava animozitet i između Dodika i Kancelarije OHR-a u BiH, tačnije visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji prerasta u lični obračun.
Pomalo šizofrena situacija na političkoj sceni BiH posljednjih dana, posebno ako se pogledaju odnosi na entitetskom i državnom nivou. Političari koji su dio državne vlasti očekuju do kraja godine mišljenje EU o pristupanju BiH, a u isto vrijeme traje blokada institucija i kriza koja je, sada je već sigurno, najveća od Dejtona do danas. Radikalizaciju je izazvalo potvrđivanje optužnice protiv Milorada Dodika u kojoj se tereti za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.Prema izmjenama Krivičnog zakona koje je upravo visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuo početkom jula, omogućeno je da predstavnici vlasti budu krivično gonjeni. U toj nervozi vlasti u Banjaluci, rodila se ideja da se policiji Republike Srpske izda ukaz po kojem bi Kristijan Šmit bio ili uhapšen ili sproveden sa teritorije ovog entiteta. Ovdje treba podsjetiti da vlasti RS od početka imenovanja Kristijana Šmita, ne prihvataju njemačkog diplomatu kao visokog predstavnika jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a. Milorad Dodik odlučan je u svojoj namjeri da Šmit nikada više ne uđe u institucije u RS.
Milorad Dodik
„Svako, on će biti upoznat sa tim da nije legalan, da ne može ući u institucije, ne može održati nijedan sastanak na zvaničnom mjestu. Mi nećemo primjenjivati silu ali će njemu biti uručena poruka da on tu nije dobrodošao. Da bi zbog njegove sigurnosti možda bilo bolje da se što prije vrati i više nikada ne dolazi. I da će u tom pogledu pripadnici koji su zaduženi za bezbjednost više da njega zaštite nego da prema njemu primjene silu“, kaže Dodik.
I da, cijela ova situacija liči na lični obračun, koji jedino ima mogućnost da se slomi preko leđa građana RS, ukoliko se međunarodna zajednica odluči na potpunu ekonomsku blokadu ovog entiteta.
Opasne prijetnje stigle su iz RS. Prvo da će Šmit biti uhapšen ako dođe na teritoriju ovog entiteta, a nakon toga da će biti sproveden, jer ga vlast u Banjaluci smatra turistom i ne prihvata njegove odluke.
Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika ali kampanja koju sprovodi vladajuća koalicija okupljena oko SNSD-a pokušava da kreira javno mnenje u pravcu namjere i Sarajeva i međunarodne zajednice da unište Republiku Srpsku, stavljajući znak jednakosti između Dodika i RS. Zbog toga su u Banjaluci odlučili da zabrane Kristijanu Šmitu pristup institucijama. Šmit je pokušao prošle sedmice da se sastane sa opozicijom i potpredsjednicima RS iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda Ćamilom Durakovićem i Davorom Pranjićem ali je sastanak prvo odbila opozicija pa onda i Pranjić. Šmit je posjetu otkazao, što se i sada tumači kao povlačenje međunarodne zajednice pred Dodikom. Ćamil Duraković nije krio razočarenje.
„Ne postoji dovoljno dobar razlog da bi visoki predstavnik odustao od te posjete. Niti sam ja u bilo kojem momentu pomislio da podlegnem pod pritiskom kvazinaredbi, čak i da ih je Dodik potpisao. Ove institucije ne pripadaju samo srpskom narodu", kaže Duraković.
S političkom analitičarkom iz Banjaluke, Tanjom Topić, razgovarali smo o tome koliko je za ovo stanje zaslužno podizanje optužnice Suda BiH protiv Dodika i što sa svim tim ima najava da bi Šmit mogao nametnuti zakon o državnoj imovini? Da li je zaista moguća smjena Dodika, postoji li ruski utjecaj i hoće li se zaista situacija u BiH prelomiti, kako tvrde neki analitičari?
Tanja Topić smatra da Bosnu i Hercegovinu, u slučaju donošenja Zakona o državnoj imovini, očekuje vruća jesen, puna turbulencija: "Već viđeno - uz pojačan pritisak politički i prijetnje u slučaju da se donese zakon o državnoj imovini. Time će se zapravo u drugi plan staviti sve ozbiljne teškoće - ekonomska situacija i demografski kolaps društva."
Poslušajte razgovor sa njom u podcastu!
Zanimljivo je da je Šmit juče (17.9.) posjetio Banjaluku ali niko za tu posjetu nije znao dok se ona nije završila i OHR izdao saopštenje za javnost, da se sastao sa banjalučkim biskupom Franjom Komaricom sa kojim je razgovarao o položaju mladih.
Ali bez posjete institucijama RS? Kakva je reakcija entitetskih vlasti.
Vlast nije oduševljena ali ostaju pri stavu da Šmit nema pristup institucijama i da je ovo bila kako kažu inkognito posjeta. Mediji koji su bliski vlasti čak su objavili informaciju da je Šmit je tokom boravka u Republici Srpskoj nekoliko puta mijenjao vozila, a tek kada je iz Doboja prešao u Federaciju, OHR je saopštio da se sastao u Banjaluci sa biskupom Franjom Komaricom. Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, kaže da je Šmit još jednom pokazao da nije dostojan pozicije legitimnog predstavnika u BiH za koju se predstavlja.
On je podsjetio da se u neposrednoj blizini njegovog boravka održavao veliki skup u okviru obilježavanja Dana srpskog jedinstva i zastave, kojem je prisustvovalo više od 10 hiljada građana, te da su prisutni slučajno došli do informacije o njegovom boravku.„Moglo je doći da nesagledivih posljedica kako po samog Šmita, tako i po građane Republike Srpske, jer raspoloženje građana nije mu nimalo naklonjeno“, rekao je Karan.
A koliko su ozbiljne i opravdane te prijetnje Šmitu. Da li uopšte može na ovaj način vlast u Banjaluci da se odnosi prema visokom predstavniku.
E to je sada ono oko čega su se svi digli na noge uključujući i Kristijana Šmita, koji posljednjih dana ima pravu medijsku ofanzivu dajući intervjue kako bi dokazao da i dalje ima ingerencije na cijeloj teritoriji BiH, a ne samo na jednom njenom dijelu, kako se to želi predstaviti. Šmit je gostujući u programu N1 televizije rekao da nije kukavica kako ga naziva opozicija u RS i da je djelovao mudro kada je odlučio da otkaže posjetu Banjaluci.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt
„Bile su postavljene barikade da bi se spriječio moj dolazak. Zbog čega su bile zatvorene neke ulice. Muzički festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali da spriječe moj dolazak. Zamislite da se desio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu i to pred kamerama, da me neko silom sprečava. Da li bilo ko, osim u Banjaluci, vjeruje da bi se u Evropi neko radovao tome. Možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova zemlja bi bila još dalje od Evrope. Ja sam mudro djelovao", rekao je Šmit.
Sada su se u cijelu priču uključilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, na čijem čelu je Nenad Nešić, koji je i na čelu stranke DNS, Dodikovog koalicionog partnera. Nešić sada zajedno sa Dodikom preispituje validnost diplomatske akreditacije koju izdaje Ministarstvo, u slučaju Šmita to je period od četiri godine od stupanja na dužnost visokog predstavnika. Iz Banjaluke traže preispitivanje te odluke jer smatraju da za izdavanje tog dokumenta nije bilo osnova.
Sva ova napetost unutar BiH nije novost ali je kulminirala nakon podizanja optužnice Suda BiH protiv Dodika ali i najave donošenja zakona o državnoj imovini.
To je najveći kamen spoticanja i to će biti trenutak kada će se situacija u BiH vjerovatno prelomiti. Ovdje imamo nekoliko stvari. Prva je optužnica zbog koje vlast u Banjaluci nastavlja sa ovom politikom ne bi li izvršila pritisak na pravosudne institucije, koje ne prihvata. Druga mnogo bitnija, je državna imovina. Sud BiH je još prije dvije godine donio odluku da sva imovina, zemljište, rijeke, šume itd, pripadaju državi kao jednom nasljedniku nekadašnje Republike BiH. Nekoliko puta su pokušani pregovori oko imovine, koji su počeli još tamo davne 2010. godine i u njima je učestvovao i Dodik. Sada iz Sarajeva žele da zacementiraju odluku Ustavnog suda, a u Banjaluci su kategorično protiv toga. Kategorično do te mjere da je secesija i raspad BiH realna opcija u njihovoj najavi. Već neko vrijeme se špekuliše da je u OHR-u spreman zakon o državnoj imovini koji bi bio nametnut. Ukoliko se to desi, Dodik kaže neće oklijevati.
„To nije pitanje za dnevni red. To se neće staviti na sto. Svaka objava Šmita biće odbačena kao da nije ni data. Ako se odluči za to, napisao je dnevni red za sjednicu Narodne skupštine koja se može desiti iste noći,o tome da Republika Srpska proglasi svoju nezavisnost“, kaže Dodik.
Dakle, ne radi se ovdje samo o nametnutim zakonima Kristijana Šmita kada je riječ o krivičnoj odgovornosti izabranih političara u BiH, pa ja bih rekao čak ni toliko o optužnici, koliko mi se čini da se kroz sva ova druga pitanja pravi odstupnica i razlog za djelovanje, ukoliko zakon o imovini bude nametnut.
Visoki predstavnik ima bonska ovlaštenja na raspolaganju ali su ih u smislu smjene političara koristili neki Šmitovi prethodnici. Da li se može očekivati tako nešto od Šmita.
Šmit kaže da neće sjediti skrštenih ruku. Svaki pokušaj podrivanja Dejtona biće kažnjen tvrdi, iako je to do sada išlo kroz ekonomske sankcije u smislu stopiranja projekata ili nekih kredita. Sudeći prema njegovim izjavama, može se očekivati i takav scenario, samo je pitanje kako bi to završilo. Poslušajmo šta je Šmit posljednje poručio Dodiku.
„Znam za jadac. Dodiku poručujem, nemoj potcjenjivati međunarodnu zajednicu, ti ćeš odgovarati za svoje ponašanje. Već sam intenzivno koristio bonska ovlaštenja. Neću otkriti sve karte, ali sve opcije su na stolu. Dodikovog prethodnika je moj prethodnik skinuo s vlasti. Ovo nije borba, ni fudbalski meč, ovdje je riječ o budućnosti zemlje i zbog toga se mora djelovati vrlo promišljeno, a ja to radim“, rekao je Šmit.
Koliko je uopšte nerealna i kontraproduktivna opcija smjene u ovom trenutku, mislim da to najbolje zna i Kristijan Šmit, jer bi to izazvalo eskalaciju krize. Raniji visoki predstavnici koristili su bonska ovlaštenja u smislu smjena političara, ali ipak u manjem kapacitetu kako je vrijeme odmicalo, nastojeći da prepuste domaćim političarima postizanje dogovora. Međutim, gotovo 30 godina nakon rata BiH je na početku a mnoge analitičare zabrinula je i izjava Kristijana Šmita nakon intenzivnih pritisaka iz Banjaluke za odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda i OHR-a. „Ukoliko odu strane sudije i OHR, BiH bi se mogla raspasti“, zaključio je Šmit.
