Raznolikost i inkluzija moraju biti institucionalizirane. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 10.10.2023. 17:04 Min.. Verfügbar bis 09.10.2024. COSMO. Von Maja Maric.
Zapadni Balkan: Raznolikost i inkluzija moraju biti institucionalizirane
Stand: 10.10.2023, 18:15 Uhr
Maja Marić, Nada Pester, Amir Kamber
Köln je prvi grad koji ponio titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti u EU. To su prepoznali i sudionici programa udruženja građana nevladinih organizacija iz Jugoistočne Europe, te odlučili doći i učiti iz primjera. S Majom Marić su razgovarali Stanka Parac Damjanović iz Srbije, Vladimir Andrle iz Bosne i Hercegovine i Pjerin Mirdita iz Albanije o tome što je to što su ovdje naučili, a da im daje ideju za poboljšanje njihove vlastite sredine.
Nacionalna i vjerska opedjeljenost čimbenici su koji često mogu dovesti do netrpeljivosti i diskriminacije. To jako dobro znaju svi oni koji imaju veze sa Zapadnim Balkanom gdje su vjerski i etički identiteti često isprepleteni, a kada se u to upletu i druge razlike, poput seksualne opredjeljenosti, društvenog statusa i migrantske pozadine, lako je doći do nezavidne situacije gdje je diskriminacija svakodnevna pojava.
Predstavnici organizacija civilnog društva iz Jugoistočne Evrope u poseti redakciji COSMO bosanski/hrvatski/srpski
S druge strane, Keln, grad iz kojeg vam se javljamo svakim radnim danom, prošle godine je bio prvi grad koji ponio titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti.
Europska komisija je prepoznala rad na jednakosti, sudjelovanju, različitosti i antidiskriminaciji temelji na nacionalnim i međunarodnim standardima. A prepoznali su ga i sudionici programa udruženja građana nevladinih organizacija iz Jugoistočne Europe, te odlučili doći i učiti iz primjera.
Stanka Parac Damjanović iz Srbije
Glavna ideja ovog putovanja je razmena dobre prakse. Učenje o tome kako se upravlja gradovima koji su multikulturalni i multietnički. Manjinske zajednice, gradska uprava, religijski centri. Institucionalna podrška se vidi u svakodnevnom životu – na ulici. To je deo jedne dugoročnije vizije koja podrazumeva pre svega solidarnost u zajednici, društvenu koheziju i mogućnost ukupnog socio-ekonomskog razvoja ove sredine. Lično nosim zaista pozitivno iskustvo. Osećanje da su ljudi s kojima smo razgovarali zadovoljni svojim položajem, a takođe zadovoljni odlukom da budu ovde, baš u ovom gradu. I iako je to velegrad, meni izgleda kao grad prilagođen ljudskim potrebama.
Keln je na dosta dobrom glasu u Njemačkoj kada je riječ o raznolikosti, inkluziji, migrantskom društvu u pozitivnom smislu. Tko želi da se uvjeri u to - često je dovoljan samo jedan pogled na kelnske ulice, internacionalne kelnske kvartove, restorane i kulturni život.
Čini se da je Keln je na dosta dobrom glasu i na jugoistoku Evrope kada je riječ o raznolikosti, inkluziji, migrantskom društvu. Zbog toga je grupa zanimljivih putnika u organizaciji Nacionalnog Demokratskog Instituta ovih dana stigla u Keln, iz BiH, Srbije, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Vladimir Andrle iz Bosne i Hercegovine
Mene je najviše impresionirao sastanak u gradskoj upravi i način na koji su dobili tu titulu grada raznolikosti i inkluzivnosti. Mi smo došli ovde da vidimo i prihvatimo što možemo da primjenimo u našim lokalnim sredinama. Ovdje u Kelnu smo primijetili da je ta multikulturalnost povezana s inkluzivnošću različitih ljudi, različitih kultura i specifičnosti u jedno društvo. Ja ću ponijeti sa sobom vrlo dobre prakse koje sam vidio u Kelnu pogotovo oko inkluzivnosti raznih grupa. Ne samo nacionalnih i vjerskih grupa, nego i seksualnih manjina i osoba s posebnim potrebama i poteškoćama jer se na tim primjerima vidi prava inkluzivnost jednog grada, a to mogu da kažem da je na niskom nivou u Bosni i Hercegovini.
Tu su sudionici programa udruženja građana nevladinih organizacija iz Jugoistočne Europe, u sklopu „Western Balkans Religious Freedom“ projekta (Zapadno-balkanske vjerske slobode).
Pjerin Mirdita iz Albanije
Postoje razlike između Albanije i Njemačke, naravno, ali su ovdje dobri primjeri kako ljudi mogu živjeti zajedno u svim svojim različitostima. Religijskim, nacionalnim, seksualnim. Ovaj put je bio važan za nas. Jučer kad smo bili u raznim zajednicama i bilo je divno vidjeti kako rade zajedno i kako dijele zajedničke projekte. To ćemo definitivno probati implementirati i u našu zajednicu. Ovdje su npr. pričali kako židovska zajednica vodi djecu u katoličke crkve i obratno, kako slave blagdane i sl. I to je odlična ideja što su projekti i u školama. Na kraju dana, to je nešto što je svima zajedničko – išli u džamiju ili katoličku ili pravoslavnu crkvu, svi se mole bogu. Definitivno ćemo to probati implementirati u školama, medju mladima.
Gosti našeg podcasta bili su Stanka Parac Damjanović iz Srbije, Vladimir Andrle iz Bosne i Hercegovine i Pjerin Mirdita iz Albanije. Oni su zajedno sa ostalim učesnicima ovog programa obišli mnoga društva i kelnske institucije kako bi iz primjera vidjeti što je to što se ovdje radi drugačije pa tako i „precrtali“ nacrt koji očito ovdje funkcionira - posebice s pogledom na razne oblike institucionalne podrške kada govorimo o raznolikosti i inkluziji. Što su nam o svom iskustvu u Kelnu rekli, poslušajte u našem podcastu.
