Zašto sve više djece i mladih boluje od psihičkih bolesti?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 20.07.2023. 21:14 Min.. Verfügbar bis 19.07.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Zašto sve više djece i mladih boluje od psihičkih bolesti?
Stand: 20.07.2023, 18:06 Uhr
Nenad Kreizer, Saša Bojić, Boris Rabrenović
Njemačka bilježi sve veći broj djece koja pate zbog psihičkih smetnji. U porastu je i broj mladih koji zloupotrebljavaju alkohol. Je li samo izolacija tijekom koronakrize kriva za ovaj trend? Ili se radi o dubljim društvenim razlozima? Odgovor na to u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski pokušala je u razgovoru s Nenadom Kreizerom dati i Borka Ogrizović, psihologinja specijalizirana za poteškoće kod djece i mladih.
Društva posebno reagiraju kada je riječ o najranjivjim i najosjetljivijim skupinama građana a u tu grupu u svakom slučaju spadaju djeca i mladi. Tako je i nedavno priopćenje Saveznog statističkog ureda o porastu broja djece i mladih koji su na kliničkom boravku zbog psihičkih problema, potaknulo brojne rasprave o odnosu prema mladima.
Porastu broja je svakako, u tome su stručnjaci složni, doprinjela i izolacija i ograničenja koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa. No to je samo vrh ledenog brijega kažu stručnjaci. Djeca i mladi su već godinama preko interneta i prije svega društvenih mreža, izloženi nevjerojatnoj količini informacija koje često ne djeluju pozitivno na psihu.
Ponekad lažna slika o životu koju transportiraju društvene mreže stvara pritisak kod mladih koji smatraju da jednostavno ne mogu održavati korak s virtualnom konkurencijom.
Pritisak je prisutan ne samo u virtualnom nego i u "pravom" svijetu: koji profesionalni put odabrati, kako uskladiti svoj s očekivanjima roditelja i okoline? Nerijetko mladi tada posežu za sredstvima koja im pomažu da se bar na trenutak riješe tog pritiska. O tomu svjedoče i statistike o sve češćoj zloupotrebi alkohola i droga.
Kako izgledaju statistike, što kažu stručnjaci na ovaj trend, o tomu razgovaramo u ovom izdanju podcasta Cosmo bhs, između ostalog i s psihologinjom Borkom Ogrizović. No prvo nas kolega Saša Bojić informira o aktualnim statistikama koje su alarmantne.
Saša, u 2021. godini beležimo, kako javljaju mediji, alarmantnu situaciju kada je reč o psihičkim problemima mladih.
Psihička oboljenja i poremećaji ponašanja su 2021. godine bili najčešći uzrok bolničkog lečenja dece i mladih u Nemačkoj. To je bio razlog za stacionarno lečenje 81.000 od ukupno 427.600 bolničkih pacijenata između 10 i 17 godina. Ili 19 odsto svih bolničkih terapija u toj starosnoj grupi. Jednostavnije rečeno, svaki peti mlad čovek je morao u bolnicu zbog psihičkih smetnji.
Poređenja radi, kod starijih od 18 godina, takve dijagnoze čine 6 odsto svih zbog kojih se moralo u bolnicu a 21. je zabeleženo 15,3 miliona bolničkih lečenja odraslih osoba.
Inače kada su mladi u pitanju od pomenutih 427.000 bolničkih pacijenata, 24 odsto su činile devojčice a 13 odsto dečaci.
Od pre nekoliko godina broj mladih pacijenata na bolničkoj psihoterapiji je konstanto rastao. Godine 2011. je od 588.300 mladih kliničkih pacijenata njih 75.000 imalo psihičke probleme. Znači te brojke su bile bitno manje.
Kakvo oboljenje, koji psihički problem je bio najčešći?
Najviše psihoterapeutskih tretmana je 2021. bilo zbog depresije – njih 21.900. Na drugom mestu sa 9.300 slučajeva su bili problemi sa alkoholom a na trećem mestu reakcije na teško psihičko opterećenje koje nastaje u neprijatnim životnim situacijama.
U Nemačkoj je 2021. godine bilo oko 53.000 psihoterapeuta, a među njima je udeo žena 76 odsto. Broj psihoterapeuta se u odnosu na 2011. godinu povećao za 45 odsto. Tada ih je još bilo 36.000.
Govoriš o mladima između 10 i 17 godina starosti. Šta je sa mlađima od 10 godina?
Pitanje je zanimljivo jer je Savezni zavod za statistiku čije sam podatke preneo zasada precizno obuhvatio samo starije od 10 godina. Njihovi problemi se u nekoj meri preklapaju sa tinejdžerskim, ali su izdvojeni iz ove statistike jer se najčešće radi o razvojnim problemima kao što je na primer zastoj u učenju govora. To je na primer problem koji se ne leči u bolnici. S druge strane, anoreksija može takio da se leči. Zato je takve probleme u svoje statistike uključio Centralni institut za obavezno zdravstveno osiguranje CIS. Prema njegovim podacima, broj novih dijagnoza depresije je između 2019. i 2021. porastao za četvrtinu, i iznosio je 70.000.- Od toga tri četvrtine čine devojčice.
Broj slučajeva anoreksije se povećao za tri četvrtine na 7000. Više od 90 odsto tih slučajeva predstavljaju devojčice. Najčešća psihološka dijagnoza kod maloletnika – u više od 410.000 slučajeva – jesu problemi u razvoju jezika i govora. Takva deca ne govore i ne razumeju jezik onako kako bi to odgovaralo njihovoj inteligenciji, pri čemu uzrok za to nije u poremećaju sluha.
Država govori o porastu psihičkih problema mladih i verovatno procenjuje i koliko novca bi sve to moglo da košta.
I te kako. Nemačka zelena ministarka zdravlja Liza Paus, nedavno je predstavila i brojke do kojih su došla dva istraživačka tima i to sa Univerziteta u Hamburgu i Ulmu. Tu je reč o troškovima koji se očekuju.
Jer, mladi o kojima je reč uskoro će da se zaposle ili su već zaposleni tako da bi narednih godina, imajući u vidu broj onih u radnom dobu, mogli da koštaju dve do četiri milijarde evra godišnje a troškovi zbog izostajanja sa posla bi se kretali između 550 miliona i 1,2 milijarde godišnje. Ostali troškovi lečenja bi mogli da iznose do 328 miliona godišnje.
Borka Ogrizović, psihologinja specijalizirana za poteškoće kod djece i mladih, razgovarala je na ovu temu za naš aktualni podcast sa Nenadom Kreizerom.
Što se tiče statistike ona kaže: "Ovaj trend porasta psihičkih poteškoća kod djece i mladih je primjetan od 2011. ali se od 2019. dolaskom pandemije i s tim povezane izolacije, pojačao."
Među razlozima zašto je to tako, ona vidi i promene u porodici, točnije u stilu roditeljstva koji se po njenom mišljenju jako promijenio: "Promijenila se kvaliteta i kvantiteta rada sa decom. Djeca su izgubila podršku jer su roditelji preopterećeni stilom svog življenja. Mladi roditelji se izgube, ne znaju šta je više ispravno i zaborave poslušati svoj instinkt. A roditelji su prva i najvažnija točka rezilijentnosti, otpornosti djece da bi bili onda otporni i na životne izazove."
Među reakcijama na podatke Centralnog instituta podatke najvažnija je svakako reakcija same ministarke Lize Paus. Ona je rekla da „pandemija kod dece i omladine još uvek naknadno deluje. Zatvaranja škola i ograničenja kontakta su ostavili duboke tragove“. Iz ovih reči se vidi da se radi zapravo o delovanju protivpandemijskih mera.
Kakve dalje reakcije valja očekivati?
Pa ministarka je najavila da će škole početi da obilaze tzv. treneri za mentalno zdravlje koji bi posle letnjih raspusta trebalo da obiđu više iod 100 škola. Na taj način će, kako je rekla, da se dopre do više desetina hiljada đaka. Oni bi bili neka vrsta univerzalnog servisa. Sagovornici na licu mesta, prva hitna psihološka pomoć, ali i spremni da posavetuju decu kome da se obrate, da im skrenu pažnju na ponudu psihoterapeutske pomoći. Osim toga, ministarstvo priprema i – naravno – aplikaciju za „pametne telefone“ pod nazivom Junoma. Ona bi zapravo trebalo da bude ista vrsta pomoći, samo iz telefona, ne zna se tačno kako, ali verovatno na osnovu pitanja na koja deca i mladi treba da odgovore će biti usmerena na odgovarajuću psihoterapiju. To se dešava u okviru već postojeće platforme JugendNotmail, koja omogućava deci i mladima da iznesu šta ih muči.
