Kako ćemo se grijati u budućnosti?

Stand: 16.05.2023, 17:38 Uhr

Nenad Kreizer, Maja Marić, Borislav Šujanski

Kako ćemo se grijati u budućnosti? I na što? Pitanje je koje najkasnije od posljednje zime muči mnoge ne samo u Njemačkoj. Želja njemačke vlade da se što prije prijeđe na grijanja na obnovljive izvore energije naišla je u dobrom dijelu javnosti na otpor. Mnogi se pitaju je li Njemačka uopće spremna na nove oblike grijanja a raspravlja se i o troškovima ovog velikog pothvata.

Napad Rusije na Ukrajinu početkom 2022. iz temelja je promijenio mnoge aspekte života u Europi. Jedan od njih je i drastično povećanje cijena energenata što je i najvažniji razlog za nagli porast stope inflacije. Ovaj razvoj događaja je ubrzao njemačku političku agendu prelaska na obnovljive izvore energije. U sektoru nuklearne energije i odustajanja o ugljena se već otišlo daleko a sada je na red došao i privatni sektor.

I tu su se na udaru našla grijanja na fosilne izvore energije kao što je nafta i prije svega plin. Na ove izvore otpada preko 80 posto grijanja u privatnom sektoru pa stoga ni ne čudi da se oko ove teme lome koplja jer se doslovno tiče sviju nas.

Savezne koalicijska vlada je pod vodstvom stranke Zeleni, nedavno konkretizirala zakone koji bi trebali regulirati prelazak njemačkih kućanstava na grijanja koja koriste obnovljive izvore energije. No javnost je reagirala burno pogotovo kada su u pitanju rokovi u kojima bi se kućanstava trebala riješiti starih grijanja na plin ili naftu i nabaviti nove znatno skuplje sustave poput dizalica topline tj. toplinskih pumpi. 

Zato je vlada unijela neke promjene i najavila subvencije kada je u pitanju izmjena grijanja ali i oko toga još uvijek postoje mnoge nejasnoće. Koliko je budućnost grijanja sporna tema u Njemačkoj pokazala je i nedavna rasprava o novom energetskom zakonu u Bundesratu, domu saveznih pokrajina, gdje su zahtjevi za promjenama zakona bili brojni.

Kakvo je trenutno stanje oko zakonske rasprave u Njemačkoj predstavila nam je kolegica Maja Marić koja se udubila u široku i u dijelovima vrlo kompliciranu raspravu.

Savezna vlada se složila u sporu oko Zakona o energetici u objektima za stanovanje sa zabranom ugradnje novih sustava grijanja na plin i ulje. Prema priopćenju Saveznog ministarstva gospodarstva, temeljno je načelo da od 2024. svaki novoinstalirani sustav grijanja mora raditi sa 65 posto obnovljive energije.

Nacrt zakona ukida prvotno planiranu obvezu zamjene za funkcionalne sustave grijanja na ulje i plin. Ako se stari sustavi grijanja pokvare nakon 2024., postoji kratko prijelazno razdoblje od tri godine. Pravilo od 65 posto za ugradnju novih grijača također se ne odnosi na vlasnike kuća starijih od 80 godina. Novi zakon primjenjuje se samo ako je njihova kuća naslijeđena ili prodana – uz prijelazno razdoblje od dvije godine.

Izuzetak u teškom slučaju trebala bi biti isplativost, ako vrijednost zgrade i iznosi ulaganja nisu u odgovarajućem odnosu. Osim toga, ne postoji forsiranje toplinskih pumpi ili dizalica topline kao alternativa grijanju na ulje i plin - umjesto toga vrijedi otvorenost prema tehnologiji sto znaci da svatko ima pravo birati za sebe.

Nista od potpune zabrane grijanja na plin i naftu

Iako je Robert Habeck, savezni ministar gopodarstva i političar Zelenih, u Berlinu prije par tjedana rekao da se treba ubrzati tempo po pitanju ugradnje modernijih sustava grijanja, u pismenom priopćenju njegovog Ministarstva gospodarstva se ipak retorika malo ublažila pa tako kaze da ipak nitko neće uletjeti u podrum i iščupati ljudima stare sustave grijanja na naftu i plin.

U pismenom priopćenju Habeckovog resora stoji ovakva statistika koja kaze da se više od 80 posto potražnje za grijanjem trenutnu pokriva uz izgaranje fosilnih energenata. Pritom u sektoru grijanja zgrada dominira zemni plin. Više od 40% plina koji potrošimo tijekom godine u Njemačkoj, mi trošimo za grijanje naših stanova i kuca, odnosno za opskrbu toplom vodom. Od oko 41 milijuna kućanstava u Njemačkoj, skoro svako drugo se grije zemnim plinom.

Otprilike 50% njemačkih kućanstava je dakle ovisno o plinu i nafti. Prelazak na alternative je skup pothvat, mnogi si ljudi to jednostavno ne mogu priuštiti. Toplinska pumpa za jednu obiteljsku kuću košta između 11.000 i 25.000 eura. Velika je to investicija, iako država troškove ugradnje subvencionira, pa i do 40% ukupnih troškova.

Sve to je trebalo ići u prilog zabrani grijanja na ulje i plin.

Ali Habeckov plan nije naisao na potporu medju koalicijskim partnerima, prvenstveno kod šefa Kluba zastupnika Liberalne stranke u Bundestagu Christiana Dürra koji je smatrao da su paušalne zabrane pogrešne i da ljudi trebaju imati sve opcije, i pobrinuti se za to da u budućnosti i klasični sustavi grijanja mogu raditi na klimatski neutralan način.

Zakon do ljeta, stupanje na snagu od nove godine

Koalicijska vlada se složila da se želi pobjeći od grijanja na naftu i plin i smanjiti ovisnost o fosilnim sirovinama. Prema dokumentu odluke koalicijskog odbora, odlučeno je da "ako je moguće" svaki novopostavljeni sustav grijanja od 1. siječnja 2024. treba raditi s najmanje 65 posto obnovljivih izvora energije, ali prema izvješću "Spiegela", ipak se govori o kasnijem stupanju zakona na snagu. 

SPD kaze da može zamisliti da će izmjena Zakona o energiji u objektima za stanovanje stupiti na snagu tek u travnju 2024. ili u srpnju, ali ne i početkom godine.

Habeck je dodao da reforma Zakona o energiji u objektima za stanovanje služi i zaštiti potrošača. Ulaganje u sustave grijanja na naftu ili plin sada bi bilo skupo zbog sve većih cijena fosilnih goriva, dok se toplinske pumpe isplate najkasnije nakon 18 godina, puno ranije uz državna sredstva, rekao je Habeck. Zakon želi dovršiti do ljetne stanke ako je moguće.

Naravno, predviđene su državne subvencije za zamjenu sustava grijanja jer stanare treba zaštititi od visokih posljedičnih troškova.

Plan državnih subvencija još uvijek nejasan

Još uvijek je nejasno kako bi trebale izgledati mogućnosti financiranja vlasnika kuća u novom Zakonu o energiji u objektima za stanovanje. Ministar gospodarstva Habeck potvrdio je u izvješću iz Berlina da nitko neće biti financijski opterećen pri zamjeni sustava grijanja.

Socijalne nedaće bi se, dakle, trebale kompenzirati subvencijama - ali semafor koalicija još dogovara kako bi to točno trebalo izgledati.

Kako je dogovoreno u koalicijskom odboru, cilj je stvoriti socijalnu ravnotežu, rekao je političar Zelenih. One koji imaju malo novca, a moraju ugraditi novi, skuplji sustav grijanja, treba "primjereno financirati". To znači da će se toplinske pumpe, sve dok su još skuplje, spustiti na cijenu grijanja na plin.

Kako bi to točno trebalo izgledati još nije jasno. I dok je vladajuca koalicija ovaj tjedan dogovorila koja pravila, iznimke i rokove treba primijeniti na zamjenu sustava grijanja na fosilna goriva, o subvencijama za to potrebno je još pregovarati.

Pravila, iznimke i rokovi kod zamjene grijanja

Prema prijedlozima grijalice na fosilna goriva trebale bi biti dopuštene za popravak. Ako se sustav pokvari nepopravljivo, potrebno je dopustiti da se privremeno ponovno ugrade kotlovi na plin ili ulje. Međutim, oni bi zatim morali biti nadopunjeni modernom tehnologijom u roku od tri godine kako bi se ispunili zahtjevi za 65 posto obnovljivih goriva.

Stariji vlasnici kuća iznad 80 godina trebali bi biti izuzeti od obveze prenamjene - to bi trebalo vrijediti samo dok se kuća naslijedi ili proda, a zatim opet uz prijelazno razdoblje. Osim toga, trebala bi postojati iznimka ako vrijednost zgrade i potreban iznos ulaganja za prijelaz na grijanje nisu bili u odgovarajućem odnosu.

Također ne bi trebalo postojati obveza prema toplinskim pumpama. Plinski grijači trebali bi ostati mogući ako rade sa 65 posto zelenih plinova ili u kombinaciji s toplinskom pumpom.

Također bi trebalo dopustiti ugradnju takozvanih plinskih grijača spremnih za H2, koji mogu raditi na vodik. Međutim, postojat će određeni zahtjevi i druga pravila za ovu vrstu grijanja, tako da ovo možda neće biti opcija svugdje.

Prema informacijama studije ARD capital, trebalo bi omogućiti i solarnu toplinsku energiju ako sama ili u kombinaciji s drugim metodama pokriva toplinske potrebe kuće.

U podcastu Cosmo bosanski/hrvatski/srpski razgovarali smo i s profesorom Damirom Dovićem, stručnjakom za toplinske uređaje sa zagrebačkog Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju, koji smatra da kod prelaska na nove tehnologije ne bi smjelo biti problema: "S tehničke strane nema nikakvih prepreka. Dizalice topline i fotonaponski solarni sustavi: to su tehnologije koje se razvijaju i koriste već godinama. "