Live hören
Jetzt läuft: Lo Siento BB:/ von Tainy feat. Bad Bunny & Julieta Venegas

Buna u Subotici zbog Bunjevaca i jezika

Subotica

Buna u Subotici zbog Bunjevaca i jezika

Zorka Đukanović, Beograd

Bura koja se podigla oko usvojene inicijative u skupštini grada Subotice da se bunjevački uvrsti u upotrebu uz srpski, mađarski i hrvatski, kao četvrti službeni jezik, za manje upućene je bila neočekivana.

Pitanja i probleme koja žele da reše manjinske zajednice obično koči i osporava većinska zajednica, pa je neobično što ovog puta osporavanja dolaze iz druge manjinske zajednice. Nacionalno veće koje okuplja Hrvate u Vojvodini, ali i političke stranke sa predznakom hrvatska, oštro su se usprotivilie uvođenju bunjevačkog jezika, a iz Zagreba su stigle protestne note, na šta se Beograd nije posebno osvrtao nazvavši ih besmilenim.  

Diskusija o bunjevačkom

03:48 Min. Verfügbar bis 24.03.2022


Hrvatska zajednica u Vojvodini: Bunjevački je govor, nije jezik

 Naime, hrvatska zajednica osporava postojanje bunjevačkog jezika. Tvrde da je reč o govoru i o dijalektu hrvatskog jezika i da namera uvođenja bunjevačkog kao službenog u Subotici ugrožava status hrvatske zajednice, ali i Bunjevce koji se deklarišu kao Hrvati. Za protivnike inicijative reč je o politikanstvu, a iza svega se po njima krije aktuelna vlast u Srbiji, koja kako kažu želi da umanji broj Hrvata koji žive u Srbiji. Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, kaže i da je problem nedostatak incijative i zakonske prirode,  jer Bunjevaca nema potrebnih 15 posto, ali i da je, kako navodi, problem i leksičke prirode, jer bunjevački je govor, a ne jezik.„Bunjevački dijalekt nedvojbeno i kod srpskih lingvista i kod srpskih lingvista pripada novoštokavskoj ikavici i kao takav je sastavni deo hrvatskog jezičkog korpusa. Točka“

„Hrvatska po međudržavnom sporazumu sa Srbijom, ima legitimno pravo da štiti svoje sunarodnike i da šalje protestne note Beogradu. To radi i Srbija kada smatra da su prava Srba ugrožena u Hrvatskoj“, kaže Žigmanov. On je pozdravio i hapšenje jednog od osumnjičenih za pretnje, i naveo da Hrvati nisu davali povod za rasplamsavanje sukoba i dizanje tenzija, ali kaže da je očekivao i da se vlast jasno odredi prema incidentima. On se nada smirivanju strasti, komentarišući tako i brojne pretnje koje su hrvatskoj zajednici upućivane preko društvenih mreža.

Nacionalni savet Bunjevaca:Bunjevci su došli pre 350 godina i doneli sa sobom jezik i običaje

S druge strane predsednica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine dr Suzana Kujundžić Ostojić osporava sve argumente koji se danima mogu čuti u medijima i od predstavnika hrvatske zajednice. Prvo kaže da bunjevački jeste jezik, kao što je to bošnjački ili crnogorski, da je prošao dug proces standardizacije, da postoje gramatika, udžbenici i rečnici i sve što ima svaki jezik pa i bunjevački.

Kujundžić Ostojić pita i zašto davno, kada su standardizovali hrvatski ili srpski, tada nisu uključili bunjevački dijalekt u okviru svojih jezika. Ako ga tada nisu uvrstili u svoj jezik, znači da ga i ne doživljavaju kao deo tog jezika. Bunjevački je poseban mikro jezik, kao mnogi drugi u svetu, koji koristi određena grupa ljudi ili narod skoncentrisani na jednoj teritoriji i tu nije od uticaja brojnost.

„Grad Subotica  je naš grad, tu smo već preko 350 godina. Kada smo došli uglavnom kao graničari mi smo grad gradili i branili sa ostalima. Tada smo bili Bunjevci sa specifičnim jezikom, tradicijom i običajima“, nastavlja dalje predsednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća i objašnjava razliku Bunjevaca od Hrvata, Srba i Mađara.

„Nije presedan da jedan jezik dobije status zvaničnog bez obzira na procenat zastupljenosti građana te nacije, mnogo je takvih primera u Srbiji, posebno u Vojvodini, po principu pozitivne diskriminacije. I hrtvatski je dobio staus zvaničnog još pre 18 godina“, kaže Kujunžić Ostojić. Odbacuje sve napade da je reč o pokušaju da se ugrozi hrvatska zajednica i da iza svega stoji politika. I jezik je deo politike, ali ne dnevne i stranačke. Jezik je živa stvar koja se menja nastaje i nestaje. Na pitanje da li veruje da će tenzije pasti, mada tako ne izgleda s obzirom na polemike lingivista, istoričara i političara, koje ne prestaju i da li će uskoro Skupština grada Subotice usvojiti i poslednju odluku zasnovanu na statusu o uvođenju bunjevačkog jezika u službenu upotrebu, odgovara da je optimista.

Bunjevci postali Hrvati

„Verujem da će se po ovom pitanju tenzije spustiti verujem da će svi koji doživljavaju ovaj jezik kao maternji da će ga koristiti, da će on zaživeti, da će  oživeti ponovo, jer jako dugo je bio na socijalnoj margini. Što se tiče tih napada oni dolazi ciklično i svaki put su vezani za nešto što smo uspeli da uradimo. Kad smo izdali udžbenike 2014 godine bio je otprilike sličan cirkus, ali mi ipak i pored svega toga se trudimo, opstajemo i idemo dalje“

Bunjevci su inače katolici, došli su pre više vekova sa teritorije Bosne i Hercegovine i Dalmacije na teroriju Vojvodine i to kao graničari austrougarskog cavstva. Do 1918. bilo  ih je oko 80.000, a posle toga je krenula asimilacija Bunjevaca. Najveći broj se upisao u Hrvate posle dekreta nakon Drugog svetskog rata, kada su komunističke vlasti uredbom tražile da se Bunjevci popišu kao Hrvati.  Danas ih je 16.500, uglavnom su skoncentrisani u Subotici i delom u Somboru.

Dok Bunjevci čekaju izmenu statuta grada Subotice kako bi se okončala procedura da bunjevački jezik bude službeni u tom gradu, hrvatska zajednica sada traži da se hrvatski uvede kao službeni u još nekoliko vojvođanskih gradova i na celoj teroriji Vojvodine. O ovoj inicijativi se dabatuje u javnosti i medijima, ali zvaničnog odgovora za sada nema.

Stand: 24.03.2021, 18:12