Live hören
Jetzt läuft: Come over von Jorja Smith feat. Popcaan

BiH: Kultura sjećanja i savladavanje trauma prošlosti

Bosna i Hercegovina ispratila još jednu godišnjicu genocida u Srebrenici

BiH: Kultura sjećanja i savladavanje trauma prošlosti

Amir Sužanj, Sarajevo

Bosna i Hercegovina ispratila je još jednu godišnjicu genocida u Srebrenici u ambijentu intenzivnog negiranja genocida i slavljenja zločinaca. Politika nadalje koči proces pomirenja i ostavljaja žrtve bez adekvatne podrške. Osim toga, kultura sjećanja pati i od destruktivnog djelovanja akademskih krugova. Iz UN i EU poručuju da zločin ne smije biti zaboravljen.

Kao i svakog 11. jula u posljednjih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina je razapeta između dvije krajnosti. S jedne strane su poruke brojnih međunarodnih zvaničnika kako je poštovanje žrtava genocida civilizacijska dužnost čovječanstva, a s druge strane činjenica da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca nikad nije bilo tako intenzivno, čak ni u godinama neposredno nakon rata. Ono što se na raznim forumima i konferencijama naziva jačanjem pomirenja i povjerenja nikad nije bilo dalje. Ta slika je najbolji dokaz u kakvom političkom ambnijentu živi ona najosjetljivija kategorija – povratnici u Srebrenicu, pojašnjava jedan od njih, Muhamed Avdić: „Konkretno u Srebrenici više prava po zakonima imaju pripadnici jedinica mupa i VRS koji su počinili zločin genocida nego same žrtve zločina genocida.“

BiH: Kultura sjećanja i savladavanje trauma prošlosti

03:36 Min. Verfügbar bis 12.07.2022


Žrtve spremne na zajednički život, politika diktira nove podjele

Obični ljudi, koliko god bile teške njihove rane, nekako bi našli način da nastave zajednički život. Uostalom to i rade, svesni da i žrtve s druge strane nose težak teret. Međutim, nad tim njihovin nastojanjima da se koliko-toliko vrate normalnom životu, stoji politika. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije bilo u stanju da donese ni odluku o proglašenju dana žalosti u cijeloj zemlji jer su protiv glasali ministri iz reda srpskog naroda.

Revidiranje istorije institucionalizovano

Njegovanje kuture sjećanja kao zaloga za budućnost nakon ovako bolnih procesa, u svijetu je obično bilo u rukama akademskih krugova. Ne može se reći da umjetnici nisu napravili mnoge pozitivne korake, ali je obrazovni sistem doslovno unazadio čitav proces suočavanja s prošlošću. Nastavni planovi i programi, od osnovnog do visokog obrazovanja, dobili su ideološke matrice, pa se i izučavanje i istraživanja rade prema već postojećim političkim narativima, a ne prema naučnim kriterijima.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj kaže da se problemu naučne valorizacije zločina u BiH može prići samo na jedan način – na temelju dokazanih činjenica, a rat u Bosni i Hercegovini ima najjače pravne i naučne elemente za takav pristup. „Univerzitet u Sarajevu želi kao jedna institucija koja je čuvar i kolijevka humanih odnosa da ukazuje na te zločine sa aspekta propagiranja života, na bazi dokumentacije, nalaza na temelju kojih su provedena suđenja“, kaže Škrijelj.

Podrška žrtvama neadekvatna

Podrška udruženjima žrtava uglavnom je usmjerena na savladavanje ličnih trauma, na njihovu zdravstvenu i psihološku rehabilitaciju. Tako je u Bosni i Hercegovini potpisano oko 200 protokola podrške žrtvama, pogotovo onima koji svjedoče u sudskim procesima. U tim protokolima su učestvovali centri za socijalni rad i druge ustanove za podršku, a li i nevladine organizacije. Još 2017. godine Janko Samouković iz regionalnog udruženja logoraša Višegrada definisao je svjedočenje kao globalni problem u Bosni i Hercegovini: „Veoma je nezgodno svjedočiti i vraćati se u sve to, primati neka nezgodna pitanja od advokata i opet u svemu tome znati da je sam. To je nešto najgore“.

Neravnomjerna zakonska rješenja

I tu, međutim, postoje prepreke. Različita zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini dovode do raznih apsurda, čak i da žrtve mijenjaju mjesto prebivališta kako bi ostvarile prava na adekvatnu podršku. Predsjednica Udruženja „Vive žene“ iz Tuzle Jasna Zečević upozorila je da to onemogućava sistemska rješenja za podršku. „Da bi dostigli neku rehabilitaciju žrtava, vi to ne možete dostići bez ostvarenja njihovih prava. Dakle, mi smo kao organizacija, pored rada na psihoterapijskom oporavku osoba koje imaju traume, borimo da se zakon o žrtvama torture donese na nivou države“, kaže Jasna Zečević.

I žrtve i stručnjaci se slažu – i institucionalno i politički, daleko je do pomirenja u ambijentu kakav danas vlada u Bosni i Hercegovini.

Stand: 12.07.2021, 18:05