Live hören
Jetzt läuft: Kamakumba von Mop Mop

Dugotrajne pandemijske posljedice po hrvatsko školstvo

Djeca s maskama u učionici

Dugotrajne pandemijske posljedice po hrvatsko školstvo

Mladen Mali, Zagreb

Hrvatski učenici će novu školsku godinu započeti u školama, a maske će biti obavezne za učenike od 5. razreda na više. No već sad se može govoriti o dugotrajnim posljedicama po hrvatski obrazovni sustav.

Preporuka da se ponovo otvore sve škole je jedan od ključnih zaključaka istraživanja o učincima pandemije na učenike i nastavno osoblje koje je provedeno u svibnju i lipnju. Istraživanje je osmislio i proveo stručni tim zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja a njime je obuhvaćeno 27 tisuća učenika i pet tisuća učitelja i nastavnika iz 161 škole.

Hrvatski obrazovni sustav u sjeni pandemije

03:31 Min. Verfügbar bis 27.08.2022


Ravnatelj Instituta dr. Boris Jokić je kazao: „Trebamo učiniti sve što je u našoj moći, uključujući praćenje svih epidemioloških mjera, učiniti sve što možemo osobno, da škole ostanu otvorenima, i da  ostanu ili da postanu mjesta učenja, odrastanja, zabave, druženja, zaljubljivanja, zezanja i učenja.“

Pad motivacije

Istraživanje je pokazalo, kaže Jokić, da je pandemija imala negativan utjecaj na psihičko zdravlje učenika posebno srednjih škola. Posljedica je pad motivacije za učenjem i nedovoljno razvijene radne navike. Kod nastavnog osoblja primijećen je pad interesa a što za posljedicu ima manjak ambicije i sve češća razmišljanja o promjeni profesije, osobito kod nekih deficitarnih struka.

Po mišljenju istraživača ovakvo stanje moglo bi u budućnosti imati posljedice po cijelo društvo.

I učenici i nastavnici su u najvećem broju suglasni da je nošenje maski u razredu imalo izrazito negativni odraz na praćenje poučavanja. Gotovo jednako negativno ocijenjena je nemogućnost druženja s učenicima drugih razreda.

Poučavanje u školama postalo je izrazito zahtjevno uvođenjem nastave na daljinu, o čemu ministar obrazovanja Radovan Fuks kaže: „I bez ovog istraživanja smo bili svjesni toga da je on line nastava u  principu nužno zlo. Ove godine ćemo, usudio bih se reći, dozvoliti i dopunsku nastavu i izborne  predmete i nadoknade.“

Izgubljenih godinu i pol normalnog odrastanja

Istraživanje je pokazalo da je nastava na daljinu imala i pozitivne posljedice. Učenici najčešće potvrđuju da su njihovi odnosi sa bližnjima bolji  nego su bili prije. Ta vrsta nastave potakla ih je da bolje savladaju vještine rada s računalima.

Učenici završnih razreda srednjih škola su većinom odgovorili da su izgubili motivaciju za učenje  i da smatraju kako nisu dobro pripremljeni  za studiranje.

Upravo to dr. Jokić smatra ozbiljnim društvenim problemom i stoga drži da se treba bolje pripremiti za moguću situaciju da nastava na daljinu ponovo postane nužna: „I mi bismo trebali čekati baš od njega, tog mladog pojedinca, mladog čovjeka-djeteta koji je, ako hoćete, izgubilo već sada godinu i pol dana škole, godinu i pol dana normalnog odrastanja i treba učiniti sve da to ne bude dvije i pol godine normalnog odrastanja.“

Istraživači zaključuju kako je nužno osmisliti načine nadoknađivanja radnih navika i motivacije kod učenika. Ne uspije li se to postići, nedostatak ovih elemenata obrazovanja mogao bi Hrvatsku koštati zaostajanja u budućnosti.

Stand: 27.08.2021, 17:45