Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Schmidt u Predsjedništvu BiH bez Dodika

Christian Schmidt sa Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem

Schmidt u Predsjedništvu BiH bez Dodika

Amir Sužanj, Sarajevo

Nemački političar Christian Schmidt juče je preuzeo funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Danas je imao i prvi službeni susret sa predstavnicima predsedništva te države. I to samo sa dvojicom: Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem; srpski član predsedništva Milorad Dodik je bojkotovao taj sastanak.

Tako je Schmidt praktično stupio na dužnost uz negiranje njegovog legitimiteta iz Republike Srpske. Schmidt je između ostalog već rekao da "integritet Bosne i Hercegovine sa dva entiteta mora biti zaštićen. Vratićemo BiH na međunarodnu agendu". Sada mnogi očekuju njegovu reakciju na Dodikov postupak. Postavlja se i pitanje: da li i u kojoj meri Dodik uopšte može da blokira rad predsedništva Bosne i Hercegovine?

Već prvi službeni korak novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, njemačkog diplomate Christiana Schmidta – susret sa čalnovima Predsjedništva BiH – pokazao je dva prva velika izazova u njegovom mandatu: osporavanje njegovog legitimiteta iz Republike Srpske i blokadu institucija Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik bojkotovao susret sa Schmidtom

03:38 Min. Verfügbar bis 03.08.2022


Kao što je i najavljeno, član Predsjedništva Milorad Dodik bojkotovao je susret sa Schmidtom jasno pokazujući namjeru da ne poštuje njegov mandat i odluke. Novi visoki predstavnik je, međutim, jasno naglasio da iza njega stoje Njemačka, Sjedinjene Američke Države i evropske institucije i da svi u Bosni i Hercegovini imaju obavezu da poštuju Dejtonski sporazum i vrate zemlju na evropski put.

“Niko u Evropskoj Uniji ne može shvatiti da neko ne želi sarađivati. Ja nisam ovdje samo da bih gledao šta se dešava i čekao. Ovdje sam da bih bio aktivan i budite uvjereni da ću to i biti.”

Analitičari procijenjuju: autoritet mora pokazati na početku

Schmidt se na samom početku suočio sa naizraženijim oblicima uobičajenog političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini – blokadama državnih institucija. Ovaj put to je svjesna, smišljena blokada koju funkcioneri iz Republike Srpske provode nakon odluke Valentina Incka o zabrani negiranja genocida. Da bi uopšte pokazao svoj autoritet, Schmidt će se, tvrde u političkim, ali i diplomatskim krugovima, morati jasno opredijeliti prema takvim aktivnostima iz Republike Srpske. Sva nastojanja novinara da u Uredu visokog predstavnika dođu do nagovještaja mjera kojima će Schmidt odgovoriti na izazove iz Republike Srpske zasad ostaju bez odgovora uz obrazloženje da visoki predstavnik nikad unaprijed ne najavljuje svoje odluke.

Bonske ovlasti ključ deblokiranja procesa

Pravni stručnjaci podsjećaju da su mu na raspolaganju bonske ovlasti, kojima ima pravo čak i da smjenjuje funkcionere i političare za koje ocijeni da ugrožavaju Dejtonski ustav, integritet i evropski put zemlje. Jedan od najcjenjenijih pravnih stručnjaka u zemlji, mostarski advokat Josip Muselimović ne isključuje takvu mogućnost, napominjući da Šmit ima punu podršku Vašingtona, Berlina i Brisela.

“Po mom mišljenju, neki su morali otići i prije dvadeset godina, a ne danas. Ja vjerujem da je on došao s jasnom namjerom da konačno u ovoj zemlji uspostavi red. Obzirom da dolazi iz najmoćnije evropske zemlje, iz zemlje koja ima nekakvu tradiciju, koja ima red i zna šta radi, evo, ja vjerujem da će to biti tako bez obzira na protivljenja.”

Dodik ne može blokirati Predsjedništvo BiH

Mnogi stručnjaci, međutim, smatraju da je najava iz Republike Srpske kako neće sarađivati sa Schmidtom i da neće poštovati njegove odluke puki Dodikov politički blef. Najslikovitije je to pred kamerom Televizije Kantona Sarajevo pojasnio politički analitičar Danijal Hadžović, podsjećajući na ranije slučajeve smjenjivanja visokih funkcionera.

“Gdje su danas političari poput Ante Jelavića, Kalinića, poput Nikole Poplašena i tadašnjih raznih takozvanih moćnika, koji su upravo zahvaljujući kočenju reformskih procesa završili na političkom smetljištu istorije. I ne da nije bio nikakav veći bunt zbog toga i nikakav haos, nego ih se danas apsolutno niko ne sjeća.”

Može li se Dodik pouzdati u podršku Vučića?

Dodik, međutim, nema mogućnost da blokira Predsjedništvo. U Poslovniku o radu Predsjedništva ne postoje, doduše, sankcije za neobavljanje dužnosti, ali je u Ustavu jasno naznačeno da odluke mogu donositi dva člana Predsjedništva ako nije moguće postići konsenzus o nekom pitanju. Zbog toga Dodik nastoji nametnuti rješenje koje ne postoji u Ustavu i uvesti rad Predsjedništva u u ustavno nedefinisan prostor. On nudi podnošenje ostavke.

“Ali tražim da se ne bira novi (član) ispred Srba i da na taj način pokažemo svoj stav prema ovoj situaciji.”

Dok se čekaju prvi koraci Christijana Schmidta, Dodik još ne zna, kako tvrde analitičari, u kojoj mjeri se može pouzdati u podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. To bi moglo biti jasnije nakon sutrašnjeg sastanka Vučića sa rukovodstvom Republike Srpske u Beogradu.

Stand: 03.08.2021, 18:33