Republika Srpska odbacila Inckov zakon

Sednica Parlamenta Republike Srpske

Republika Srpska odbacila Inckov zakon

Dragan Maksimović, Banjaluka

Nakon što je prošle sedmice visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se kažnjava negiranje genocida, zvanična Banjaluka danas je usvojila kontra zakone, kojima definiše zatvorsku kaznu za one koji Republiku Srpsku nazovu genocidnom.

Jedan zakon odnosi se na izmjene Krivičnog zakona RS, u kojem se definiše zatvorka kazna čak do 15 godina a u njemu se navodi:

Zakon

Razgovor: Nenad Kreizer i Dragan Maksimović

04:33 Min. Verfügbar bis 30.07.2022


1 - Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republike Srpske, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, kazniće se kaznom zatvora do tri godine.

2 - Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

3 - Ako je djelo izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

4 - Ako su djela izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Pored ovoga, poslanici su usvojili i zakon kojim odbacuju nametnute odredbe Krivičnog zakona BiH a kojima se defniše kazna zatvora za negiranje genocida. Dakle, okidač je bio Inckov zakon, odnosno izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida, što je sada izazvalo svu ovu reakciju i krizu u zemlji, s obzirom da su se srpski predstavnici povukli iz institucija BiH, tačnije ne učestvuju u njihovom radu, što znači blokadu sistema. Jer je ustavno uređenje BiH takvo, da je entitetsko glasanje ispred svega, odnosno nijedan zakon ne može biti usvojen bez konsenzusa sva tri naroda.

Ciljevi

Što se tiče političkih predstavnika u Republici Srpskoj i njihovog negiranja genocida, to se i dalje dešava. Mada je zadnjih dana, od kada je stupio na snagu ovaj zakon, primjetno povlačenje u verbalnim istupima mnogih političara i javnih ličnosti, kada je riječ o ovom pitanju. Ono što je ostalo konstatna, je prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH, a koji i dalje negira postojanje genocida. Dakle ne zločina, jer srpski predstavnici ne spore da se desio ogroman zločin i Srebrenici ali je kvalifikacija genocida za njih sporna. Mnogi postavljaju pitanje zašto, ali u više navrata se moglo isčitati da se priznavanjem kvalifikacije genocida, otvara mogućnost pokretanja spora pred međunaronim sudovima o postojanju RS. Dakle, ako je nešto nastalo na genocidnim osnovama i ako politički predstavnici to priznaju, onda, kako smatraju neka udruženja porodica žrtava, nema razloga da takav entitet ili ustavno uređenje postoji.

Zanimljivo je da se Dodik sam prijavio u Tužilaštvo BiH, nakon što je posljednjih dana u više navrata negirao genocid, što je možda u prvu ruku kontradiktorno, jer ukoliko se ne priznaje Inckov zakon, onda nema potrebe za prijavom. Međutim, u ovom slučaju je samo riječ o pokazivanju političkih mišića pred biračima, da ne treba da postiji strah od nametnutog zakona.

Sada se potstavja pitanje, da li ovi zakoni imaju pravnu snagu, odnosno na koji način će se oni primjenjivati. I tu leži najveći problem. Prvo, entitetski zakoni su niži pravni akt od državnih, tako da je Inckov zakon po snazi najjači i mora da se poštuje na teritoriji cijele zemlje. Drugo, ovi zakoni koji su danas usvojeni, moraju da prođu procedure kroz Klub Bošnjaka i Ustavni sud RS, gdje će biti oboreni. A ukoliko se nekim čudom desi da prođu, biće oboreni na zadnjoj istanci a to je Ustavni sud BiH. Dakle, ovo je praktično borba sa vjetrenjačama, ali je činjenica da se radi o najvećoj krizi od Dejtona, jer su predstavnici iz RS blokirali institucije BiH svojim neučešćem u radu. Najave su da se srpski predstavnici neće zaustaviti na ovom, sve dok u državnom parlamentu ne bude saglasnosti da se zajedno dođe do rješenja, kako bi se Inckov zakon odbacio.

Novi visoki predstavnik

Za dva dana dužnost visokog predstavnika u BiH, preuzima Kristijan Šmit, koji je danas već stigao u Sarajevo. Kakvi su sada stavovi srpskih političkih predstavnika i sa čim se sada može suočiti novi visoki predstavnik u smislu korištema bonskih ovlaštenja, teško je u ovom trenutku reći. Incko ih, prije nametnutog zakona prije nekoliko dana, zadnji put koristio 2014. Prethodno su sve međunarone institucije u BiH, uključujuči i ambasade stranih zemalja, izuzev Rusije, pozdravile Inckov zakon, pa bi se dalo naslutiti da bi nekih konkretnih reakcija moglo biti i od novog visokog predstavnika. Da li će tako i biti, zaista je u ovom trenutku teško reći, jer sa jedne strane, teško da je bilo kome u interesu da dalje produbljuje krizu u zemlji koja 30 godina praktično stoji u mjestu, ali sa druge, svaki potez koji se povlači zadnjih dana, u suprotnosti je sa onim što je uradio upravo OHR. 

Stand: 30.07.2021, 18:30