Zabrana nazivanja Republike Srpske genocidnom

Zabrana nazivanja Republike Srpske genocidnom

Zabrana nazivanja Republike Srpske genocidnom

Dragan Maksimović, Banjaluka

Republika Srpska (RS) je nakon nametnute izmjene zakona o negiranju genocida povukla drastičan potez. Srpski predstavnici ne učestvuju u radu institucija na državnom nivou, a spremne su i izmjene entitetskog Krivičnog zakona. Izmjenama je definisana kazna zatvora za svakog ko RS i srpski narod nazove genocidnim.

Još jedna politička kriza u BiH, ovoga puta sa konkretnim koracima, zbog kojih su od danas blokirane državne institucije. Nakon što je odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida, srpski politički predstavnici praktično su napustili institucije BiH i neće učestvovati u njihovom radu, sve dok se ne riješi ovo pitanje. Već danas je otkazana sjednica državnog parlamenta jer se političari iz RS nisu pojavili na zajedanju. Srpski član Predsjedništva BiH, i predsjednik vladajuće partije u RS, SNSD-a, Milorad Dodik, kaže da se Inckove odluke odbacuju i da se ide u izmjene zakona u RS.

Incko proizveo haos

„Nećemo da živimo u zemlji u kojoj neko može na svom sajtu da proglasi zakon i učini ga važećim. I dogovorili smo se da uradimo dva zakona koji će biti usvojeni na sjednici u petak“, kaže Dodik.

Zabrana nazivanja Republike Srpske genocidnom

03:36 Min. Verfügbar bis 27.07.2022


Posebna sjednica parlamenta zakazana je za petak i biće zatvorena za javnost. Na njoj će se naći izmjene entitetskog Krivičnog zakona, kojima se propisuju zatvorske kazne za sve koji RS i srpski narod nazivaju genocidnim. Interesantno je da su vlast i opozicija ujedinjeni u ovim odlukama i na skupštnu idu sa zajedničkim stavom. Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa, stranke opozicije, kaže da je povlačenje ovakvih poteza jedini način da se ovo pitanje riješi, da li kroz povlačenje Inckovog zakona ili nešto drugo, ali da će blokada Bh institucija ostati dok se ovo pitanje ne riješi. Haos je kaže izazvao Valetin Incko.

„A njega baš boli briga. On će se lagano vratiti kući i ostaviti brojne probleme u podjeljenoj zemlji koji su mnogo veći nego prije nekoliko godina, pa čak i decenija“, kaže Borenović.

Srpski predstavnici poručuju da se ovo može riješiti ukoliko bude političke volje za dogovorom i da se Inckov zakon zajednički odbaci. S druge strane, u Sarajevu ne misle da bilo šta treba mijenjati u vezi sa nametnutim zakonom, a srpskim predstavnicima poručuju da će ih tvrdoglavost brzo proći. Prvi čovjek SDA, Bakir Izetbeović, kaže da će se brzo odustati od blokada.

Ima li uporišta za takvu politiku

„To je kao živo blato. Ne možete uporište naći za takvu politiku i odbranu, i priču o vlastitoj ugroženosti, na tome što vam neko brani da druge ugrožavate. Da negirate genocid i slavite ratne zločince. Neće se to moći održati u 21. vijeku“, kaže Izetbegović.

Međutim, sada se postavlja pitanje opravdanosti ovakvog poteza, ukoliko zakonom branite jedan verbalni delikt i izražavanje mišljenja, a drugim, koji usvajate u parlamentu, podstičete. Stav pravnika je da se radi o veoma osjetljivoj temi ali i činjenici da osim blokade institucija, u ovom trenutku RS nema ingerencije da pokrene bilo šta drugo.

Vučić se javio

Nije trebalo mnogo čekati da se oglasi i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, koji je za narednu sedmicu najavio sastanak sa predstavnicima RS. Halid Genjac, poslanik SDA u državnom parlamentu, kaže da je blokada institucija posljedica skrivene diplomatije, u kojoj prste ima upravo Vučić.

„Mislim da se Vučić predstavlja konstruktivnim da bi oko Kosova imao povoljniju poziciju, a da diplomatijom ispod stola radi sa Dodikom, i nažalost sa opozicijom u Republici Srpskoj, da prave probleme ove vrste“, kaže Genjac.

Sjednica entitetskog parlamenta zakazana je za petak i biće zatvorena za javnost, navodno da bi se izbjeglo koristenje skupštine za eventualne političke obračune. Pored izmjena Krivičnog zakona kojima se definiše kazna zatvora za nazivanje RS i srpskog naroda genocidnim, na dnevnom redu je i zakon o neprimjeni odluke visokog predstavnika.

Stand: 27.07.2021, 18:24