Live hören
Jetzt läuft: Don't Ask Me von Dunkelziffer

Donosi li online aktivizam promjene u društvu?

grafika žene koja sedi za radnim stolom, a sa leđa se nad nju nadnosi muškarac u odelu

Donosi li online aktivizam promjene u društvu?

Mnogo toga u suvremenom svijetu prebačeno je u online život. Kupujemo online, tražimo stanove, družimo se s prijateljima, a sve češće i pokušavamo biti društveno aktivni – upravo u virtualnom svijetu. Ima li takva vrsta aktivizma po heštegovima (#NisamPrijavila, #SpasiMe, #MeToo...) ikakvog efekta ili se radi o „lijenom“ aktivizmu, iz udobnosti svog kauča?

Nakon što je Nina Stojaković imenom i prezimenom prozvala Uroša Radivojevića na Twitteru, pokrenula se lavina komentara (što potpore, što provokacije), ali se pojavio i novi aktivistitički hešteg – #NisamPrijavila. Čime smo ušli u još jednu društvenu raspravu na temu rasprostranjenosti nasilja.

Hešteg je u samo prva dva dana skupio preko 20.000 objava u kojima (većinom) žene dijele svoja iskustva sa rodnim i seksualnim nasiljem koje – nisu prijavile. Neke zbog osude okoline, neke zbog nepovjerenja u institucije, neke zbog straha od nasilnika, a neke zato što, kako same kažu, im je mozak bio toliko ispran društvenom tolerancijom prema nasilju takve vrste da su im trebale godine da uopće osvjeste što im se to dogodilo.

Donosi li online aktivizam promjene u društvu?

09:53 Min. Verfügbar bis 06.01.2023


Ovo nije prvo istupanje takve vrste. Još je 2017. dobro poznata #MeToo inicijativa promjenila pravila igre pa tako društvene mreže sve više postaju mjestu za aktivizam. Samo u zemljamam regije smo u posljednih par godina imali inicijativu #SpasiMe, #NisiSama, #NisamTražila, pa tako i sada #NisamPrijavila.

No često se povlači pitanje donose li takve inicijative zaista nekakve promjene ili se radi samo o online aktivizmu, često pogrdno nazvanom "lijenim" aktivizmom. Gdje ljudi tapšu po leđima jedni druge, u znak potpore, a onda nastave scrollati društvenim mrežama iz udobnosti svog kauča.

Dokazi prikupljeni tijekom posljednjeg desetljeća upućuju na to da online aktivizam u cjelini, može biti vrlo učinkovit u širenju malo poznatih ideja i publiciranju ne-mainstream pojmova. Iako jedan tweet ili objava neće promijeniti svijet, tisuće njih mogu širiti uvjerenja koja hoće.

"Online aktivizam ima veliki učinak u smislu nuđenja alternativnih pravaca javnosti", kaže Dean Freelon, jedan od znanstvenika s američkog University of North Carolina.

Događaju li se značajni pomaci?

Nakon #MeToo inicijative saznali smo puno detalja o životima bogatih i slavnih i par je visoko pozicioniranih muškaraca završilo u zatvoru. Ali je li to jedino što je ova inicijativa učinila? Odgovor je - ne.

#NisamPrijavila

U Americi su u međuvremnu zabranjeni ugovori u kojima se traži šutnja od zaposlenika, poboljšana je zaštita radnika od zlostavljana u svim zanimanjima koja su do sada bila jako sklona takvim zloupotrebama moći, radi se na tome da se poveća minimalna satnica, a Time'sUp fond je iz prikupljenih sredstava pomogao preko 3.600 ljudi da taže pravdu na sudu.

Možda najvažnije od svega je to da je #MeToo inicijativa promijenila stav Amerikanaca (ali i mnogih drugih) o seksualnom nedoličnom ponašanju, ali i o spolu i moći.

Jednako tako, inicijativa #SpasiMe u Hrvatskoj je također imala značajne rezultate – promjene u Kaznenom zakonu od kojih je najveća ona da se svaki spolni odnos bez pristanka tretira kao silovanje, a minimalna kazna je povećana sa samo godine dana na tri.

Hoće li i ova trenutno aktualna inicijativa natjerati institucije da bolje rade svoj posao i društvo da bude svjesnije svega što se događa unutar njega – još uvijek je rano za znati. Ali dosadašnja praksa je pokazala da se ipak svakim istupom zid još malo više gura i oslobađa prostor za ispravljanje svega što je krivo.

Pa makar to sve krenulo kao lijeno online scrollanje na kauču.

#NisamPrijavila - Mogu li socijalne mreže pomoći? 06.01.2022 COSMO bosanski/hrvatski/srpski 06.01.2022 24:19 Min. Verfügbar bis 06.01.2023 COSMO Von Amir Kamber

#NisamPrijavila - Šutnja na svim jezicima: Porodično odnosno partnersko nasilje je jedna od najrasprostranjenijih povreda ljudskih prava širom svijeta. O njemu se često i dosta glasno na svim jezicima šuti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 35 posto žena širom svijeta imalo takvo iskustvo. Može li digitalna komunikacije nešto promijeniti?


Stand: 06.01.2022, 18:30