Stiže pomoć potresom pogođenim dijelovima Hrvatske

Petrinja, 29.12.2020.

Stiže pomoć potresom pogođenim dijelovima Hrvatske

Na samom kraju prošle godine, 28.12., okolicu Petrinje, Gline i Siska zatresao je jak potres od 5,0 stupnja po Richteru. Sutradan je to područje pogodilo još snažnije podrhtavanje tla od 6,2 stupnja po Richteru. Od tada ovo područje Banije treslo se više od 750 puta!

Ono što nije srušeno ili oštećeno u prvom potresu, razoreno je za drugog potresa, a neprestano podrhtavanje tla jačine i do 5 stupnjeva po Richteru svakoga dana izazivaju dodatne štete. Što se do sada učinilo na ovom potresom pogodjenom dijelu Hrvatske, tko i kakvu pomoć šalje, kakvi su planovi za obnovu toga kraja, o tome će nam reći naš zagrebački suradnik Mladen Mali.

Mladene, spomenuli smo u uvodu podatak o 750 potresa, a tlo se i dalje trese. U prvom javljanju govorili ste o brojnim dragovoljcima i volonterima koji su odmah pritekli u pomoć, kakvo je sada stanje, kako je država reagirala?

Podatak o broju potresa zvuči gotovo nevjerojatno, ali obzirom da je bilo dosta udara jačine preko 4 stupnja po Richteru koji se osjete dosta široko pa i u ni pedeset kilometara udaljenom Zagrebu, mogu posvjedočiti da je svako podrhtavanje tla kao posljedicu imalo dodatno urušavanje već oštećenih objekata. Kada su sve državne institucije došle na teren, kada su brojni dragovoljci i volonteri stigli u pomoć bilo je potrebno sve to koordinirati. Vlada je oformila poseban krizni stožer kojeg vodi potpredsjednik Tomo Medved i od tada se, kako kaže premijer Andrej Plenković, postupno djeluje da bi se prvo svima omogućio krov nad glavom, osigurala prehrana i počela planirati obnova kada dođe do smirivanja tla.

Razgovor: Saša Bojić i Mladen Mali

05:10 Min. Verfügbar bis 12.01.2022


Rekli ste svako podrhtavanje tla izaziva nove štete. Što je ovih dana u središtu djelovanja svih koji pomažu stradalnicima?

Jučer je pao snijeg, temperature su ispod ništice a još su mnogi bez smještaja. Stigle su stotine kampkućica, kontejnera i montažnih kućica ali to sve još nije dovoljno, grade se najmanje dva kontejnerska naselja i računa da će u sljedećim tjednima na tom području biti postavljeno oko 1500 objekata za privremeni smještaj ljudi. Dio toga financira država a veliki dio su donacije, na primer iz susjednih Srbije i Slovenije, konvoj kamiona dug dvije stotine metara stigao je iz Njemačke, i Turska je poslala kontejnere, uistinu pomoć stiže sa svih strana. Drugi važan zadatak je vakcinacija pučanstva protiv covida-19, stradalnici i svi koji im pomažu imaju prvenstvo kako bi se spriječilo moguće širenje zaraze.

Iz nekih izjava i od strane vlade i od strane volontera i drugih koji su se uključili u pomaganje, stječe se dojam da postoje različite ocjene o stupnju koordinacije na postradalom području. O čemu je riječ?

U pravu ste, te razlike su gotovo svakodnevne. Mnogi volonteri smatraju da je država zakasnila, da nije dovoljno brzo reagirala i koordinirala akciju spašavanja i zbrinjavanja stradalnika. Premijer Plenković ne samo da se ne slaže s takvim stajalištima, on kaže da u kritikama vidi pokušaje, kako se izrazio, „demontiranja države“. Polemike u javnosti izazvala je i ugledna članica HDZ-a i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju Dubravka Šuica jer je prema navodima televizije N1 izjavila da mediji pokušavaju srušiti HDZ jer Banovinu nazivaju Banija. Komentatori smatraju da korištenje jednog ili drugog termina za ovaj dio Hrvatske nije lingvističko već političko pitanje budući da se radi o kraju u kojem žive i Srbi i Hrvati i Romi i Muslimani.

Nabrojili ste brojne nacionalne skupine a to ujedno znači da djeluje i više vjerskih zajednica. Ima li štete na bogomoljama?

Ima i to velike, samo je katolička crkva nabrojala 30 što srušenih što teško oštećenih crkava. Danas su se sastali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, obišli su oštećene katedralu i sabornu crkvu Preobraženja Gospodnjeg, a dogovarali su i zajednički posjet potresom nastradalom području.

Kad već spominjem crkve, nezna se da li su kardinal i mitropolit razgovarali i o izjavi sisačkog biskupa Vlade Košića koji je u propovijedi rekao „Potres je teško predvidiv, ne možemo se protiv njega boriti kao protiv Turaka, komunista ili Srba“ čime je izazvao burne reakcije, posebno opozicije.

Stand: 12.01.2021, 18:14