Cijela Hrvatska pomaže potresom stradalom području

Konj pored srušene kuće u mestu Majske Poljane

Cijela Hrvatska pomaže potresom stradalom području

U posljednjim danima ove godine Hrvatsku su pogodila dva potresa koja su izazvala i ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu. U epicentru koji se nalazi na području između Petrinje, Gline i Siska tlo se neprestano trese što seizmolozi tumače smirivanjem tla.

Pomicanje tla osjeća se na širem području, osobito u Zagrebu gdje još nisu sanirane štete od potresa koji je 22. ožujka pogodio glavni grad Hrvatske. O tome kakvo je danas stanje razgovaramo s našim zagrebačkim suradnikom Mladenom Malijem.

Mladene, kakvo je stanje danas u Hrvatskoj nakon jučerašnjeg razornog potresa u kojem je poginulo 7 osoba a 26 je ozlijeđeno?

Hrvatska se i danas trese, jutros između 6 i 15 i 6 sati i 30 minuta osjetila su se tri jača potresa magnitude u epicentru od 4,7 , 4,8 i 3,9 stupnjeva po Richteru. Epicentar je bio na području između Petrinje i Siska na kojem je jučer bio epicentar razornog potresa od 6,2 stupnja. Jutrošnje pomicanje tla osjetilo se dosta široko, osobito u Zagrebu gdje su padale cigle i žbuka sa mnogih zgrada u središtu grada koje su stradale proljetos a do danas nisu obnavljane.

Razgovor: Boris Rabrenović i Mladen Mali

05:01 Min. Verfügbar bis 30.12.2021


Stiže li nužna pomoć postradalima i kakva je pomoć najvažnija?

Pomoć stiže još od sinoć i to ne samo od hrvatskih građana. Susjedi Slovenci su još sinoć poslali prvu pošiljku pomoći. I drugi susjedi su ili ponudili da će dati sve što treba, poput Srbije na primjer, to nude i druge zemlje EU ali i Albanija koja je odvojila 250 tisuća eura.

U Zagreb je doputovao i europski povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčič i potvrdio ogromnu spremnost Unije da pruži svu pomoć Hrvatskoj u otklanjanju posljedica potresa. Kako je rekao Unija izražava europsku solidarnost sa Hrvatskom  i posebno naglasio da je nekoliko sati nakon što se dogodio potres aktiviran Europski mehanizam za krizne situacije.

U prethodnim elementarnim nepogodama, poput one kada je kod Gunje pukao savski nasip što je izazvalo veliku poplavu, građani su spontano slali pomoć, da li se to i sada događa?

Nešto slično što se događalo u pomoći Gunji događa se i sada. Mnogi građani su se samoorganizirali i krenuli prema nastradalom području ali bez obzira na njihove najbolje namjere nastala je velika prometna gužva, sve ceste prema Banovini su zakrčene pa Crveni križ koji sakuplja i dijeli pomoć moli građane da njima prepuste prijevoz i distribuciju pomoći.

Vlasnici vikendica, apartmana i kuća otvorili su vrata za stradalnike, neki su već smješteni na obali Jadrana. Šalju se i kamp kućice, iz Istre je krenula kolona kamp kućica i očekuje se da će već večeras biti na Banovini. Među dragovoljcima su i poznate skupine nogometnih navijača koji sakupljaju i pomažu pri raspodijeli pomoći. Ne samo navijači, i nogometni reprezentativac Dejan Lovren ustupio je stradalnicima svoj hotel u Novalji na Pagu.

U Zagrebu od rano jutros ogroman je red onih koji su odlučili dati krv.

Rekli ste da je Crveni križ zamolio građane da ne dolaze sami na Banovinu jer je usprkos najboljim namjerama došlo do zakrčenja prometnica. Može li se to shvatiti ujedno i kao kritika onima koji bi trebali organizirati sve angažirane službe?

Da, upravo tako. Predsjednik oporbenog SDP-a Peđa Grbin to je i rekao u izjavi za televiziju N1. On je birao riječi ali je nedvosmisleno rekao kako nedostaje koordiniranosti u akciji pomoći. Na terenu su vojska i policija, HGSS, vatrogasci, medicinsko osoblje i mnogo volontera, među njima i saborski zastupnici i rad svog tog brojnog osoblja treba koordinirati. Predsjednik države Zoran Milanović i danas je obilazio stradalo područje i on je konstatirao da treba jedinstveno voditi akciju pomoći.

Stand: 30.12.2020, 18:36