Live hören
Jetzt läuft: Go Outside von Nonso Amadi feat. Mr Eazi

100 godina „prve“ Jugoslavije

Aleksandar I. Karadjordjević

100 godina „prve“ Jugoslavije

Nenad Kreizer, Berlin

1.12.1918. , prije točno sto godina, osnovana je prva Jugoslavija. No kako je Jugoslavija nastala i zašto se raspala? Dva povjesničara koja se ovim pitanjem u Njemačkoj bave već desetljećima za Radio Forum odgovaraju na ovo pitanje.

Ideja Jugoslavije kao zemlje u kojoj bi zajednički živjeli svi Južni Slaveni rodila se u jeku buđenja nacionalne svijesti kod slovenskih naroda u 19. stoljeću. Pobornici ove ideje, prije svega hrvatski intelektualci okupljeni oko Ilirskog pokreta, vjerovali su da svi narodi s područja koji se kasnije nazvalo Jugoslavija istog, ilirskog porijekla.

Prije točno sto godina osnovana je prva Jugoslavija

03:19 Min. Verfügbar bis 30.11.2019

Komplicirana država

No u 19. stoljeću nisu postojali politički uvjeti za stvaranje jedne ovakve države. Oni su nastali tek nakon Prvog svjetskog rata i raspadom Habsburške monarhije u čijem sastavu su se nalazile teritorije Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon ujedinjena s Kraljevinom Srbijom, 1. prosinca 1918., kasniji kralj Aleksandar I, proglasio je Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca što se smatra pretečom svih kasnijih Jugoslavija. No nova država je od samog početka, kako kaže povjesničarka Marie-Janine Calic sa Sveučilišta u Münchenu, zbog svoje složene strukture i razlika bila problematična. „Jugoslavija je bila najkompliciranija država od svih država koje su nastale nakon prvog svjetskog rata. I to ne samo u etničkom i vjerskom smislu nego i zbog različitih političkih i povijesnih tradicija, ali prije svega zbog različitih socijalnih i ekonomskih uvjeta“

Problem s ovakvom jednom državom, što se na kraju pokazalo i na raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, su unutarnje napetosti kao plod ogromnih razlika unutar same zemlje. „U ovoj državi je postojala velika razlika u razvijenosti. I iz tih različitih uvjeta su se na regionalnoj razini razvili i sukobi interesa“

Raspad ne zbog mržnje nego zbog nesposobnih političara

No kraju Jugoslavije kao zajedničke zemlje različitih naroda nije doprinijela samo razlika u razvijenost pojedinih republika nego prije svega nesposobnost političkih elita koje, kako kaže Calic, više nisu nalazile interesa u jedinstvu zemlje. „Na kraju se ipak sve opet pretvorilo u problem elita jer su osamdesetima na snazi bile elite koji su interese svojih republika postavili iznad svih drugih interesa i više nisu bili spremni raspravljati o zajedničkim rješenjima“

Povjesničari su sigurni da raspadu Jugoslavije nije doprinijela mržnja među njezinim narodima. Mnoge studije iz osamdesetih su pokazale da mržnja među narodima nije bila izražena. Kako kaže Hannes Grandits, profesor za povijest jugoistočne Europe na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, netrpeljivost se pojavila u devedesetima. „Vidi se da su do kraja osamdesetih zapravo do početka devedesetih tog problema nije bilo. To se javilo kasnije, tek kao posljedica rata“

Budućnost zvana EU

Poslije rata u devedesetima sve bivše republike su se počele razvijati kao samostalne države. Ideju tzv. jugoslavizma danas više nitko, kako smatra profesorica Calic, ne smatra realnom opcijom. „Ideja jugoslavizma, onakva kakva je postojala u 19. i 20. stoljeću se više ne može ponoviti. Jer Jugoslavija se nije raspala samo zbog vanjskih faktora nego zbog unutarnjih struktura i unutarnjeg stanja“. Kao i mnogi političari i povjesničari poput Granditsa budućnost vide u Europskoj uniji. „Puno političkih problema ne bi postojalo, barem ne tako drastično kao do sada. Zato i ja mislim da nema izlaza bez više europskih integracija“

Stand: 30.11.2018, 18:26