Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Nedjelja: Lokalni izbori u Hrvatskoj

Cvjetni trg u Zagrebu

Nedjelja: Lokalni izbori u Hrvatskoj

Mladen Mali, Zagreb

Treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine u Hrvatskoj se održavaju lokalni izbori. Hrvatska je administrativno  podijeljena na 128 gradova i 428 općina, 20 županija i grad Zagreb koji ima status županije. Najveću pozornost privlače rezultati u četiri najveća grada a to su: Osijek, Rijeka, Split i Zagreb.

Zagreb više od dva mjeseca nema gradonačelnika nakon iznenadne smrti Milana Bandića, u Osijeku, Rijeci i Splitu dosadašnji gradonačelnici nisu  se ni kandidirali. Što pokazuju predizborne ankete, tko ima najviše izgleda da popuni ta upražnjena mjesta?

Rijeka i Zagreb su gradovi koje su vodili Vojko Obersnel i Milan Bandić više od 20 godina, i tu će se prema rezultatima anketa, o njihovim nasljednicima odlučivati u drugom krugu. Razlika je u tome što u Rijeci SDP-ovog Obersnela najveće izglede ima zamijeniti SDP-ov stranački kandidat, dok će se u Zagrebu Bandićeva Stranka rada i solidarnosti boriti za mandate u Skupštini grada. Treba kod ovih prognoza reći da se rezultati ispitivanja javnog mnjenja jako razlikuju. Ali sve ankete najveće izgleda da bude u drugom krugu izabran za novog gradonačelnika daju kandidatu platforme Možemo Tomislavu Tomaševiću. Sastav nove gradske skupštine je neizvjestan.

Razgovor Borisa Rabrenovića i Mladena Malog

04:48 Min. Verfügbar bis 14.05.2022


Ono što je sigurno je da će nakon dva desetljeća Zagreb imati novog gradonačelnika, a da li će on moći okupiti većinu u gradskoj skupštini, to će u nedjelju odlučiti birači.

Predviđate dakle da će za petnaest dana biti drugi krug, da li samo u Zagrebu ili?

Svakako će građani još jednom izaći na birališta i to u sva četiri najveća grada. U Rijeci jednog SDP-ovca vjerojatno će zamijeniti drugi SDP-ovac, u Splitu dosadašnjeg HDZ-ovca Andru Krstulovića Oparu mogao bi zamijeniti njegov stranački kolega Vice Mihanović, a HDZ-ovac Ivan Radić ima izgleda osvojiti mjesto gradonačelnika u Osijeku kojeg je do sada obnašao Ivica Vrkić.

Kada govorim o drugom krugu u otprilike deset posto općina i gradova izbori su praktički već gotovi, jer se u više od 50 mjesta za čelnu dužnost lokalne vlasti prijavio jedan jedini kandidat, njemu je dovoljno da sam glasa za sebe i bude potvrđen.

Kažete dovoljan je i jedan glas za prolaz, koliko su građanima zanimljivi lokalni izbori odnosno kakav se odaziv očekuje?

Izlaznost birača je velika boljka i na parlamentarnim izborima a na lokalne izlazi još manje građana. Prije četiri godine najčešće je na biračka mjesta odaziv bio od 20 do 50 posto, svakako jedna od najnižih izlaznosti od svih država EU. O tome da li će netko izaći iz kuće i otići do birališta odluka ovisi i o vremenskim uvjetima, a Hrvatska je u razdoblju promjenjivog i nestabilnog vremena s čestim padalinama, pa i to može znatno uvjetovati koliko će građana glasati.

Ako je suditi prema podacima o izlaznosti na prethodnim lokalnim izborima birači nisu osobito zainteresirani za lokalne izbore, a kako je s brojem kandidata, da li je i njih malo i kakve su im bile kampanje?

Što je veći grad više je kandidata, više političkih opcija i posljedično burnije sučeljavanje. U kampanji u Zagrebu je nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Vesna Škare-Ožbolt podignula privatnu  tužbu protiv HDZ-ovog kandidata Davora Filipovića zbog klevetanja i  širenja laži. To je prvi slučaj da je netko u kampanji podnio tužbu za klevetu. Ona je još zatražila istragu protiv nepoznatog počinitelja koji, kako tvrdi, preko skrivenog telefonskog broja anketira birače i širi o njoj neistine. U drugom izbornom krugu izlaznost je do sada uvijek bila manja, dva su kandidata kojima je važan svaki glas pa će se vidjeti hoće li biti novih tužbi.

Stand: 14.05.2021, 18:31