Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Nakon osam godina Mostar dobio legitimnu gradsku vlast

Mostar dobio novu vlast

Nakon osam godina Mostar dobio legitimnu gradsku vlast

Amir Sužanj, Mostar

Izborom Marija Kordića na funkciju gradonačenika, Mostar je nakon punih osam godina dobio legitimnu vlast. Izabrano gradsko vijeće preuzeće ingerencije koje su godinama bile koncentrisane u rukama nekoliko ljudi iz HDZ-a BiH i SDA. Velika očekivanja od lokalnih izbora, prvih nakon 12 godina, pokazale su se neopravdanim – politička konfiguracija u Mostaru ostala je praktično ista.

Nakon što je prije desetak dana konstituisano gradsko vijeće, juče je imenovan novi gradonačelnik, čime je konačno upotpunjena je nova vlast. Nakon dvije prekinute, na momente i mučne sjednice, na gradonačelničku funkciju imenovan je ljekar Mario Kordić, sa jednim glasom više od svog protivkandidata, takođe ljekara, Zlatka Guzina. Novi gradonačelnik, kandidat HDZ-a BiH, najavio je da će gradsko vijeće krenuti u rješavanje ogromnih nagomilanih problema.

Gradonačelnik opet iz HDZ-a BiH

03:44 Min. Verfügbar bis 16.02.2022


„Možete očekivati da ću se jako zalagati i da ćemo napraviti dobru priču. Sve ono što smo komunicirali biće sad moja misija i radićemo svi zajedno na dobrobit građana grada Mostara.“ 

Građanska opcija već u startu u nesuglasicama

Izbori u Mostaru, koji su održani nakon punih 12 godina, očekivani su kao šansa da Mostar izađe iz pozicije svojevrsnog taoca dosadašnje vlasti dvije stranke. Takve nade podgrijavali su i rezultati nedavnih lokalnih izbora u nekoliko gradova, posebno u Sarajevu, gdje je SDA doživjela težak poraz i gdje su građanske stranke napravile veliki uspjeh. U Mostaru je, istina, BH-blok, građanska opcija koju čine Socijaldemokratska partija i Naša stranka, osvojio šest mandata i očekivao da će biti ključna karika u formiranju i funkcionisanju nove vlasti. Međutim, nesuglasice u bloku dogodile su se već pri izboru gradonačelnika, gdje su isturena dva kandidata. Pored Irme Baralije, koja je od početka bila kandidat  za gradonačelnika, pojavio se i Arman Zalihić, uz tvrdnju da je nakon prvog kruga bilo jasno kako Baralija nema podršku SDA.

„Shvatili smo da je jedini kandat koji može pobijediti Marija Kordića da sam ja taj kandidat i zato me predložila Prva mostarska partija.“

Visoki predstavnik Valentin Incko poništio prvi krug glasanja

Posebno je interesantno da se visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko, prvi put na ovakav način, direktno umiješao u izbor gradonačelnika. Poništio je prvi krug glasanja jer je obavljen javnim, a ne tajnim izjašnjavanjem, kako to propisuje statut.

„Naravno, može se statut mijenjati, ali dok ovaj statut postoji, treba ga poštovati i to je stvar vladavine prava. I tako je bilo potrebno da se glasa tajno.“

Sve isto kao i prije izbora?

SDA i HDZ optužili su Incka da pokušava na gradonačelničku poziciju nametnuti Irmu Baraliju, ali se ispostavilo da je na tajnom glasanju kandidatkinja građanske opcije imala još gori rezultat – samo dva glasa, i da su dvije vladajuće stranke i dalje neprikosnoveni gospodari političkih tokova u gradu na Neretvi.

Politička konfiguracija ostala je ista. HDZ i SDA će u svojevrsnom partnerstvu nastaviti  upravljati gradom i budžetima uz, kako se tvrdi, dirigovane sukobe kakvi su godinama prisutni. Slično misli i najpoznatiji mostarski nevladin aktivist Marin Bago.

„Vrlo je jasno da će HDZ, SDA i predstavnik Srba imati dvotrećinsku većinu. Ide ono za šta imaju i potporu međunarodne zajednice. Promijeniće statut i svi ti lažni nacionalni apetiti će biti zadovoljeni.“

Zašto 12 godina Mostar nije imao izbore?

U novom gradskom vijeću prvi put je izabran i predstavnik Srba. Koalicija „Ostajte ovdje“ koju predvodi takođe ljekar Velibor Milivojević i koja ima podršku i vlasti i opozicije iz Republike Srpske, biće u sastavu vladajuće koalicije sa HDZ-om i SDA.

Mostar nije imao izbore od 2008. godine jer se stranke na vlasti u tom gradu, SDA i HDZ BiH,  nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila,  nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila, koja je nametnuo Ured visokog predstavnika 2004. godine. Ustavni sud donio je odluku nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su podnijele argumente da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, iako imaju različit broj glasača. Od tog vremena Mostar je, bar u izbornom smislu, bio grad slučaj sve do nedavno postignutog sporazuma između te dvije stranke, opet van parlamenata i institucija, i to pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice.

Stand: 16.02.2021, 18:22